Već su prije 2.000 godina rimski povrtari kupali sjemenke krastavaca, tikve, lubenice i ostalih biljaka iz porodice tikvenjača u sirutki ili mlijeku.
Koji su još povrtarski trikovi za podsticanje nicanja sjemena?
Vruheme setve i sadnje pojedinih povrtarskih kultura je već krenulo, a prava sezona nas tek čeka. Kako bi biljke što zdravije krenule sa svojim rastom, stari su povrtari koristili biljne kupke. Smatralo se da sve veće i tvrde sjemenke treba omekšati kako bi bolje izniknule te imale ljepše cvjetove ili ukusnije plodove, piše Andrea Kern u knjizi „Vrtlarski trikovi iz starih vremena“, prenosi agroklub.rs.
Lukovičasto sjeme se se omekšavalo u rastvoru vode i kravlje osoke, grašak, pasulj i rotkvice u izvorskoj vodi, artičoke u rastvoru vode i šećera ili meda. Ako je sjeme staro, u život će ga vratiti namakanje u procijeđenoj vodi od kvasa za kiseli hljeb čiji mikroorganizmi podstiču klijanje tako da odvajaju bolesne dijelove klica sa ovojnice sjemenke, a istovremeno je hrane i štite od gljivica u zemljištu.
Trikovi poznati hiljadama godina
Prema zapisima, već su prije 2.000 godina rimski povrtari kupali sjemenke krastavaca, tikve, lubenice te ostalih biljaka iz porodice tikvenjača (Cucurbitaceae) u sirutki ili mlijeku.
Mahunarke poput graška, pasulja, sočiva, boba i slično, najbolje je namakati najmanje sat vremena prije sjetve u čaju od kamilice. Potrebno je dvije kašičice suvih cvjetova ukuvati na jednu šolju te ostaviti 10 do 12 sati da odstoji.
Valerijana podstiče rast korijenja i „grije“, govorili su stari. Ovu biljnu kupku vole luk, praziluk, paradajz, paprika, peruanska jagoda i ljetnje cvijeće. Višesatna kupka u ekstraktu cvjetova valerijane pomoći će vrstama osjetljivima na hladnoću poput krastavaca i tikvica da i po nepovoljnom vremenu uspiju u nicanju.
Različite vrste gljivica mogu potpuno uništiti mlade biljčice, presjeći im stabljike ili razgraditi korijenje. Zaštitu od bolesti „crna noga“ ili bolesti odumiranja biljke dobiće od rena ili bijelog luka. Prema receptu iz knjige, što sitnije narežemo 100 do 150 gr od svake vrste i prelijemo kašu mlakom prokuvanom vodom ili kišnicom. Nakon sat, dva procijedimo. Ova kupka godi paradajzu, krastavcima i cinijama, nevenu i žavornjaku. Oprez, ovu kupku ne vole sjemenke mahunarki i kupusnjača.
Odvar od poljske preslice će takođe osnažiti biljke. Ona je bogata silicijskom kiselinom, jača biljku koja postaje otpornija na gljivice. Posebno se prepručuje u nju umočiti krtole krompira.
Humofix časnih sestara
Časne sestre iz benedktinskog samostana u njemačkoj Fuldi osmislile su biljni čaj engleske recepture koja sadrži cvjetove valerijane, stolisnika, maslačka, koptive, kamilice i hrastove kore. Nazvali su ga humofix. Istraživanja su pokazala da stolisnik i kamilica sprečavaju rast bakterija i gljivica, a ostali sastojci razvijaju korisne mikroorganizme, čine ljusku sjemenke propusnom, potiču rast korijenja te pomažu klijancima da postanu otporni.
Ovu otopinu posebno vole kelj i ren čije sjeme u njoj treba ostaviti 15 minuta. Rotkvicu i rotkvu držite 30 minuta, luk, paradajz, salatu, cveklu, peršun, papriku, blitvu, praziluk, endiviju, komorač, kopar i cikoriju 60 minuta, a 90 minuta mrkvu i celer.
Nakon što odstoji određeno vrijeme u kupki, odstranite sjeme koje ispliva na površinu jer je ono oštećeno i loše. Nakon toga mokro sjeme raširite na kuhinjsku krpu ili papirnati ubrus da se posuši te ga posijte isti dan jer je klijanje već započelo, prenosi Krstarica.