Ljetna scena i plato Kulturnog centra Gradiška, te park ispred Zavičajnog muzeja bili su krcati učesnicima i posjetiocima trećih po redu ‘Dana starih zanata, viteštva i tradicije’.Ne zna se da li su više pažnje izazvali trnkar i sepetar koji su na licu mjesta pleli trnke i sepete, kovač dok je pravio potkovicu, prelijepe djevojke perušajući kukuruze ili vitezovi na konjima i u srednjovekovnim odorama. Sve je odisalo prelijepom atmosferom srednjeg vijeka i vremena prije stotinjak godina.
-Ovo treba doživjeti. Ponovo sam se vratio u mladost, u vrijeme berbe kukuruza i prve ljubavi, rekao je zdravičar Rade Banjanin, koji je otvorio manifestaciju lijepom zdravicom, a potom se pridružio učesnicima.
Vunu bacamo, a uvozimo sintetiku
Željko Blagojević, direktor Kulturnog centra Gradiška i veliki ljubitelj starih zanata rekao je da su majstori preteče moderne industrije a da su stari zanati odškolovali plejade inžinjera, doktora i profesora.
-Moramo se vratiti starim zanatima,neshvatljivo je da palimo domaću vunu a uvozimo sintetiku ili da ne koristimo zlatne ruke ovih majstora. Selo i poljoprivreda nekada su bili nezamislivi bez majstorluka, zašto im se ne bismo vratili, rekao je Blagojević.
Na licu mjesta Mijoljka Ponjević plela je vunene čarape, pokazujući prelijepe ručno ispletene džempere i prsluke.
-Kupujem vunu, perem je, češljam,predem, bojim i pletem razne odjevne predmete.Topliji su, zdraviji i dugovječniji od onih sintetičkih, valjda će se za moga života moda ponovo okrenuti ka kvalitetu i vuni,rekla je Mijoljka Ponjević, koju je na manifestaciji podržao i potpomagao suprug Petar.
-Mi smo rodom sa Janja od Šipova. Tamo imamo mnogo starih eksponata, jednostavno veliki smo zaljubljenici u selo i prirodu. I ovdje u Gradišci bavimo se uzgojem voća, pečemo i najbolju rakiju, svih vrsta. Ne damo da izumru stari zanati, kategoričan je Petar Ponjević, inače penzionisani zdravstveni radnik.
Gradska uprava podržava ovakve manifestacije
Na velikoj ljetnjoj sceni goste i učesnike zabavljala je banjalučka etno grupa ‘Iva’, a svoje proizvode i alate pokazivali su remenari, stolari, čamdžije, slastičari, obućari, opančari, mašinbravari i drugi majstori. Vrijedne žene častile su posjetioce domaćim đakonijama, a na licu mjesta razvile su i ispekle domaću pitu.
Prezadovoljan je bio i gradonačelnik Zoran Adžić,koji je otvorio manifestaciju , a potom obišao i porazgovarao sa svim zanatlijama.
-Ovo je jedinstvena prilika da se podsjetimo kako se nekada živjelo i radilo na našim prostorima, da vidimo stare zanate koji pod pritiskom nove industrijske tehnologije odumiru. Naša je obaveza da mlađim generacijama i djeci pokažemo stare načine izrade i proizvodnje i da sačuvamo našu tradiciju i kulturni baštinu, rekao je Adžić. On je naglasio da je ponosan što se ova manifestacija održava treću godinu za redom u Gradišci dodajući da mu je posebno zadovoljstvo što istoj prisustvuje jako puno mladih ljudi i djece.
Perušanje kukuruza izazvalo veliku pažnju
Djevojke iz društva ‘Kolovit’ obučene u prelijepe narodne nošnje perušale su kukuruze. Izazvale su veliku pažnju posjetioca, pogotovo djece. Jedan stariji bračni par posmatrao ih je netremice.
-Mi smo se upoznali baš u jesen, kada su se sabirali kukuruzi. Vratili smo se sedamdeset godina, u mladost, rekli su gozovo u glas.
Sepetar Dušan Stanišljević iz potkozarskog sela Turjak pleo je na licu mjesta sepete, a trnkar Dario Škorić iz Jazovca trnke od raževe slame za pčele.
-Nekada je bilo mnogo posla, danas plastika zamijenjuje sepete, iako su sepeti ljepši, funkcionalniji I zdraviji, rekao je Dušan Stanišljević.
Dario Škorić kaže da uzgaja raž samo zbog slame, koju koristi za pletenje trnki.
-To je jednostavan, zanimljiv i plemenit posao. Trnke od raževe slame su zdrave i nezamijenjive za hvatanje rojeva, rekao je Škorić.
Svoje umijeće pokazali su i opančari i obućari, mašinbravar, poslstičar i majstor svih zanata Josip Barišić.
-Za danas sam pripremio staru testeru ‘amerikanku’ i postolje na kakvom se nekada rezala građa za kuće. Pokivao sam i mlinski kamen i dao svoj doprinos ovoj manifestaciji, rekao je Barišić.
Vrijedan pomena je i čamdžija Brano Račić iz Novog Sela, koji je skuvao i kotlić izvrsne riblje čorbe, počastivši posjetiove njegovih majstorija.
Među posmatračima bio je i Tihomir Dejanović, direktor ‘Protivgradne preventive’ Republike Srpske.Tokom cijele godine podržava domaću poljoprivredu, a danas je uz stare zanate.
-Ovo je originalna ideja. Možda će vrlo brzo,u eri automatskih protivgradnih stanica , prizemnih generatora i aviona za dejstvo po gradonosnim oblacima u stare zanate biti svrstani i strijelci, koji su kod nas sedamdesetih godina prošloga vijeka počeli ispaljivati rakete u kumulonimbuse, našalio se direktor Dejanović.
Sat-dva pre početka majstorskih atrakcija u Kulturnom centru otvorena je izložba crteža i karikatura ‘Sizifov posao’,autora Bojana Jokanovića, đakona iz Doboja, te dječije radionice pod imenom ‘Viteško selo’.
Ovaj prelijepi dan organizovan je u okviru ‘Gradiške jeseni 2019’, odnosno krsne slave grada ‘Male Gospojine’ i tradicionalnog gradiškog vašara.
Boško Grgić
Izvor: AgroSavjet