Srijeda, 17 Avgusta, 2022
spot_img
NaslovnicaMagazinPriče sa selaRadeći u baštu neće vam biti potrebna ni teretana, ni so­larijum, ni...

Radeći u baštu neće vam biti potrebna ni teretana, ni so­larijum, ni psihijatar

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

U bašti diplomiranog inženjera za zaštitu bilja Vojislava Tomića, u selu Majur kod Šapca, biljke štite jedna drugu. List uz list rastu razne vrste povrća, ljekovite i začinske biljke, aronija, sibirski limun, jabuke kaki…

Moja ljubav prema biljkama i bašti potiče iz ranog dje­tinjst­va, kada još nisam imao predstavu čime ću se baviti u životu. Mis­lim da najviše zasluge za to imaju moj otac, koji je bio lovac, lju­bi­telj pri­rode, pčelar, kao i deka koji je imao bašticu, voćnjak, gdje sam provo­dio mnogo vremena stičući prva znanja o gajenju biljaka, životu pčela i drugom – počinje priču o baštovanstvu Vojislav Tomić (38) iz Šapca, diplomiran inženjer za zaštitu bilja i asistent na smjeru Zaštita bilja, Akademije strukovnih studija u Šapcu, dodajući da se danas trudi da na istoj zemlji na kojoj je rastao, u selu Majur kod Šapca, napravi za suprugu i dvije kćer­ke ambijent iz svog detinjstva. I u tome je uspio.

Pročitajte: Kako izbjeći greške prilikom uređenja vrta

– Trudim se da bašta bude zasnovana na principima organske proizvodnje, što je sasvim prirodno u omalenoj porodičnoj bašti, u kojoj nije naglašena želja za pro­fitom. Na svojoj stranici Instagrama #bashtarenje trudim se da promovišem takav vid baštovanstva i načina života. I pored znanja stečenog na fakultetu, svaki dan učim od vrijednih, iskusnih ljudi. Posebno mi je drago što se spontano oformila mala zajednica baštovana, u kojoj razmenjujemo znanje, sjeme i sadni materijal. Tako čuvamo stare, autohtone sorte. Stare sorte su dragocjene i takoreći zaboravljene u vremenu u kome se sve gleda kroz novac. Ipak, moj je utisak da mladi ljudi uviđaju važnost očuvanja i gajenja starih sorti.

Kao i u svakoj bašti koja je zasnovana na principima organske proizvodnje, Vojislav gaji raznovrsne biljne vrste, poštujući, kako kaže, dobrosusjedske odnose, tako da ima začinske i ljekovite biljke, povrće, cvijeće, voće, ali bez klasičnog parvolinijskog postrojavanja, čime se stvara specifičan agro-ekosistem, koji ima svoje zakonitosti – otpornost, biodiverzitet, što i jeste cilj organske bašte.

– Smatram da su začinske i aro­ma­tične biljke posebno zahvalne za gajenje, mahom su višegodišnje, ne zahtijevaju mnogo pažnje. Mogu se iskoristiti na različite načine – kao začin, čaj, prirodan pesticid ili đubrivo, a njihov doprinos u bašti je veliki. One, s jedne strane, od­bijaju mnogo štetnih insekata svojim mi­risom, a s druge, privlače korisne insekte oprašivače, koji su nažalost ugroženi u današnje vrijeme – kaže Vojislav.

Od gajenih začinskih i aromatičnih biljaka, u bašti se nalaze: lavanda, ruzmarin, žalfija, nana, bosiljak, majčina dušica, origano, kaloper i mnoge druge, a u spontanoj flori na placu, kao samonikle, mogu se pronaći druge korisne i lekovite biljke, poput hajdučke trave, koprive, gaveza, divlje nane, maslačka, bokvice, divljeg zelja, divlje kupine, koje Vojislav koristi u ishrani ili za spremanje bio-pesticida. U blizini je i šuma bogata srijemušem, koji se u sezoni koristi svjež, u čorbi li proji, a dio „završi” u tinkturi i rakiji. Pored starih, autohtonih vrsta voćki, mjesto su pronašle i aronija, sibirski limun, jabuke kaki… a na pitanje da li je bašta hobi ili posao, Vojislav odgovara:

– Baštovanstvo je za mene ipak hobi, nemam želju za zaradom, viškove proiz­vod­a vrlo rado poklanjam rodbini, prijate­ljima, komšijama. Ono što bih u buduć­nosti volio da radim jeste obrazovni prog­ram, pogotovo za decu, na kome bi se po­laznici na licu mjesta, u bašti, upoznali sa os­nov­ama gajenja biljaka, sa insektima i živim svijetom, sa kompostiranjem i dru­gim vi­dovima reciklaže. Danas su djeca ve­ćinom izgubila kontakt sa zemljom i biljkama. Ipak, sudeći po svojoj deci i njihovim drugarima, decu ne treba mnogo motivisati, potrebno je samo dati im kanticu za zalivanje, lopaticu, puno pažnje i ljubavi i mali baštovani će se lako zainteresovati. Često se šalim da je moja petogodišnja kćerka u bašti uz mene naučila više o biljkama i svijetu insekata od nekih mojih studenata, da bi položila kolokvijum sa višom ocenom od njih.

Vojislav dodaje da iako raspolaže nevelikom zemljom, razgovorom o gajenju biljaka nastavlja se očuvanje prirode, a kroz sušenje, konzerviranje i pravljenje zimnice. Bavljenje biljkama omogućava mu da više vremena provodi sa porodicom i prijateljima – posebno zadovoljstvo je upravo spremanje hrane od plodova iz bašte, jer osim što je svjestan čime (ni)su biljke tretirane, ukus i miris plodova podsjeća ga na djetinjs­tvo i ne mo­že se porediti sa plo­do­vima iz stan­dardne proizvodnje.

– Uz malo maslinovog ulja, limuna, soli i začins­kih biljaka, svako povrće iz bašte može zablistati na stolu kao salata ili čitav obrok. Džemovi, slatka, voćni sokovi, ukise­ljeni plodovi, čajevi, suvi začini i plodovi, pa i domaća rakija koju pravim, svake godine nađu se u ostavi svakog baštovana, a mogu doprinijeti i kućnom budžetu – dodaje Vojislav.

Što se tiče dugoročnih planova, Vojislav namjerava da imanje u potpunosti bude samoodrživo, uz gajenje živine, zečeva i koza. A svima savjetuje da krenu njegovim primjerom:

– Ukoliko se pojedinac ili porodica odluče da pokrenu avanturu “baštarenja”, inspirisani mojim primjerom, biću zado­vo­ljan i smatraću da vrijeme koje sam “ostavio” na društvenim mrežama nije bilo uzaludno. I kao što jedna šala kaže, radeći u baštu neće vam biti potrebna ni teretana, ni so­larijum, ni psihijatar, a imaćete i svoj para­dajz. Mislim da u tome ima dosta istine.

 

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

Rana proizvodnja paradajza

3 trika koja će vam olakšati kupovinu paradajza

Paradajz je omiljeno povrće na ljetnoj trpezi. Salata od paradajza sa crnim lukom, čuvena grčka salata, sok od paradajza, sos od paradajza samo su...