Ponedjeljak, 17 Juna, 2024
spot_img

Orezivanje DUNJE

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Dunja se obično gaji kao žbun sa niskim 40-60 cm visokim deblom. 

U narodu se ne vodi računa o orezivanju dunje i  broju i rasporedu skletnih grana u krošnji, što u prvim godinama rodnosti ne utiče na prinose, ali kasnije koršnja postaje sve gušća, a prinosi slabiji i neredovniji.

Dok mnogo drugo izrazito heliofitno drveće ( trešnje i orah, na primjer) od prirode formira rastresitu krošnju, dunja to ne čini. U divljem stanju to joj nije naročito potrebno jer raste kao usamljeni žbun na otvorenom prostoru na jako sunčanim položajima.

U kulturi ona nigdje nema takve uslove, pa od početka moramo rezidbom voditi računa da krošnja uvijek bude dobro osvjetljena.

Za žbunove su dovoljne 3-4 skeletne grane. S obzirom na bolje osvjetljenje, trebalo bi pokušati i sa kosom palmetom (pri čemu bi se moralo voditi računa o tome da se mlade grane dunje pri branju vrlo lako izvaljuju).

Dunja rađa dobro, dok joj je i vegetativni rast dobar, jer od njega zavisi dužina, snaga i broj rodnih grančica, kao i sposobnost raspolodnih organa i razvitak plodova. Da bi se ta sposobnost i u kasnijim godinama održala, potrebno je, uz obilniju ishranu i dovoljnu vodu, prikraćivati vršne ljetoraste i prorjeđivati rodne grančice, pa ako sve to ne bude dovoljno, pristupiti i laganom podmlađivanju.

Orezivanje dunje za podmlađivanje

To je tip rezidbe poslije otprilike 20 godina, tada su stabla već izgubila formu i oblik, daju sitan i neujednačen kvalitet ploda.

Onda se pristupa radikalnim rezovima na debelim granama koje se uklanjaju i podstiču se nove mlade grane. Ovako se produžuje život stabla za 10 godina i podiže kvalitet ploda

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Evo šta sve liječi dunja – Sve što niste znali o mirisnoj dunji

Dunja – Nabavka, čuvanje i ljekovitost

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI