Batat daje najbolje prinose na ocjeditim glinastopjeskovitim tlima, slabije opskrbljenom humusnom komponentom, a kiselost bi trebala biti oko 6 pH.
Obrada tla (oranje) treba biti do 40 cm dubine u jesenskoj pripremi tla. Neposredno prije sadnje, kod proljetne pripreme zemljišta, đubri se s oko 20 t stajskog đubriva ili s oko 300 kg NPK 5:20:30 po hektaru.
Batat se najčešće sadi vegetativno iz “presadnica”. Radi se ustvari o izbojima koji rastu iz spavajućih pupova zadebljalog korijena koje se, kad dosegnu odgovarajuću veličinu, presađuju u kontejnere da se ukorijene. Na taj način pripremljene presadnice koristimo za sadnju sadilicama ili ručno.
Razmak sadnje između biljaka koji se najčešće koristi je 80-100 cm x 50-70 cm. Time se postiže sklop od 20.000 do 27.000 biljaka po hektaru. Najbolje je da se sadnja obavi na uzdignute gredice uz upotrebu malča (crna PE folija). Kako bi se biljke dobro i brzo ukorijenile svakako je potrebno navodnjavanje u toj fazi uzgoja. Kasnije se navodnjavanje tokom uzgoja koristi vrlo oprezno i to samo ako prijete jake suše jer prevelika količina vode u zoni korijena smanjuje prinose. Da bi se ta agrotehnička mjera mogla kvalitetno obaviti nužno je predvidjeti postavljanje sistema navodnjavanja kapanjem.
Batat se vadi od avgusta do okotbra zavisno o vremenu sadnje i klimi, ali u pravilu kad većina korjenova dostigne tržnu veličinu (iznad 150 g). Korjenove nakon vađenja treba uskladištiti na suvom i toplom mjestu u relativnu vlagu zraka oko 75 %.
U toku proizvodnje batata rijetko nastaju veće štete uzrokovane bolestima i štetočinama. Neki zemljišni štetnici mogu napraviti manja oštećenja nebitna za količinu i kvalitetu korjenova. Određene štete mogu nastati na nasadu od poljskih miševa i voluharica, naročito ako se odgađa početak vađenja. Posebno je potrebno voditi brigu o tome da se batat ne sadi na istoj parceli barem tri godine.