Svježe stajsko đubrivo i ostali materijal za zagrijavanje, poslije iznošenja iz staje, najprije treba izmiješati. Obično se miješa konjski stajnjak sa goveđim ili nekim drugim stajnjakom, pri čemu se vodi računa da vlažnost đubriva bude oko 70 %. Zatim se đubrivo slaže u gomile pravilnog oblika pored samog mjesta gdje će se podizati topla leja. Tako složeno đubrivo ostavlja se u gomilama nekoliko dana da se zagrije. Ukoliko su u to vrijeme mrazevi jaki, a đubrivo djelimično suvo, sagorijevanje će biti sporije. Da bi se to izbjeglo, đubrivo se pri slaganju na gomile poliva toplom vodom, a zatim pokrije asurama ili plastičnom folijom. To se radi i onda kada je jedan deo stajskog đubriva smrznut.
Punjenje toplih leja svježim organskim đubrivom
Pošto se spremi materijal za zagrijavanje toplih leja, iskopaju se ili očiste mjesta gdje će biti leja dubine 80 cm ili manje, što zavisi od toga dali se prave tople ili polutople leje.
Širina i dužina jarka trebalo bi da budu kao kod rama ili nešto veće (1,5 x 4 m.). Potom se na dno jarka stavlja sloj kukuruzovine, slame, lišća ili sličnog materijala (oko 10 cm), koji služi kao izolacija, kako bi se toplota duže sačuvala. Na taj sloj dolazi svježe stajsko đubrivo ili neki drugi materijal za zagrijavanje. Važno je da se svježe stajsko đubrivo ravnomjerno rasturi i sabije. To se može postići gaženjem (daščice 30 x 25 cm pričvrste se na noge). Od pravilnog i ravnomjernog sabijanja, kao i od debljine sloja i vrste đubriva zavisi dužina zagrijevanja tople leje. Debljina sloja trebalo bi da bude 30-80 cm.
Pročitajte: Napravite KOKOŠIJI STAJNJAK za prihranu biljaka
Konačna debljina prostirke nagorelog stajnjaka zavisi od spoljašne temperature i od vrste gajenog rasada.
1.U toku hladne sezone za toploljubive biljke ( paradajz, plavi patlidžan, paprika, krastavac, tikve ) sloj nezgorelog stajnjaka treba da bude 60-70 cm.
2. Za vrijeme malo toplije sezone (druga polovina marta i prva polovina aprila) ili za povrće koje ima manje potrebe za toplotom (kupus, karfiol, keleraba, kelj, salata i sl.), stavlja se tanji sloj nezgorelog stajnjaka ( 30-50 cm. ).
Preko nezgorelog, sabijenog stajnjaka postavlja se drveni ram i u njega stavlja još 5-8 cm istog đubriva, poprska krečom i onda leja prekrije zastakljenim prozorom i asurom.
Pročitajte: Vrste stajnjaka i njihov značaj
Poslije 7-10 dana organsko đubrivo počinje da fermentira i oslobadja toplotu. Prvi znaci su zamagljivanje prozora (kondezacija kapljica vode sa unutrašnje strane prozora ). Tada je momenat da se stavi mješavina supstrata (zemlja, kompost, pijesak, treset ) u planiranom sloju (12-20 cm). Nakon slaganja i sabijanja đubriva stavlja se ram.
Savjetodavac, Dipl.ing.polj.Novica Milenković