Jedna od važnih mjera u proizvodnji i organizaciji jeste uvođenje plodoreda (izmjena kultura). Pravilnim plodoredom sprečava se jednostrano iscrpljivanje oranica, popravlja se struktura zemljišta, omogućava lakša obrada i osigurava veći prinos.
U mnogim krajevima, posebno s većom nadmorskom visinom, zbog nemogućnosti uzgoja više kultura, mnogi prozvođaču griješe uzgajajući krompir u dvopolju – prve godine krompir, a druge neke od žitarica (ječam, zob ili raž). Ovakvo dvopolje zna se održavati godinama i pored toga što je krajnje loše, jer se zemljište jednostavno iscrpljuje, dolazi do jačeg nagomilavanja štetnika u tlu, zemljište gubi strukturu i za nekoliko godina postane teško i neprikladno za dobru i rentabilnu proizvodnju.
Od dvopoljnog plodoreda puno je bolji tropoljni. Izmjena kultura u ovom plodoredu bila bi:
- prva godina – krompir gnojen stajnjakom
- druga godina – neka od žitarica (ječan, zob ili raž)
- treća godina – jednogdišnja leguminoza, npr. grahorica.
Najbolji je četvoro ili petopoljni plodored, a sastoji se u ovoj izmjeni:
- prva godina – krompir gnojen stajnjakom
- druga godina – neka od žitarica sa podusjevom crvene djeteline
- treća godina – djetelina
- četvrta ili peta godina – djetelina ili djetelinsko-travne smjese.
Nakon četvrte ili pete godine ciklus se nastavlja krompirom
Ukoliko iz bilo kojih razloga proizvođač mora primijeniti dvopolje, tada ni u kom slučaju ne smije ovaj plodored primjenjivati više od dva ciklusa. Ako se primjenjuje pravilan plodored, onda nema bojazni od iscrpljenja ili kvarenja strukture zemljišta, a proizvodnja je neuporedivo sigurnija.
Da bi se izabrao odgovarajući plodored u brdsko-planinaskimpodručjima, potrebno je napomenuti važnost izbora parcele za uzgoj krompira s obzirom na nagib terena.
Kada se obrada sprovodi ručno, odnosno spregama nagibu terena ne pridaje se tolika važnost. Međutim, uvođenjem mašinske obrade ovaj uslov postaje sve izrazitiji, naročito ako se radi o nagibima većim od 5%. Na parcelama sa većim nagibom teško se sprovesti kvalitetnu sadnju, otežana je međuredna obrada. Posebna teškoća nastaje prilikom iskopa. S druge strane, primjena mehanizacije ne može se izbjeći, jer jedino mehanizovana proizvodnja može biti rentabilna.
Posebne zahtjeve za izmjenu kulture postavlja proizvodnja sjemenskog krompira, naraočito iz razloga što kod čestog uzgoja krompira na istoj parceli dolazi do multipliciranja uzročnika raznih bolesti i štetnih vrsta insekata.
Po redoslijedu u plodoredu krompir dolazi iza lucerke i ostalih djetelina, zatim iza drugih mahunjača zbog toga što svojim dubokim i razgranatim korijenom pridonose razrahljivanje tla i stvaraju povoljne strukture za uzgoj krompira. Od žitarica, najlošiji predusjev je zob. S druge strane, krompir kao predusjev odgovara svim poljoprivrednim kulturama. Jedino zbog kasnog vađenja u jesen nije povoljan za ozime kulture, izuzev ranih sorti koje se mogu nešto ranije iskopavati i na taj način omogućavaju sjetvu ozimih žitarica u optimalin rokovima
Izvor: agrosavjet.com
PROČITAJTE:
Loš kvalitet krompira posljedica je grešaka pri đubrenju – Evo kada i kako pravilno đubriti krompir!
Zaštita krompira od korova, bolesti i štetočina u organskoj proizvodnji
Sjemenski krompir – Pokazatelji kvaliteta