Stajnjak može biti izvor zagađenja poljoprivrednih proizvoda

U organskoj proizvodnji primjena stajnjaka je nezamjenjljiva, jer predstavlja najefikasniji i najjeftiniji način za održavanje optimalnog nivoa organske materije.

Primjena stajnjaka u orgasnkoj proizvodnji je uslovljena nizom ograničenja, kako bi se izbjegli potencijalni rizici od:

  • kontaminacije proizvoda,
  • zagađenja zemljišta,
  • širenja korova,
  • neizbalansirane ishrane

KONTAMINACIJA (ZAGAĐENJE) PROIZVODA STAJNJAKOM

Stajnjak može biti izvor zagađenja poljoprivrednih proizvoda i životne sredine (patogeni, ostaci hormona, antibiotika, pesticida…). Zbog toga se preporučuje primjena kompostiranog stajnjaka. Ali to uvijek nije dovoljno, jer pojedini patogeni ( Salmonela i E. Coli) mogu preživjeti proces kompostiranja.

Mogućnost da se potrošači zaraze patogenima iz stajnjaka, sprečava primjenu svježeg stajnjaka neposredno prije sjetve ili u toku vegetacije (prihrana), pogotovo kod povrća koje se konzumira svježe (bez termičke obrade).

Da bi se izbjeli mogući problemi sa kontaminacijom, preporučuje se:

  • Ne vršiti đubrenje stajnjakom nakon sjetve/sadnje povrća (tokom aktivne vegetacije)
  • Primjena stajnjaka se mora obaviti najmanje 60 dana prije žetve (nije definisano našim zakonom još uvijek, ali potrebno je primijeniti ovo pravilo, kako bi se izbjegla potencijalna kontaminacija povrća)
  • Ne koristiti izmet pasa, mačaka i svinja u povrtarstvu, jer se mnoga oboljenja ovih životinja mogu prenijeti i na ljudsku populaciju
  • Svo povrće dobro oprati pod jakim mlazom vode prije upotrebe
  • Osobe koje imaju bilo kakav problem sa imunitetom treba da izbjegavaju ishranu povrćem koje nije termički obrađeno.

Osim patogenih materija u organskim đubirivima se mogu pronaži i ostaci teških metala, posebno ukoliko se vrši kompostiranje industrijskog otpada ili kanalizacionog mulja. Zbog toha su ove vrste đubriva zabranjene za upotrebu u organskoj poljoprivredi.

Nepravilno rukovanje svježim stajnjakom može negativno uticati na kvalitet sirovog povrća, npr. krompir, krastavce, tikvice i kupismkače. Kada stajnjak dospije u zemljište, iz njega se oslobađaju hemijska jedinjenja kao što su skatol, indol, fenoli i druge.

Ako povrće usvoji ove materije može doći do promjene ukusa i mirisa povrća. Zato je stajnjak najbolje unositi u jesen, kako bi se ove materije razgradile do sjetve povrća.

Izvor: AgroSavjet

Slični članci:

Kako napraviti tečni kompost ili „čaj od komposta“

Organska djubriva koja možete sami proizvesti

Preporuka za vas

VIDEO