Sprečavanje kljucanja perja – Kokoške se u toku života kljucaju i oštećuju perje drugim jedinkama iz različitih razloga. Gubitak perja i tjelesnog pokrivača su štetni, naročito za nosilje.
Na prvom mjestu, to je opasno zbog pojave kanibalizma, koji može da ima i smrtne posljedice po jedinke. Svako oštećenje perja i pokrivača dovodi do gubitka energije, što znači da se dio hrane koristi za održanje energije. Kokoške trpe bol, dolazi do pojave stresa i tada su ptice podložnije bolestima.
Postoje više vrsta kljucanja kod kokoši: nježno kljucanje, grubo kljucanje, kljucanje oko kloake i agresivno kljucanje.
Pročitajte:
Nježno kljucanje – Ovo nije opasno, jer ptica samo nježno kljuca druge ptice ne nanoseći im povrede. Napadnute ptice ignorišu ovo kljucanje, što znači da ne osjećaju bol.
Grubo kljucanje – Predstavlja kljucanje perja u predelu leđa i oko kloake, koje se završava čupanjem perja. Iščupano perje bude uglavnom pojedeno. Napadnuta kokoška često beži i sklanja se jer osjeća bol. Ukoliko se agresivno kljucanje nastavi, žrtva se nekada preda, ostaje mirna iako je izložena kljucanju.
Kanibalizam – Ovakvo kljucanje pojavljuje se poslije grubog kljucanja, kada se pojave gola mjesta bez perja, onda se kljucanje nastavlja i po koži, što izaziva povrede na koži, krvarenje, infekcije rana koje dovode do smrti.
Agresivno kljucanje – Ovo kljucanje je usmjereno na glavu i vrat druge ptice. Iako često prouzrokuje oštećenje, agresivno kljucanje je motivisano nekim drugim uzrocima (prije svega agresivnim ponašanjem) i nije pojava koja spada u istu grupu s kljucanjem u predjelu leđa i repa.
Šta uraditi da se spriječi kljucanje?
Ambijent, u početku treba ostaviti isti svjetlosni program na koji kokoške nisu navikle. Trebalo bi koristiti iste tipove hranilica i pojilica kao i u odgoju. Kokošima treba odmah omogućiti da koriste prostirku. Prostirka je veoma bitna da bi se podsticalo čeprkanje kao oblik normalnog ponašanja i prvi faktor za sprečavanje kljucanja. Kad se puste na prostirku, a ne na rešetkast pod, smanjuje se gustina naseljenosti u objektu, i tako se smanjuje frustracija i nervoza među kokoškama.
Suva i čista prostirka je bitna za normalno ponašanje jata. Nedostak za čeprkanjem i kljucanjem povećava rizik za pojavu kanibalizma. Prostirka se može prevrtati ili povremeno dodavati svježa i čista prostirka. Kokoške bi trebalo što prije pustati u ispust – što prije se naviknu da izlaze tako se i rizik od kanibalizma smanjuje na minimum. U početku ispust bi trebalo da bude ograničen dok se kokoške ne naviknu.
Kvalitet ishrane je takođe usko povezan sa kljucanjem perja. Hrana koja je siromašna proteinima, posebno metioninom, može dovesti do slabijeg operjavanja. Slabija pojava kanibalizma uočena je kod jata koja su hranjena vlaknima celuloze. Hrana koja u sebi ima celulozu sporije se jede pa kokoške se više “zanimaju” tokom ishrane i nemaju vremena za kljucanje. Ispusti koji imaju travu imaju više celuloze, a kokoške su mnogo više zauzete kljucanjem trave.