Šta se sadi u martu, a šta u aprilu? – Ovo su ROKOVI za sjetvu i sadnju povrća!

Čim sunce grane i ogrije zemlju počinje povrtarska sezona na otvorenom. Ali, prije toga, još tokom februara i marta, sije se razno povrće koje se gajiti preko rasada. Kada je riječ o povrću, uslovno rečeno, postoje tri važnija roka sjetve ili sadnje. To su rana proljećna, postrna i jesenja sjetva ili sadnja povrća. 

Iskusni povrtari to znaju, oni su još tokom januara napravili plan šta će i kada sijati na otvoreno, koje povrće i u koje vrijeme će sijati u kontejnere za rasad. Ali, ni za rasad svo povrće se ne sije istovremeno. Prvo ono koje će se gajiti u plastenicima, pa zatim biljke koje će se rasađivati na otvorenom, u bašti.

Podloga određuje dubinu sjtve povrća

Pošto skoro svaka povrtarska vrsta traži određenu temperaturu za nicanje , rast i plodonošenje, i osvetljenost, valja napraviti dobar raspored sjetve. Krenimo redom. U sjetvi povrće, uslovno rečeno, postoje tri važnija roka sjetve ili sadnje. To su rana prolećna, postrna i jesenje zimska proizvodnja. A važno je napraviti pravi plodored za uzgoj povrća.

Povrće se može sijati omaške, u redove i u kućice. Sjetva omaške ima brojne i dobro poznate nedostatke, ali se ona u povrtarstvu dosta primjenjuje. Ovaj način se naročito primjenjuje u proizvodnji rasada. Sjetva u redove je najbolja. Ona se može obavljati ručno i mašinski. Na malim površinama sije se ručno ili malim ručnim sijačicama. Ovakvom sjetvom obezbjeđuje se ravnomjeran raspored biljaka na parceli.

U kućice se sije povrće kao što su krastavci, lubenice, dinje, boranija, grašak, bob i dr. a pruža mogućnost da se sije na tačno dređeno rastojanje u i između redova. Sije se isključivo ručno. Najsavremeniji naćin sjetve, vezan samo za proizvodnju rasada, je sjetva u kontejnere, čaše, kesice…

Dubina sjetve je vrlo značajna za sigurno i pravilno nicanje. Dublje posijano sjeme teže niče, a suviše plitko često propada, jer ne isklija ili se klica osuši. Za svaku vrstu povrća postoji optimalna dubina sjetve i ona se utvrđuje na osnovu snage klice i osobina zemljišta. Ukoliko je sjeme sitnije i klica nežnija utoliko se mora pliće sijati i obrnuto. Povoljna vlažnost zemljišta omogućuje pliću sjetvu. Na lakim, rastresitim zemljištima sije se dublje, jer u površinskom sloju takvih podloga postoji izraženo kolebanje vlage. Osim toga, na lakom zemljištu klica savlđuje manji otpor pri nicanju.

Vrijeme sjetve povrća

Vrijeme sjetve povrća zavisi od vrste, klimatskih uslova, rokova prispjevanja i namjene roda. U zavisnosti od vremena sjetve postoje sljedeći rokovi:

Proljećna setva/sadnja povrća

Počinje rano s proleća sjetvom biljaka otpornih na hladnoću kakve su šargarepa, peršun, luk, grašak, i završava se sjetvom vrsta koje su osetljive na hladnoću poput krastavaca, dinja, lubenica, boranija, tikvica. Za ranu proljećnu proizvodnju povrće se sije od sredine februara-ako će se gajiti u grijanim baštama pod krovom, a početkom marta za negrijane plastenike i sredinom ovog mjeseca za uzgoj na otvorenom polju.

Ljetnja sjetva/sadnja povrća

Najčešće se zove postrna sjetva obavlja se tokom ljetnjih mjeseci. Najvažnija karakteristika ove sjetve ogleda se u tome što je usko povezana s mogućnostima navodnjavanja. U našem podneblju ova sjetva praktično nije moguća ako se usjev ne može navodnjavati. A u ovom periodu siju se kornišoni, rasađuju kupusnjače, neke selekcije industrijske paprike i industrijski, kasni paradajz, rana boranija ili šargarepa, biljne vrste čije vegeta cije završavaju do kraja oktobra.

Jesenja setva/sadnja povrća

Kako joj i ime kaže, radi se u jesenjim mjesecima – septembru i oktobru, rijetko novembru. U ovom roku sije se povrće otporno na niske temperature, koje za berbu prispijeva u rano proljeće sljedeće godine. Za jesenje-zimsku proizvodnju pripreme počinju krajem avgusta i početkom septembra mjeseca, tako što u hladne leje na otvoreno zasijemo zelenu salatu, crni luk, rotkvice, koji stižu za rasađivanje novembra mjeseca kada se sije spanać u plasteniku. Prethodno se uklone svi ostaci paprike i kornišonea, zatim se zemljište obradi, unesu hraniva i, kada dođe vrijeme, biljke rasade a spanać posije. Ove biljne vrste stižu za upotrebu od januara do marta mjeseca kada je najveći nedostatak svježeg povrća i najveći finansijski efekat.

Predzimska setva/sadnja povrća

Ona pada u jesen, neposredno pred prve mrazeve. U ovom roku sjetve sjeme ne treba da nikne do proljeća, jer bi nikle biljčice izmrznule. U ovom roku seju se peršun, šargarepa, luk i grašak. Količina sjemena u predzimskoj sjetvi treba da je za oko 30% veća u poređenju s sjetvom u ranijim rokovima, jer jedan deo semena i klica ugine u toku zime.

Uzgoj povrća u bašti – rokovi sjetve

U zavisnosti od vremenskih prilika u proljeće u bašti se najčešće sije i sadi povrće koje je otporno na mraz koji je dosta čest u ovo doba godine. Tako se u martu siju spanać, blitva, luk, šargarepa, grašak, celer, salata, rotkvice, celer, peršun, paštrnak i mirođija. Krajem marta i početkom aprila trebalo bi posijati kelj, kupus i kelerabu. U prvoj polovini aprila trebalo bi da se završi sjetva graška, šargarepe i praziluka.

Takođe, u zavisnosti od temperature, u martu mogu da se rasade karfiol, keleraba, blitva i kupus. U drugoj polovini aprila siju se kukuruz šećerac, krompir za jesenje vađenje, celer, pasulj, cvekla, paradajz i paprika. Krajem aprila, mogu se posijati lubenice, dinje, krastavci i boranija, ali treba biti oprezan zbog mogućih kasnih mrazeva, pa ukoliko je potrebno, izniklo povrće štititi od hladnoće pokrivanjem agrotekstilom, folijom, novinskom hartijom, lišćem ili slamom. Upravo zbog mogućih mrazeva sa sadnjom rasada osetljivih povrtarskih biljaka kao što su paprika, paradajz, patlidžan i tikvice, valja sačekati do poslije Đurđevdana (6. maja), pa čak i polovine maja. Niske noćne temperature im ne prijaju i mogu ozbiljno da im naškode. Ovo važi i za krompir koji je poslije nicanja osjetljiv na niske temperature.
Radi lakšeg planiranja sjetve-sadnje predlažemo vam da sačuvate ovu tablicu.