Prirodne livade najbrže se popravljaju primjenom mineralnih đubriva i suzbijanjem korova.
Podizanje niskih prinosa je uglavnom moguće na prirodnim livadama primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera: đubrenjem, košenjem zaostalih trava i uništavanjem korova.
Prirodni travnjaci na našim područjima nedovoljno su iskorišćen potencijal za ishranu stoke. Oni se mogu koristiti kao pašnjaci, livade ili kombinovano.
Koje mjere njege treba sprovoditi na prirodnim livadama? Savjete daje Nada Lazović Đoković iz PSSS.
Kada je riječ o livadama, one se odlikuju malim prinosom suve mase.
Prirodne livade u prosijeku daju do 1,8-2 tone sjena po hektaru s malim procentom proteina (6-7 %) i lošim florističkim sastavom. Osim toga, u njima nema mnogo minerala, pa je zato sam kvalitet prirodnog livadskog sjena vrlo loš, zbog čega mu je cijena niža u odnosu na druga sjena.
Prinos sjena na prirodnim livadama najbrže se popravlja i podiže primjenom mineralnih đubriva i suzbijanjem korova. Jer prirodni travnjaci najčešće zauzimaju manje plodna zemljišta ili ona koja plave, zbog čega ih poljoprivrednici zapostavljaju.
Stalnim iznošenjem, ali ne i vraćanjem, biljnih ostataka u zemljište, ono postepeno osiromašuje.
Zbog toga se primjenom mineralnih đubriva u zemljište osigurava da se korisne livadske biljke razviju i da ih životinje koje se njima hrane koriste u fazi kada imaju najviše proteina.
Da bi to bilo ekonomski isplativo, prvo bi trebalo napraviti analizu plodnosti zemljišta.
Azot važan, ali se ne smije pretjerivati
Bez azota nema podizanja prinosa na prirodnim travnjacima, ali se ne smije preterivati, maksimalna količina do 160 kilograma po hektaru, a osim njega je poželjna i primjena fosfora i kalijuma.
Ako u zemljištu ima dovoljno fosfora, koristiti ga u količini 15-20 kg/ha, a ako ga nema koliko bi trebalo, onda primjeniti 35-45 kg/ha čistog fosfora.
Kalijum se dodaje tako što se poštuje pravilo da se s tonom pokošene suve materije iznese do 20kg/ha čistog kalijuma.
Minimalne količine mineralno kompleksnih đubriva NPK 15:15:15 -150 kg/ha i 100 kg/ha KAN-a, uz napomenu da se fosforna i kalijumova đubriva po pravilu unose u jesen, dok se azotna đubriva primjenjuju nakon prvog i drugog otkosa.
Podizanje niskih prinosa na prirodnim livadama je uglavnom moguće i primenom odgovarajućih agrotehničkih mjera poput:
- košenja zaostalih trava,
- uništavanja korova, kao i
- drljanja i valjanja travnjaka u proljeće,
- uklanjanje krtičnjaka i mravinjaka čime se utiče na povećanje prinosa,
- dok je podsijavanje mjera kojom možemo popraviti narušen floristički sastav livada.
Izvor: poljosfera
PROČITAJTE: