Kupus iz Sjeverne Makedonije, zelena salata iz Albanije, kruške iz Italije i drugo voće i povrće iz uvoza preplavili su tržište BiH, a o čemu najbolje svjedoče podaci da je tokom prošle godine uvezeno oko 306,7 miliona kilograma raznog voća i povrća, što je za oko 26 miliona više nego 2018. godine.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je lani na voće i povrće iz uvoza otišlo 316,8 KM mil KM, dok je godinu ranije 275 mil KM, odnosno 41 mil KM manje.
- Na tržište BiH prošle godine stiglo je 103,9 miliona kilograma stranog povrća, za šta je izdvojeno 107,3 mil KM - kazali su iz UIO.
Prošle godine je i izvoz voća i povrća iz BiH zabilježio porast, a tome svjedoči podatak da je u 2019. iz BiH izvezeno voće i povrće u vrijednosti od 167,1 mil KM, što je za oko 6 mil KM više nego u 2018. godini.Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, ističe da je prošla godina bila jako loša za voćare.
- Imali smo dosta štete od niskih temperatura, preko mrazeva, a sve je to uticalo da smo imali manju proizvodnju, pa samim tim odmah je i povećan uvoz - kazao je Dojčinović za Nezavisne.
On se nada da će ova godina biti bolja, te da ćemo moći svoje proizvode više izvoziti.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara u RS, kaže da su vremenske prilike prošle godine bile nepovoljne za uzgoj voća i povrća.
- Imali smo jako loše proljeće, tako da je povrće od naših poljoprivrednika kasnilo - kazao je Mastalo.
On je podsjetio da je prošle godine domaće povrće kasnilo najmanje 20 dana.
- Kada je krenula konzumacija sezonskog voća i povrća, naši proizvođači nisu imali svoje proizvoda, pa smo morali uvoziti - ističe Mastalo.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da ga ne čudi da je uvoz voća i povrća povećan.
- Bilo je voćara koji su ostvarili dosta solidne prinose, međutim nije to bilo sasvim dovoljno za pokrivanje naših potreba i iz tog razloga je sigurno došlo do povećanog uvoza - kazao je Marinković.
Marinković kaže da je jedan od razloga povećanog uvoza i taj što su određeni poljoprivrednici kod kojih su ostvareni dobri prinosi unaprijed obezbijedili izvoz svojih proizvoda.
- Tako da je dobar dio našeg voća i povrća završio na ruskom tržištu i onda se stvorio jedan vakuum prostor za veći uvoz - pojasnio je Marinkovć.
Izvor:Nezavisne novine
Nema komentara