Proizvodnja rasada paradajza – U proizvodnji rasada za sjetvu treba koristiti veoma kvalitetno sjeme visoke biološke vrijednosti.
Kvalitetan i zdrav rasad je osnova proizvodnje povrća. Rasad je mlada biljka koja, u zavisnosti od vrste povrća, može imati 4-10 stalnih listova.
Mladim biljkama se obezbijeđuju povoljni uslovi za rast i razvoj kroz kontrolu uslova proizvodnje u zaštićenom prostoru.
Proizvodnja rasada paradajza
Ozbiljna proizvodnja paradajza u današnje vrijeme je nezamisliva bez proizvodnje paradajza iz rasada. Pošto se rasad gaji u kontrolisanim uslovima, biljke se optimalno razvijaju.
Od uslova uspijevanja u ovom periodu ne zavisi samo spoljašnji izgled nego i mogućnost da biljka ranije ili kasnije cvjeta i ostvari visok prinos.
Rasad za svaki hibrid paradjza mora biti optimalno razvijen, što omogućava brzo obnavljanje korijena i dalji rast biljaka.
Rasad paradajza se proizvodi najčešće u zaštićenom prostoru, a za kasnu proizvodnju na otvorenom polju, može i na otvorenim lejama.
Objekti
Najbolji objekti su sa mogućnošću za dopunsko zagrijevanje vazduha i zemljišta.
U objektima sa grijanjem gaji se rani rasad koji se sadi 60-80 dana poslije nicanja, i najčešće se proizvodi pikiranjem.
Objekti bez dopunskog zagrijavanja koriste se za proizvodnju srednje ranog ili kasnog rasada, jer je u njima sjetva moguća tek u martu za vrste manje osjetljive na mraz.
Međutim, pri gajenju rasada, bez obzira na tip objekta, moraju se obezbijediti optimalni uslovi koji su različiti u zavisnosti od vrste.
Rasad paradajza može biti rani, srednje rani i kasni, zatim rasad „ golih žila“ i iz saksija i kontejnera.
Rani rasad se presađuje u fazi kotiledona ili prvog pravog lista. Ovo je najčešći način gajenja za proizvodnju u plastenicima i za ranu proizvodnju u bašti.
Gusti rasad namijenjen je za gajenje najčešće srednje ranog i kasnog povrća na njivi, rjeđe za gajenje u zaštićenoj bašti.
Rasad iz saksija, odnosno hranljivih kocki, „džifi“ saksija, kontejnera i plastičnih vreća gaji se sa pikiranjem, ili bez njega.
Bez pikiranja se gaje vrste koje ne podnose presađivanje, zatim u tzv. industrijskoj proizvodnji i pri sjetvi piliranog sjemena.
Pri proizvodnji rasada na zemljištu pokrivenom plastikom unosi se 3-5 kg zgorelog stajnjaka i 30-80 g NPK đubriva na kvadratni metar ili đubriva kao što je cropcare u količini 50-100 g/m2.
Pri gajenju rasada u saksijama, hranljivim kockama i kontejnerima oni se pune kvalitetnom smješom.
Za rasad koristimo samo kvalitetno sjeme
U proizvodnji rasada za sjetvu treba koristiti veoma kvalitetno sjeme visoke biološke vrijednosti.
Sjeme je neophodno prije sjetve dezinfikovati preparatima za zaprašivanje.
Vrijeme sjetve u zaštićenom prostoru određuje se prema vrsti, namjeni i mjestu gajenja, odnosno prema klimatskim uslovima regiona.
Sjetva može biti ručna ili mašinska. Razmak između redova je 5-10 cm, a u redu je 1-5 cm.
Sjetva u redove ima prednost jer se sjeme bolje raspoređuje.
Poslije sjetve sjeme se pokriva slojem sitnog, prosijanog komposa ili zemljišne smješe.
Sjetva u saksije, hranljive kocke ili plastične vreće primjenjuje se za sve vrste koje slabije obnavljaju korijen ili koje su osjetljive na povredu korijenovog sistema.
Za sjetvu u saksije, hranljive kocke ili kontejnere, treba koristiti sjeme visoke biološke vrijednosti.
Svako sjeme treba da daju novu biljku i zato se u saksije sijje samo po jedna sjemenka.
Sada postoji veliki broj sistema kontejnerske proizvodnje kao što su „paper pot“ sistem ili „culto“ sistem. Zatim „speedling“ sistem. Karakteristično je za ovaj sistem da proizvodnja rasada traje relativno kratko.
Autor: Borko Ivanović dipl.inž. poljoprivrede
Izvor: PSSS Čačak
PROČITAJTE:
Proizvodnja kvalitetnog rasada paprike
Šta je sve potrebno odraditi prije sjetve rasada paprike?
Kaljenje i rasađivanje rasada povrća