Predatorske stjenice se ubrajaju u najvažnije prirodne neprijatelje poljoprivrednih štetočina.
Korisni insekti u plasteničkoj proizvodnji (Nesidiocoris tenuis)
Faza razvoja ploda je sa ekonomskog aspekta najvažnija razvojna faza paradajza, pa je posebna pažnja usmjerena ka zaštiti usjeva od potencijalnih štetočina kako bi se obezbjedila proizvodnja zdravih i tržišno primamljivih plodova.
Intenzivnu proizvodnju paradajza prate različite vrste štetnih organizama, pri čemu najviše pažnje privlače štetni insekti, upravo zbog njihovog evidentnog uticaja na visinu i kvalitet prinosa.
Najzastupljeniji način suzbijanja štetnih insekata u konvencionalnoj poljoprivredi bazira se na primjeni insekticida.
Primjena hemijskih materija je vrlo često prekomjerna i nekontrolisana, te dovodi do značajnog zagađivanja ekosistema, odnosno proizvodnje finalnih proizvoda upitnog kvaliteta.
Nasuprot tome biološke mjere zaštite bilja se zasnivaju na suzbijanju korova, bolesti i štetnih insekata pomoću njihovih prirodnih neprijatelja, tj. gljiva, bakterija, virusa, nematoda, predatorskih i parazitnih insekata.
Predatorske stjenice
Korisni insekti imaju široku primjenu i predstavljaju nezaobilazan segment zaštite bilja u savremenoj poljoprivredi, bez obzira da li se primjenjuju za suzbijanje poljoprivrednih štetočina ili u svojstvu oprašivača.
Prema literaturnim podacima predatorske stenice se ubrajaju u najvažnije prirodne neprijatelje poljoprivrednih štetočina, pri čemu se kao najvažniji predstavnici predatorskih stjenica ističu familije:
- Anthocoridae,
- Geocoridae,
- Miridae,
- Nabidae,
- Pentatomidae i
- Reduviidae (Hemiptera).
Predatorske vrste unutar ovih familija hrane se jajima i larvama štetnih insekata, oslabljenim odraslim jedinkama, ali i nekim korisnim insektima i uglavnom su polifagne.
Entomofitofagne stenice iz roda Dicyphina (Hemiptera: Miridae: Bryocorinae) predstavljaju najrasprostranjenije i najefikasnije predatore štetočina paradajza. U usjevima paradajza, vrsta Nesidiocoris tenuis (Hemiptera: Miridae) je najzastupljeniji predstavnik roda Dicyphina i smatra se najvažnijim prirodnim neprijateljem štetočina paradajza.
Iako potiče iz tropskih krajeva, N. tenuis je redovna pojava i u zemljama mediteranske regije.
Pročitajte: Otjerajte bube iz bašte uz pomoć ovih pet cvjetova
Ova predatorska stjenica, karakteristična za povrtarsku proizvodnju, se hrani gotovo svim sitnijim artropodama zastupljenim u proizvodnji paradajza, ali i artropodama karakterističnim za brojne druge povrtarske kulture.
U integralnoj i organskoj poljoprivredi, vrsta N. tenuis se pokazala posebno uspješno u suzbijanju moljca paradajza Tuta absoluta, bijele leptiraste vaši Trialeurodes vaporariorum i leptiraste vaši duvana Bemisia tabaci, dok se u manjem obimu koristi za suzbijanje tripsa, lisnih minera, vaši, grinja i jaja drugih štetnih Lepidoptera.
Ipak, pored svih navedenih štetočina sa kojima se hrani, N. tenuis se komercijalno najčešće primjenjuje za suzbijanje moljca paradajza, kao najvažnije štetočine paradajza u zatvorenom prostoru.
Odrasle jedinke N. tenuis su sitnih dimenzija, približno 6-8 mm u dužinu, svijetlo zelene boje sa izraženim tamnim očima. Uočljivi su crni prstenovima na antenama i crne tačke na membranoznim zadnjim krilima. Adulti su dobri letači i veoma su aktivni u toplim uslovima. Larve prolaze kroz 5 larvenih stupnjeva, dugačke su od 1 do 4 mm i ne lete.
Pročitajte: Smrdibube ne biraju usjeve – Da biste ih suzbili spriječite polaganje jaja
Prije uvođenja N. tenuis u program zaštite paradajza, Tuta absoluta se prvenstveno suzbijala neselektivnim insekticidima, podjenako toksičnim kako za štetne, tako i za korisne insekte. Razvoj integralne i organske biljne proizvodnje, i upotreba insekticida koji nisu visoko toksični za predatorske stjenice, stimulisao je implementaciju ovih korisnih insekata u program zaštite paradajza i drugih povrtarskih kultura.
Brojna istraživanja ukazuju na praktičnu primjenu N. tenuis u suzbijanju moljca paradajza, prije svega jer se ova predatorska stjenica hrani sa svim razvojnim stadijumima T. absoluta, ali i zbog činjenice da je u usjevima paradajza sa visokom populacije N tenuis šteta od moljca paradajza veoma niska.
Komercijalnoj upotrebi N. tenuis prethodilo je laboratorijsko i terensko testiranje različitih strategija za uspješnu primjenu ove predatorske stenice i efikasno suzbijanje štetnih organizama.
Brojni autori ističu da najefikasnija strategija za primjenu N. tenuis u kontroli moljca paradajza podrazumijeva povećanje populacije stjenice neposredno prije kolonizacije usjeva od strane same štetočine. Ovakva strategija zahtijeva tačno definisanje optimalnog momenata za aplikaciju stenica u usjev paradajza.
Nasuprot dobrim rezultatima, evidentan je i potencijalni rizik
N. tenuis može oštetiti i gajeni usjev ukoliko podizanje populacije stenice nije u korelaciji sa povećanjem populacije ciljanih štetočina.
Brojna istraživanja su potvrdila da N. tenuis intenzivira fitofagni režim ishrane i oštećuje biljke paradajza pri niskim populacijama štetnih insekata sa kojima se hrani.
Karakteristični simptomi na biljkama su nekrotični prstenovi na stabljikama i lisnim petiolama i oštećeni cvjetovi.
Ipak, i pored potencijalnog štetnog efekta na gajeni usjev većina literaturnih izvora ističe da ova Diciphina čak ni pri visokoj brojnosti ne uzrokuje ekonomski značajne štete na stabljikama i cvjetovima paradajza.
Upotreba N. tenuis je globalnog karaktera i ova vrsta se širom svijeta komercijalno primjenjuje kao biološki agens za suzbijanje ekonomski najznačajnijih štetočina paradajza u zatvorenom prostoru širom Evrope, Afrike i Južne i Sjeverne Amerike.
Pročitajte: Biljne stjenice – sve veći problem u poljoprivrednoj proizvodnji
U slučaju prenamnoženosti, brojnost N. tenuis se lako kontroliše insekticidima, dok se kao posebno efikasni izdvajaju insekticidi na bazi aktivne materije indoksakarb i acetamiprid, koji sa druge strane pokazuju slabu efikasnost u kontroli T. absoluta, ali vrlo efikasno djeluju na N. tenuis.
Za postizanje zadovoljavajućih rezultata u biokontroli, aplikaciji bioloških agenasa prethodi temeljan i redovan monitoring usjeva, tačna identifikacija štetnih insekata, poznavanje biologije štetnog i upotrebljenog korisnog insekta, kao i lociranje adekvatnog momenta primjene.
U cilju definisanja adekvatne strategije za primjenu N. tenuis u našim agro-ekološkim uslovima, ali i radi testiranja efikasnosti ovog biološkog agensa, RC Kikinda je na području svog djelovanja postavila ogled u plasteničkoj proizvodnji paradajza.
U toku je sistematičan monitoring tretiranog usjeva paradajza, ciljanih štetočina i primijenjene predatorske stjenice.
Eksperimentalna primjena N. tenuis na lokalitetu Kikinda za sada daje odlične rezultate, a RC Kikinda će po završetku ogleda prezentovati dobijene rezultate i ukazati na ustanovljene prednosti i potencijalne nedostatke primjene ove predatorske stjenice.
