Pasulj je najznačajnija povrtarska kultura u ishrani ljudi, jer ima visok sadržaj bjelančevina, veliki broj aminokiselina i veliku hranljivu vrijednost.
Osim po morfološkim razlikama, po kojima ga svrstavamo u niske i visoke tipove, pasulj dijelimo na mahunare i zrnaše. To znači da se neke odlike, u ishrani ljudi, više koriste kao zrno u voštanoj zriobi ili u zrelom stanju, dok se dosta odlika koristi za jelo u obliku mlade mahune. Obično zrnaši imaju nešto krupnije zrno, koje se lakše odvaja od komuške i lakše kuva. Te odlike su nešto rodnije od pasulja mahunara. Mahunari se takođee koriste kao zrno kada se mahuna ne pobere na vrijeme pa prestari, dobije dosta celuloze i izgubi svoju tehnološku vrijednost. Tada se mahuna pusti da fiziološki sazrije, pa se nakon toga može koristiti za ishranu ili daljnju reprodukciju.
Paulj s normalnom vlagom lako se čuva u najjednostavnijim skladištima, nema teškoća u prijevozu pa se lako doprema na mjesto potrošnje ili prerade. Jednostavno se prerađuje i kao industrijski pripremljeno gotovo jelo, troši se na različite načine kao vrlo ukusna hrana. Jednako tako, paulj je vrlo dobra predkultura za sve druge vrste poljoprivrednoga bilja, jer kao i sve druge leptirnjače pasulj nakon skidanja usjeva ostavlja tlo obogaćeno azotom.
Agrotehnika
Priprema tla za proizvodnju pasulja počinje skidanjem predusjeva. Pasulj najbolje raste na dubljim tlima mrvičaste strukture, slabo kisele do neutralne reakcije. Biljka ima vretenast, dosta dug korijen, s nešto gušćim sekundarnim korijenjem.
Voli tla bogata organskim materijama, s povoljnim kapacitetom za vazduh i vodu. Odlične predkulture su krompir, paradajz, kupusnjače, žitarice i posebno vrste obilno đubrene stajnjakom, jer se ne preporučuje sjetva pasulja na tlima neposredno đubrenim stajnjakom. Obvezna je duboka jesenska brazda, sa zaoravanjem 500 kg/ha NPK 10:30:20 osnovne gnojidbe. Radi čuvanja vlage treba što prije zatvoriti zimsku brazdu. Pasulj je vrlo osjetljiv na hladnoće, pa se sije kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazova.
Bez obzira na visoku energiju klijanja sjemena, sijati treba kada se toplina popne na 10° C. Zato se pasulj obično sije početkom maja. Neposredno prije sjetve treba dodati 250 kg/ha NPK 15:15:15, kao početno đubrivo, poprskati tlo s 2 l/ha treflana, unijeti ga u tlo, zajedno s mineralnim đubrivom. To je najbolje pomoću sjetvospremača i odmah posijati odgovarajućom sijačicom.
Sjetva
Sjetva je najvažniji tehnološki zahvat. Zato se mora obaviti detaljno, pazeći na dubinu sjetve i broj zasijanih zrna. Upotrebna vrijednost sjemena mora se za svaku odliku posebno izračunati, jer apsolutna težina sjemena za pojedine odlike oscilira između 250 i 700 gr. Skupo sjeme ne treba razbacivati. Previše sjemena povećava trošak sjemena i trošak prorjeđivanja da se dobije odgovarajući sklop biljaka u vegetaciji.
Iako to zakon ne obvezuje, poželjno je sijati sjeme tretirano odgovarajućim fungicidima, radi suzbijanja određenih bolesti. Za niske odlike preporučuje se 400.000 biljaka/ha (razmak redova 50 cm, a razmak sjemena u redu 5 cm). Obično se sije 100 kg/ha (zavisno od upotrebne vrijednosti sjemena). Kod visokih odlika treba upola manje sjemena. Po hektaru treba isti broj biljaka pasulja mahunara i zrnaša. Pasulj mahunar je tehnološki zreo šezdesetak dana nakom sjetve. To je početak berbe mahuna. Pasulj zrnaš dolazi u fiziološku zriobu 40 dana poslije cvatnje. To je vrijeme berbe pasulja za hranu ili sjeme. Tipični su predstavnici ovih odlika slavonski zeleni i niski trešnjevac.
Postrna sjetva
Postrna sjetva pasulja mahunara može davati vrhunske rezultate. Početkom jula, odmah tj. isti dan nakon skidanja ječma ili pšenice, tlo treba poorati, pripremiti i posijati jednu od odlika niskoga pasulja mahunara. To se mora brzo obaviti, kako bi se sačuvala vlaga u tlu poslije žetve. Ostane li tlo samo jedan dan nepoorano, može se izgubiti toliko vlage da zrno ne može pustiti klicu.
Ovaj usjev dolazi u cvatnju, pred kraj avgusta, kada ima manje lisnih vaši, i nema potrebe biljke tretirati insekticidima. U vazduhu je nešto više vlage, pa je oplodnja potpunija, cvjetovi ne abortiraju i pasulj mahunar daje vrlo dobre urode. Ovaj način proizvodnje ne može se preporučiti za pasulj zrnaš, jer bi došao u fiziološku zriobu krajem septembra. To je vrijeme čestih kiša i magle, pa se usporava sazrijevanje zrna, a pojavljuju se i različiti saprofiti, koji smanjuju klijavost sjemena.
Njega usjeva
Održavanje usjeva počinje pravovremenom sjetvom početnim đubrenjem i prskanjem protiv korova. Poprska li se pravilno treflanom, budući da pasulj mahunar ima dosta kratku vegetaciju, čistoća usjeva može se održati i do fiziološke zriobe. Ako usjev nije tretiran prije sjetve, između sjetve i nicanja treba poprskati galexom ili dualom i prohelanom po uputi proizvođača datoj uz ambalažu. Ako je i kod ovoga tretiranja usjeva napravljen propust, popravlja se nakon nicanja pasulja i korova basagranom ili fusiladeom po spomenutoj uputi. Ako se đubrilo po preporuci, ne treba mašinama ulaziti u usjev radi prihrane, jer se gaženjem u više navrata pravi veća šteta od koristi.
U slučaju pojave lisnih vaši, koje mogu nanijeti usjevu neprocjenjivu štetu, usjev se mora tretirati insekticidom decis tačno po uputstvu proizvođača sredstva. Kod pojave bolesti, kao što je bakterijska masna pjegavost, čim se primijeti na prvoj biljci treba upotrijebiti fungicide, primjera: cuprablau, ridomil plus i chanpion (na ambalaži je uputstvo).
Usjev se mora održavati zdrav i čist od korova za sve vrijeme vegetacije, uz pozornost na karencu svakoga preparata, radi rezidua. Održavanje usjeva može se olakšati ako se pazi da je sjeme zdravo i tretirano fungicidom, da se najmanje pet godina ne ponavlja usjev pasulja po pasulju, jer se gotovo sve bolesti pasulja prenose tlom i sjemenom.
Svaki se tehnološki zahvat mora obaviti na vrijeme. Sve što je navedeno odnosi se na pasulj mahunar i zrnaš. Pasulj zrnaš treba tokom vegetacije zaštiti od žiška pasulja koji se pojavljuje u polju za vrijeme cvatnje i odlaže jajašca u plodnicu, odakle se izvlače kornjaši. Oni postaju u skladištu glavni štetnici i mogu psulj potpuno upropastiti. To se sprječava preparatima za fumigaciju pasulja. Svi fumiganti su insekticidi. Njima se mora raditi oprezno, uz nadgledanje ovlaštenoga biljnog zaštitara.
Berba
Berba pasulja mahunara je mukotrpna i spora. Način berbe uslovljava veličina parcele i namjena plodova. Ide li mahuna na policu, bez obzira na cijenu, ona mora biti rukom ubrana. Najbolje je na parceli, pri berbi pakovati plodove u pripremljenu ambalažu, podešenu mjestu potrošnje. Tako se maksimalno smanjuje negativan uticaj prijevoza u rasutom stanju, ili u sanducima, ručno prebiranje i pakovanje. Pakovanje uz berbu usporava, ali se dobija na kvalitietu proizvoda i cijeni. Ako je mahuna namijenjena za preradu za kiseli ili smrznuti program, može se pakirati u plastične vreće ili sanduke i brzo dopremati na preradu.
U prosječno rodnoj godini urod pasulja mahunara je oko 12.000 kg/ha. Vrijednost proizvodnje je 6 puta veća nego kod soje. Materijalna ulaganja, jer je sjeme skuplje, veća su za 25% nego kod soje. To nam govori o vrlo isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji, uz naglasak da treba sijati upravo onolike površine koje porodično domaćinstvo može svladati.
Berba pasulja zrnaša nije moguća samo kombajniranjem, jer želimo dobiti zrno najvišeg mogućeg kvaliteta. Pasulj cvjeta duže od tri sedmice. Toliko traje i zrioba.
Niske odlike pasulja imaju, u fazi sazrijevanja, dosta mahuna na tlu. Ako je tlo vlažno, pasulj truli u komuški. Da bi se to spriječilo, biljke treba počupati i držati na parceli dok se stabljika osuši. Tada se ulazi kombajnom i vrši uz pomoć radnika, koji hrane kombajn. Za vršidbu kombajn mora biti potpuno pripremljen. Broj okretaja bubnja mora se maksimalno smanjiti. Inače dolazi do loma zrna.
Preporučljiv način skidanja pasulja je da se počupane biljke pasulja iznesu s parcele, ovlaš se slože na tvrdu podlogu. Nakon sušenja se pažljivo gaze traktorom napola ispuštenih guma, sve dok se zrno ne istjera iz komuške. To je posao koji je gotovo potpuno zapostavljen, jer je spor. No, tu nema loma, a povećane troškove vršidbe pokriva bolja kakvoća robe. Sve dok proizvođač nema drugoga posla, koji mu donosi veći dohodak, a pasulj daje više od onih kultura kojima se bavi, proizvodnja pasulja je opravdana.
Urod zrna pasulj u prosječno rodnoj godini je oko 2.000 kg/ha. Vrijednost proizvodnje je 2 do 3 puta veća nego kod soje. Pasulj koji uvozi trgovina je jeftiniji samo zato što je nekoliko godina star, što se vidi po boji.
Zrno pasulja se čuva tako da se ovršeni pasulj dobro očisti, prosuši na 14 % vlage i pospremi u suvo i prozračno skladište, rasut ili pakiran do isporuke. Zrno pasulja se stavlja u promet sortirano prema boji. Zrno mora biti ujednačeno, zdravo, bez stranih mirisa i primjesa s odgovarajućom deklaracijom. U čuvanju pasulja treba biti oprezan zbog moguće pojave žiška, za kojega je već rečeno da je donesen iz polja zajedno sa zrnom, zbog neodgovarajuće zaštite usjeva.
Takav pasulj treba fumigirati čim se primijeti žižak, jer u vrlo kratkom vremenu pasulj može izgubiti upotrebnu vrijednost. Primjenom integralne zaštite usjeva dobri zaštitari mogu potpuno spriječiti napad žiška u polju. Obavi li se to uspješno, zrno pasulja se posprema u skladište bez žiška u zrnu, pa se lako čuva. Pasulj se ne može pustiti u prodaju, za bilo koju namjenu, ako u njemu ima bilo koja štetočina živa ili mrtva.
Sjemenska proizvodnja
Jedan od najvažnijih tehnoloških zahvata u sjemenskoj proizvodnji pasulja je suzbijanje korova i održavanje čistoće usjeva tokom cijele vegetacije. Skidanje usjeva je čupanje pasulja, koje mora početi kada donji listovi počinju opadati, donje komuške postanu suve, a još se ne otvaraju. U to vrijeme zrno pasulja je fiziološki zrelo, pa ako ostane nekoliko dana na počupanoj stabljici, postupno će izgubiti vlagu i neće pucati komuške.
Zrelo zrno u mahuni koje je ležalo na tlu odmaknuto je zajedno sa stabljikom da ne trune i da ne naklijava, da se gubici smanje, a kvalitet poboljša. Vrši se kao i pasulj zrnaš. Svaki proizvođač koji ima u proizvodnji manje od 1 ha vršiti treba traktorom, gaženjem napola ispuštenih guma, prosušene mase na tvrdoj podlozi. To je mukotrpan i spor posao, koji se isplati, jer se dobije sjeme u kojemu nema loma. Razlika u težini sjemena, čiji smo lom sveli na ništicu, u prodajnoj cijeni pokriva sve troškove vršidbe. Težeći što boljem kvalitetu, često treba preduzimati nešto primitivnije zahvate, ako imaju opravdanje. Nakon vršidbe, sjeme pasulja treba pročistiti, uskladištiti i dobro čuvati do konačne dorade i isporuke.
Kod isporuke čistoća sjemena mora biti 99%, klijavost 95%. To su normativi koje potvrđuje deklaracija o kvalitetu sjemena, jer ako sjeme ima visoku klijavost, logično je da mu je i zdravstveno stanje visoko. Preporučujemo tretiranje sjemena pasulja nekim od fungicida radi suzbijanja gljivičnih bolesti koje se prenose sjemenom.
Prosječan urod sjemena pasulja u normalnim klimatskim uslovima je oko 2.000 kg, uz određena odstupanja po odlikama. Sve do sada navedeno o proizvodnji sjemena odnosi se na proizvodnju niskih odlika, s kojima se puno više sjemenari nego s odlikama visokoga pasulja.
Izvor: agroportal.hr
PROČITAJTE:
Najpoznatije vrste pasulja i njihove karakteristike
Kako da vam pasulj dobro rodi?