Brokoli pripada porodici kupusnjača (Brassicaceae oleraceae) i gaji se zbog zelenog punog cvijeta – cvasti i veoma je srodna sa karfiolom.
Za razliku od karfiola, na brokoli se osim centralne ruže razvijaju manje cvasti na bočnim izdancima, koje se postepeno beru i mogu se iskoristiti. Manje je zastupljena u ishrani od karfiola, ali mnogi ne znaju da ima visoku prehrambenu i zdravstvenu vrijednost. Po prehrambenoj vrijednosti ima veći sadržaj ugljenih hidrata, bjelančevina, masti, vitamina i minerala od karfiola. U prilog tome ide činjenica da kuvani brokoli ima više C vitamina nego pomorandža, a količina kalcijuma u brokoliju je veća od količine kalcijuma u čaši mlijeka.
Samo jedan komadić ovog povrća sadrži više vlakana nego kriška crnog hljeba. Brokoli je takođe jedan od najboljih izvora vitamina A koji postoje u prirodi, zbog čega mu se kao i zbog ostalih vrijednih sastojaka pripisuju antikancerogena svojstva. Pošto sadrži različite biološki aktivne sastojke, kao i anti – oksidante, brokoli pomaže u prevenciji očne mrene, srčanih oboljenja i smanjuje rizik obolevanja od karcinoma. Na sobnoj temperaturi brzo uvene, pa je treba čuvati u frižideru, na temperaturi od 4 C.
Kuvanjem gubi vitamine, pa se preporučuje spremanje na pari ili se može pržiti. Osim korišćenja u svježem stanju, može se čuvati i zamrzavanjem. Brokoli zahtjeva niže temperature gajenja nego ostale kupusnjače, ali je osjetljiva na niske temperature i jači mrazeve.
Gajenje brokolija
Najbolje uspijeva na temperaturi od 15-18 C i zbog toga je njegova proizvodnja moguća u rano proljećnom i jesenje-zimskom periodu. Da bi formirala ružu, tokom vegetacije mora proći određeni period izloženosti niskim temperaturama, najčešće nižim od 10 C. To se posebno odnosi na jesenji uzgoj, kad se zbog visokih temperatura intenzivnije razvija lišće, a ruža ostaje sitnija.
Dugi dani i tople noći ubrzavaju cvjetanje kod brokole. U ranom proljećnom uzgoju, niske temperature mogu uticati na raniji početak formiranja cvjetova, zbog čega ostaju sitniji. Ukoliko nepovoljni uslovi gajenja dovedu do dužeg prekida ili ograničenja vegetativnog rasta u ranijim fazama razvoja biljke, mogu izazvati početak razvoja pupoljaka.
Pupoljčenje je fiziološki poremećaj cvjetanja, koji nastaje usljed uticaja niskih temperatura. Dolazi do preranog formiranja manjih cvjetnih ruža. Ukoliko su biljke u rasadu gajene na temperaturi ispod 10 C ili ako su izložene periodima hladnog vremena, od 0-10 C, kao i nedostatak azota ili drugog mineralnog elementa, zakorovljenosti ili napadima štetočina mogu prouzrokovati pupoljčenje.
U vegetativnoj fazi, brokoli može podneti kratkotrajne niske temperature, do -10 C, ali cvetovi stradaju i kod -5 C. Ukoliko je brokola izložena niskim temperaturama dvadesetak dana, biljke formiraju male centralne cvasti i mali broj bočnih izdanaka. Visoke temperature takođe utiču nepovoljno, jer iznad 25 C dolazi do formiranja sitnih i rastresitih cvasti, koje se jako brzo otvaraju.
Brokoli je zahvalno povrće
Brokoli zahtjeva srednje teška, plodna zemljišta sa visokim sadržajem organske materije. S obzirom na to da je brzo rastuća kultura, đubrenje zemljišta se treba zasnivati na prethodno urađenoj hemijskoj analizi zemljišta, kojom se utvrđuje i kiselost zemljišta.
Optimalna kiselost, tj. ph vrijednost je između 5,7 – 6,5, a za gajenje brokolija tolerantna ph vrijednost je do 7,5. Treba izbjegavati teška, kao i laka pjeskovita zemljišta, a najbolja su pjeskovito ilovasta do glinovito ilovasta zemljišta. Zbog plitkog korijenovog sistema, brokoli je osjetljiv na kretanje vlage u zemljištu, a zahtjevi za vodom su kao kod ostalih kupusnjača.
Dolazi na prvo mjesto u plodoredu. Za proizvodnju brokolija dobre predkulture su mahunarke, krastavac, mladi krompir i trave, a za proizvodnju kasnog brokolija strna žita. Zbog velike lisne mase, veoma dobro reaguje na đubrenje stajnjakom.
Osjetljiv je na nedostatak mikroelementa bora (B) koji uzrokuje crnjenje i šupljikavost stabla, a sami pupoljci su manji. S obzirom na uslove uspijevanja i dužinu vegetacije, brokoli je značajna kultura u intenzivnom povrtarskom plodoredu. Gaji se kao rani, srednjerani, odnosno srednjekasni usjev.
Temperaturni stres, obilno đubrenje azotom i preterano navodnjavanje mogu izazvati pojave fizioloških oboljenja šupljeg stabla i smeđe cvasti.
Proizvodi se najčešće preko rasada kao i ostale kupusnjače, a rasađuje se na rastojanje 60 x 40-50cm. Dobro je da se sadnja obavi u vlažno zemljište, posle kiše ili se zemljište pre sadnje zalije.
Da bi stvorili dobar vodno-vazdušni režim, odnosno spriječili stvaranje pokorice i nicanje korova, primjenjuje se međuredno kultiviranje.
Berba brokolija počinje kad je ruža čvrsta, bez otvorenih cvjetova, težine 300-500 gr, sa drškom dužine najmanje 12 cm. Vrijeme optimalne zrelosti traje samo nekoliko dana jer poslije dolazi do otvaranja cvjetova.
Prinosi se kreću od 15- 30 t/ha glavne cvasti-ruže, a 0,5-3 t/ha sekundarnih cvasti.
Branka Nikolić, dipl. ing. polj.
Izvor: agroinfonet.com
PROČITAJTE:
Jesenja sadnja/sjetva kelja i brokolija
Listovi brokolija: Bacamo ih, a oni su nevjerovatno zdravi
Uzgojite kelj u kući tokom zime