Siva plijesan vinove loze

Najčešće siva plijesan zarazi vinograd u fenofazi završetka cvatnje. Posebno se jako razvije u uslovima slabog čišćenja grozdića (zbog kiše ili rose), kad se «nahrani» ugljikohidratima iz ostatka cvjetova, ojača i uđe u zelenu bobicu, peteljku i peteljčicu.

Ulazak u zelenu bobicu može izazvati njeno propadanje (kao i peteljki i peteljčica) i tu fazu zovemo «zelena plijesan». Često se ova faza ne zamjećuje, ili nije jako uočljiva. Gljivica se često “pritaji” 1-2 mjeseca te čeka početak zriobe bobica.

Posljedica je jaka pojava sive plijesni (truleži) u fazi šaranja i zriobe, kad gljivica dobije puno šećera u bobici, uz povoljne uvjete za razvoj (vlaga i toplina). Ovo je jedan od najznačajnijih načina razvoja sive plijesni.

Siva plijesan prodire u bobice kroz otvorene rane različitog porijekla (napad grožđanih moljaca, jak napad pepelnice-pucanje bobe, plitak korijen nakon jače kiše-pucanje bobe, jak vjetar, tuča, ose pred zriobu …). Daljim razvojem, gljvica razvija micelij i hifama urasta u tkivo peteljčica i peteljki, macerira tkivo koje s vremenom nekrotizira. U takvom grozdiću mogu se pronaći crno-smeđe nekroze na opisanim organima. Zbog nekroze prekida se kolanje sokova, bobe se slabo hrane pa se smežuraju i osuše. Gljiva se u smežuranim bobama još jače širi i formira sivu prevlaku (paučinu) od konidiofora s konidijama.

Često se ovaj proces odvija u unutrašnjosti grozda pa je velika vjerojatnost da u sortama zbijenog grozda vinogradar neće primjetiti sivu prevlaku. U zbijenom grozdu gljivica prelazi iz bobe u bobu, a često zarazi i glavnu peteljku uslijed čega propadne veći broj bobica. Sve ovo odvija se u fazi zelenih bobica i pod imenom “zelena plijesan”. U iznimno povoljnim uvjetima za zarazu, moguća je zaraza zelenih boba na vanjskom dijelu grozda, uslijed čega one poplave, posmeđe i osuše se. Za toplog i vlažnog vremena prekrije ih siva prevlaka.

U opisanoj fazi gljiva iznimno jako fruktificira i stvara potencijal za zarazu grozdova u fazi zriobe. Obično se jače zaraze uoče tokom avgusta i septembra, ovisno o vremenskim uslovima i vremenu dozrijevanja sorte. Ovo je direktno štetna faza razvoja sive plijesni koja uzrokuje gubitke uroda i snižava kvalitetu ubranog grožđa. Zaraza u ovoj fazi očituje se u promjeni boje zaražene bobice.

Boba postupno smeđi, raspuca se i suši (pri sušnim uslovima) ili truli (pri vlažnim uslovima). Moguće je i otpadanje boba uslijed propadanja peteljki. Zaražene bobe pokriju se sivom prevlakom, a širenje bolesti u povoljnim uvjetima potakne vinogradare na raniju berbu. Intenzitet širenja sive plijesni u bobicama ovisi o odnosu šećera i kiselina; porastom šećera i sniženjem kiseline pojačava se intenzitet širenja. Naravno, širenje bolesti biti će moguće ako je stvoren jaki potencijal bolesti u prethodnoj fazi razvoja vinove loze, odnosno ako nisu do tada nisu poduzete mjere suzbijanja.

Direktni gubici posljedica su otpadanja, truleži i sušenja grozdova. Gljiva negativno utječe na kvalitetu vina koje dobije intenzivnu boju (zbog nazočnosti enzima peroksidaze), lako se i brzo lomi, miriše na plijesan te sadrži mnogo nepoželjnih tvari.

Uslijed ranije berbe često je u moštu manja količina sladora što također otežava proizvodnju kvalitetnih vina. U svrhu prevencije vodite računa o sljedećem:

• sadite manje osjetljive sorti (sorte zbijenog grozda su osjetljivije)
• sadite vinograd okrenut u smjeru puhanja najčešćih vjetrova
• redovito suzbijajte grožđane moljce
• za suzbijanje peronospore i crne pjegavosti primjenite fungicide pred cvatnju i nakon cvatnje koji dodatno djeluju i na sivu plijesan
• skidati lišće oko grozdova
• uklanjati zaperke
• uravnotežiti gnojidbu
• vinograd održavati čistim od korova

SUZBIJANJE se provodi u četiri termina:
• odmah nakon cvatnje pripravcima CANTUS ili RONILAN DF.
• pred zatvaranje grozda pripravcima CANTUS ili RONILAN DF.
• u šaranju ili omekšavanju boba pripravkom CANTUS
• 3-4 sedmice pred berbu pripravkom CANTUS

Pripravci su pozicionirani s obzirom na njihove biološke mogućnosti (performanse) i svaki od njih će u preporučenoj fenofazi razvoja vinove loza pokazati maksimalnu djelotvornost. Pridržavajte se uputa o dozvoljenom broju tretiranja istim pripravkom i vodite računa o karenci.

Izvor: agroportal.hr

PROČITAJTE:

Ako se Zemlja zagrije još dva stepena, nestaće polovina vinograda

Gdje je najbolje saditi vinovu lozu?