Semberski ratari nezadovoljni su Nacrtom pravilnika o podsticajima u poljoprivredi. Podsjećaju da u ovom nacrtu nije uvrštena prošlogodišnja mjera od 5 feninga podsticaja po kilogramu predate pšenice, te traže od resornog ministarstva da podsticaj za proizvodnju pšenice bude 400 KM, umjesto dosadašnjih 200 KM po hektaru.
Samo tako, tvrde, proizvodnja pšenice, kao starteškog proizvoda RS, koja ove godine u Srpskoj zauzima 47 hiljada hektara, bila bi rentabilna. Najviše primjedbi poljoprivrednika odnosi se na podsticaje ratarskoj proizvodnji. – Sredstva u republičkom budžetu za poljoprivredu sa 60 miliona povećana su na 71 milion maraka. Međutim nismo zadovoljni načinom raspodjele. U ovom pravilniku se ne nigdje ne navodi da ćemo imati 5 feninga po kilogramu predate pšenice, a sve što nije decidno definisano, nije ni sigurno. Problem nam je i nedostatak skladišnih kapaciteta jer smo tako dovedeni u situaciju da pšenicu prodajemo po cijeni koju nam nude. Pšenica je u sezoni vršaja prodavana po 22, 23 feninga, a sada se prodaje za 40 feninga kilogram. Ukoliko nadležni ne uvaže naše sugestije, mnogo ratara će prestati sa proizvodnjom hljebnog živta jer nije isplativa – kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije Boško Radić i podsjeća da je samo u Semberiji pšenicom zasijano oko 17.500 hektara. Nezadovoljan je i Drago Tomić iz semberskog sela Amajlije. Prošle godine je pod pšenicom imao 30 hektara sa kojih je požnjeo oko 20 vagona.
Uložim u proizvodnju oko 1.000 KM po hektaru na svojoj zemlji, a ove godine imam 40 hektara. Ako prinos bude dobar i uz adekvatne podsticaje mogu da očekujem bar neku zaradu. Imam i farmu krava sa 35 grla koje proizvedu dnevno 600 litara mlijeka. I premije za mlijeko su smanjene za 16 odsto. Imajući u vidu smanjenje podsticaja, moje domaćinstvo gubi na godišnjem nivou oko 20.000 KM – kaže Tomić. Semberski ratari zadovoljni su podsticajima planiranim za proizvodnju industrijskog bilja. Predsjednik Skupštine Udruženja poljoprivrednika sela Semberije Branimir Andrić smatra da su podsticaji za soju, uljanu repicu i suncokret u iznosu do 200 KM po hektaru zadovoljavajući . – U Pravilniku se navodi do 200 KM, ali mi se nadamo da će to biti 200 KM po hektaru, a nikako manje. Imajući u vidu da su površine pod uljaricama u RS male, smatramo da je moguće isplatiti tih 200 KM – kaže Andrić. Semberski ratari od Ministarstva trgovine spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH traže da donese odluku o privremenoj zabrani uvoza pšenice u vrijeme žetve. U BiH se proizvede oko 40 odsto potrebnih količina pšenice, te je ovom mjerom, smatraju, moguće zaštiti domaću proizvodnju.