Gavez nije zahtjevna biljka te se vrlo lago uzgaja i širi. Štaviše, zbog svoje otpornosti i snažnog korijena vrlo lako postaje invazivan. Potrebno je poznavati određene zahtjeve koji se tiču zalijevanja, kvalitete tla i đubrenja. Gavez se sve češće uzgaja u vrtovima, jer osim što vizualno uljepšava okolinu jako je dobar izbor za sve one koji su se odlučili baviti organskim vrtlarstvom.
Tlo
Iako preferira organski bogato i drenirano ilovasto tlo, gavez može tolerirati razne vrste tla i odlično se prilagoditi na njima. Nije rijetkost da uspijeva i na tlima s velikim udjelom gline kao i na pjeskovitim tlima. Za gavez je idealan blago kiseli do neutralni pH, ali može uspjeti i na blago alkalnom tlu. Gavezov korijen prodire kroz teško glineno tlo i stvara kanaliće kojima se zemljište prozračuje, slično kao što radi i korijenje maslačka. Tijekom vremena njegovo lišće i korijenje se raspada i obogaćuje i hrani tlo povećavajući kvalitetu zemljišta.
Klima
Gavez je vrlo otporna biljka pa će tako tolerirati i visoke i niske temperature. Ipak, dolaskom jesenjeg mraza nadzemni dio biljke propada, no korijen ostaje i iz njega na proljeće raste nova biljka. Najbolje uspijeva na sunčanim ili barem djelomično sunčanim područjima, u dobro prihranjenom, rahlom tlu. Uspješno će preživjeti i kraća sušna razdoblja. Idealni uvjeti za rast i razvoj gaveza su barem tri sata direktne sunčeve svjetlosti danju, a na područjima s toplom klimom bilo bi ga dobro saditi tamo gdje će za vrijeme jakog podnevnog sunca biti u sjeni.
Vrijeme sadnje
Gavez se sadi u proljeće ili u jesen. Mlade biljke potrebno je zaštiti od utjecaja proljetnog odnosno jesenjeg mraza odgovarajućim pokrivalima.
Pročitajte: TINKTURA OD GAVEZA – Neprevaziđena u liječenju ČUKLJEVA /RECEPT/
Slaganje kultura
Gavez je najbolje saditi pored stabala jabuka, krušaka, šljiva, bresaka, nektarina i marelica. Razlozi tome su višestruki – tijekom svoje cvatnje gavez privlači mnogo pčela i drugih korisnih insekata koji oprašuju i cvjetove voćki. S obzirom na to da je korijen gaveza izuzetno dubok, on akumulira u sebi najhranjivije sastojke iz tla, od čega koristi ima i stablo kraj kojeg je posađen. Treba izbjegavati sadnju gaveza uz povrće zato što se gavez brzo širi.
Zbog svojih invazivnih svojstava, ako nema prikladnih susjeda uz koje bi mogao rasti, najbolje ga je smjestiti uz rub vrta gdje će korisno obavljati svoju funkciju privlačenja raznih oprašivača.
Gavez privlači i puževe, pa je posađena samostalno uz rub ograde korisna biljka koja će na sebe privlačiti puževe umjesto da se skupljaju na drugim biljkama kojima puževi štete kao što su motar, klematis, mahune, kvinoja, bundeve, butternut tikva, bamija, kineski kupus, salata, ljutika, čičoka, đumbir, kadulja i mnoge druge.
Iako treba izbjegavati sadnju gaveza uz većinu povrća i nekim voćem zato što se brzo širi, planiranom sadnjom koristit će i kao prirodno gnojivo za mnoge biljke, primjerice rajčice, dinje, leću i špinat koje zahtijevaju više kalija od drugih biljaka.
Faza mirovanja
Do mirovanja gaveza dolazi već pojavom prvih mrazova. U tom razdoblju vene nadzemni dio biljke, ali korijen i dalje opstaje te miruje sve do ranog proljeća, kada iz njega kreće ponovni rast biljke i novi vegetacijski ciklus. Biljku je tada potrebno prekriti malčem čime će se spriječiti i prevenirati truljenje njenog korijena.
Sadnja gaveza
Za sadnju gaveza potrebno je pripremiti dobro drenirano tlo koje je prethodno prihranjeno organskim gnojivom. Ako se gavez razmnožava iz korijena, tada je potrebno pripremiti i zdrave, razvijene gomolje koji će poslužiti za sadnju. Ako se gavez sadi u vrtu poželjno je formirati gredice te očistiti zemljište od korova i kamenja. Saditi se mogu gomolji, sadnice ili sjeme.
Kod razmnožavanja gaveza ne primjenjuje se kalemljenje. Osnovni načini razmnožavanja ove biljke su korijenom i sijanjem sjemena.
Sadnja sjemena
Sjemenke gaveza potrebno je mjesec dana prije sadnje držati na hladnom tamnom mjestu. Dobro ih je staviti u vlažan pijesak, ostatke kokosovog oraha ili u uobičajeni supstrat za kućno bilje. Zatim se stave u staklenku s poklopcem ili odgovarajuću vrećicu te se tako pripremljeno sjeme stavi u hladnjak na sljedećih 30 dana. Time se sjeme dovodi u stanje mirovanja stvaranjem zimskih uvjeta. Nakon toga sjeme se sadi na zemljištu čija toplina iznosi od 17 – 26°C, a najbolji rezultati će biti ako se posadi u toplom stakleniku ili u posudi koja se drži na sunčanom prozoru.
Pomoći može i korištenje toplinske lampe. Sjeme će niknuti za 10 – 15 dana iako vrijeme klijanja može biti i dulje od mjesec dana. Sjemenke se mogu sijati i u zemlju, u odgovarajuću posudu, i to tako da se posiju 2 – 3 sjemenke. Sadnice se presađuju na otvoreno kada narastu do visine 15 cm.
Osim toga, sadnja iz sjemena je moguća i na otvorenom i tada je najbolje gavez sijati tijekom kasne jeseni i rane zime u gredicama uz poštivanje razmaka od 20 – 50 cm između biljaka.
Sadnja korijenom
Razmnožavanje iz korijena najčešći je način sadnje kada je gavez u pitanju. Potrebno je ukloniti tlo oko gaveza kako biste došli do dijela korijena na dubini od otprilike 10-ak cm. Tada se steriliziranim škarama odrežu komadi korijena dužine od 5 – 15 cm koji se zatim vodoravno posade na odabrano mjesto, oko 7 cm duboko. Za ovakav postupak razmnožavanja potrebno je odabrati dobro ukorijenjenu i razvijenu odraslu biljku.
Ako se sade u glinenom tlu potrebno ih je posaditi pliće, a ako se sade u pjeskovitom tlu onda ih je potrebno posaditi dublje. Tlo je potrebno održavati vlažnim, ali ne pretjerivati sa zalijevanjem kako korijenje ne bi istrulilo. Ovakav način razmnožavanja najbolje je izvesti u proljeće, iako će sadnja uspjeti i u bilo koje drugo doba godine ako osiguramo sve potrebne uvjete koji se tiču kvalitete i dreniranosti tla i potrebne vlažnosti.
Pročitajte: Kako da od GAVEZA napravite đubrivo i organski insekticid
Uzgoj u vrtu
Prilikom sadnje u vrtu potrebno je prethodno isplanirati mjesto gdje će gavez biti posađen i pri tome voditi računa da jako brzo zauzima teritorij svojim širenjem. Idealno je saditi ga na 1,3 m široke gredice sa stazama između redova od otprilike 50 cm ili uz sam rub vrta. Ako su zadovoljeni zahtjevi biljke za dovoljnom količinom svjetlosti i određene kvalitete tla, gavez će biti lijep ukras vrta.
Uzgoj u plasteniku
Uz pravilno osiguravanje uvjeta uključujuću odgovarajuću rasvjetu, temperaturu, kakvoću tla i umjerenost zalijevanja, gavez se može uzgajati i u plasteniku. Također, ako se sjeme sije u kasnu zimu ili rano proljeće s jakim mrazom, jako je dobar izbor posaditi ga prethodno u plasteniku gdje je moguće izregulirati temperaturu optimalnu za njegovo klijanje.
Uzgoj u posudama
Za uzgoj gaveza u posudama potrebno je osigurati posude zapremnine minimalno 15 l jer je gavezov korijen dubok i razgranat i u premaloj posudi neće imati uvjete za normalan rast. Korijen se sadi na dubinu 4 – 6 cm. Kako bi se spriječilo isušivanje zemlje dobro je pomiješati 50% komposta s 50% obične zemlje uz dodatak organskog gnojiva i zatim dobro zaliti i malčirati. Gavez je potrebno izvaditi iz posude kada je njegovo korijenje preraste što se može dogoditi već godinu dana nakon sadnje.
Održavanje nasada
Da bi gavez rastao i bio bujan, potrebno ga je redovito plijeviti i čistiti uvele listove i one dijelove biljke koji su napadnuti nekom bolešću ili štetnikom. Ako je gavez niknuo pregusto, potrebno je prorijediti nasade u tom dijelu.
Održavanje i njega
Iako se radi o vrlo otpornoj biljci, gavezu je potrebno redovno održavanje i njega. Ono obuhvaća malčiranje zemljišta oko biljke, orezivanje i prorjeđivanje biljke, ali i poduzimanje diobe korijenja svakih nekoliko godina, čime se osigurava da biljka ostane zdrava, a korijenu omogućuje da ima dovoljno prostora.
Zalijevanje
Gavez je potrebno zalijevati redovito u fazi rasta i razvoja sadnica. Kasnije je dovoljno umjereno zalijevanje, s obzirom na to da gavez svojim razgranatim i snažnim korijenom ponire duboko u tlo odakle crpi potrebnu vlagu, pa stoga može preživjeti i sušnija razdoblja. Gavez ne podnosi preveliku količinu vlage.
Gnojidba
Gavez skoro sav dušik dobiva iz tla, pa je stoga, samo u slučaju ako je posađen u tlo siromašno ovim kemijskim elementom, potreba prihrana gnojivima s dušikom. Pretjerana gnojidba nije potrebna jer upravo je gavez ta biljka koja svojim biološkim svojstvima služi kao gnojnica za drugo bilje. U prihrani gaveza preporučuje se koristiti organsko stajsko gnojivo i domaći kompost od osušene trave, ostatak povrća, voća i raznog bilja. Ako se radi o vrstama koje imaju jako dugo korijenje, poput ruskog gaveza, tada nije potrebna dohrana dušikom jer će sav potreban crpiti iz tla.
Razmnožavanje
Ova biljka se najčešće razmnožava korijenom koji je crne boje, dok je unutrašnji dio bijele boje. Korijen se jednostavno zabode u zemlju i jako brzo će izbiti nadzemni dio nove biljke. Drugi način razmnožavanja gaveza je pomoću sjemenki. U prirodi se gavez uz pomoću sjemenki razmnožava tako što sastojak sjemenki elajosom privlači mrave koji, zatim, sjemenke raznose i tako doprinose razmnožavanju biljke.