Utorak, 19 Oktobra, 2021
spot_img
NaslovnicaMagazinZanimljivostiStršljen – Trebamo li ga se zaista bojati?

Stršljen – Trebamo li ga se zaista bojati?

Mnogi se boje stršljena i uništavaju ga čim ga zapaze – ali da li je to opravdano? Je li stršljen zaista čudovište koje je zaslužilo uništenje? Stršljen pripada porodici osa i sastavna je karika biološkog lanca.

On nije čudovište nego jednostavno preživljava u biološkom lancu. U prirodi je mnogo toga istovremeno i “štetno” i “korisno” po ljudskim kriterijumima. Mnogi pauci istovremeno jednako tako ubijaju i “štetočine”, ali često ubiju i pčelu. Pa zar onda svima moramo najaviti rat i uništenje?

Stršljeni (posebno Vespa crabro) vrlo su ugroženi u Evropi. Tako su ih neke evropske države uvrstile u crvenu listu ugroženih vrsta. Stršljeni love insekte, pa tako i pčele, najčešće pred samim ulazom u košnicu, ali i na samoj paši.

Svojoj lovini iz mednog mjehura isišu nektar, a prsne mišiće sažvaču, pomiješaju sa slinom te ih tako pretvore u sluzavu kašu kojom hrane svoj pomladak. Ali ovim lovom stršljeni ne ugrožavaju pčelinje zajednice, jer oni ulove samo onoliko koliko im je dovoljno za preživljavanje, a love i mnoštvo drugih insekata kojim hrane svoj pomladak.

Zdrava pčelinja zajednica lako se obrani od stršljena koji uleti u gnijezdo. Prava opasnost za pčelinje zajednice su ljudske prakse i nesmotreni odnos prema prirodi, prvenstveno pesticidi iz konvencionalne poljoprivrede, a ne stršljeni.

Pročitajte: UBOD STRŠLJENA – Evo šta prvo da uradite kako biste izbjegli alergijske reakcije i spasili sebi život!

Održavanje prirodne ravnoteže

Stršljeni svojim lovom raznih insekata suzbijaju i razne štetnike te su važna karika biološkog lanca, a jedna prosječna zajednica oko 300 do 400 životinja tokom ljeta ulovi oko pola kilograma plijena dnevno. Na taj način, oni uz šišmiše (jer love i noću) značajno doprinose održavanju i prirodne ravnoteže. Odrasle jedinke ne jedu insekte, nego se hrane se sokovima drveta i sokovima koje isisaju iz zrelog raspucanog voća, te drugim slatkim tvarima koje nađu u prirodi.

Opasnost od uboda stršljena

Opasnosti od ugriza stršljena su preuveličane, ubod se smatra jednakim kao i ubodom ose – pa čak i manje toksičnim, ali kako je stršljen veći i jači, osjećaj boli je veći.

Opasni su samo za alergične osobe – ali za te osobe opasne su jednako i pčele i ostale vrste osa. I stršljen vas neće napadati bez razloga, samo kada se osjeća ugroženo. Ako ga vi ne dirate, neće niti on vas. Postoji opasnost da naveče/noću ulete u kuću ako su privučeni vještačkim svjetlom, pa nije loše postaviti mreže na prozorima ako pokraj vaših prozora često lete stršljeni.

Stršljen jako voli koru vrbe Ive i jorgovana – što njihove sokove, što koru za gradnju gnijezda. Stoga da biste izbjegli nepotrebne susrete s njima, nemojte saditi ovo grmlje na mjestu gdje često prolazite.

Pročitajte: Kako prirodno ublažiti oteklinu i bol od uboda ose, pčele i stršljena

A da biste spriječili da vam na tim mjestima, ili nekim drugim pogodnim za njih počnu graditi gnijezdo – postavite lažno gnijezdo. Jednostavno oblikujte smeđu papirnatu vrećicu u okruglasti oblik gnijezda i objesite je na to mjesto. Možete iskoristiti i staro prazno gnijezdo stršljena.

Oni su teritorijalni i nikad neće graditi gnijezdo gdje već postoji jedno. S obzirom da su bitna karika u biološkom lancu i na listi ugroženih životinja, ubijanje stršljena insekticidima i raznim zamkama neopravdano je i nikako u skladu s prirodom. Ponavljamo – ako ga vi ne smetate, neće niti on vas. Zato u skladu s prirodom tražimo načine odvraćanja i suživota, a ne uništenja.

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

kiseli kupus

Ukiselite kupus na tradicionalan način

Kiseli kupus povrće je koje ni jedne zime ne izlazi iz recepata. Iako ga je moguće kupiti, vlastito kiseljenje kupusa daje poseban okus. Od početka...