Thursday, December 5, 2024
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoNjega voćnjaka nakon berbe - Jesenji radovi u voćnjaku

Njega voćnjaka nakon berbe – Jesenji radovi u voćnjaku

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

U ovom periodu potrebno je obaviti radove u voćnjaku koji imaju za cilj da pripreme biljke za predstojeću zimu i smanje infekcioni potencijal prezimljujućih bolesti i štetočina za narednu proizvodnu sezonu.

Jesenji radovi u voćnjaku

Jesenji radovi u voćnjaku počinju sa održavanjem higijene što podrazumijeva: sakupljanje opalog lišća, mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke, uklanjanje starih, polomljenih grana. Sve ove biljne dijelove treba izneti iz voćnjaka i spaliti.

Na stablima se mogu uočiti zaostali plodovi, sasušeni i smežurani koje nazivamo mumificirani plodovi. Njih je potrebno ukloniti sa stabla i iz voćnjaka da ne bi bili izvor zaraze u sljedećoj vegetaciji. Ako se na stablu, prilikom pregleda, uoče upredena gnijezda štetočina i drugi prezimljujući oblici, i njih je potrebno ukloniti i spaliti. Opalo lišće, takođe, može da posluži kao sklonište za mnoge štetočine, naročito insekte, prouzrokovače bolesti i njihove prezimljujuće forme. Pošto voćnjaci, u jesen, produkuju velike količine lišća, od njega se može napraviti kompost, a za godinu dana dobićemo odličan materijal za malčiranje voćnjaka.

Pročitajte: Pročitajte kako da iskoristite OPALO LIŠĆE – Besplatno organsko đubrivo

Poželjno je da su rezovi pri uklanjanju oboljelih grana što manji da bi se predupredilo prodiranje nepoželjnih štetočina i formi koje izazivaju infekcije. Veće rane potrebno je premazati voćarskim voskom. Mlada stabla potrebno je zaštititi mrežicama protiv glodara koji tokom zime mogu nanijeti veliku štetu i doprinijeti njihovom propadanju. Tek nakon 12 godina, korijen i vrat stabla dovoljno otvrdnu da ih glodari ne napadaju.

Četkanje  stabla

Na starijim stablima treba četkom ukloniti koru koja se ljušti i služi kao sklonište za mnoge štetočine. Tim postupkom uklanjaju se i lišajevi i mahovine koji se nalaze na deblu. Ispod stabla koje se četka potrebno je staviti najlon i sakupljeni materijal odnijeti iz voćnjaka i spaliti. Uporedo sa četkanjem može se sprovesti i dezinfekcija kore stabla rastvorom pepela i sapuna. Uzme se 200 – 300 g pepela, 5 g sapuna i prelije 1 litrom vruće vode. Miješa se 10 do 15 minuta da se dobro rastvori. Četkanje stabla je obavezna faza koja prethodi krečenju stabla.

Krečenje stabala

Krečenje stabala se izvodi tokom oktobra i novembra. Ukoliko to nije moguće uraditi tokom jeseni, krečenje treba obaviti što ranije u proljeće. Da bismo to uradili, treba izabrati dane koji su sunčani i suvi, a temperature vazduha treba da se kreću od 4 do 6 °C. Visina krečenja zavisi od visine debla i prvih ramenih grana stabla koje se kreči. Ova mjera se preduzima kao prevencija od bakterijskih infekcija i sprečava nejednako zagrijavanje stabla u proljeće i pojavu pucanja kore zbog mraza.

Pročitajte: Krečenje drveća u jesen: Kako zaštititi voćke i pravi recept za kreč masu

Sa postepenim zahlađenjem i smanjenjem temperaturnih vrijednosti i biljke bi trebalo da zaustave vegetativni rast, smanje proces fotosinteze, stvorene hranljive materije usmjere i uskladište u koren, smanje odnosno uspore protok biljnih sokova i odbace lišće.U ovom periodu bi trebalo obaviti osnovno đubrenje voćnjaka zgorelim ili kompostiranim stajnjakom i mineralnim đubrivima koja sadrže fosfor i kalijum.

Plavo prskanje

Jesenje – plavo prskanje voća bi trebalo obaviti nakon berbe kada biljka počne sa odbacivanjem lista.

Treba koristiti preparate na bazi bakra u koncentracijama preporučenim za ovo prskanje. Utrošak vode po hektaru treba da je 600 litara za vinograde i 1200-1500 za vočnjake. Ova povećana količina vode je potrebna kako bi što bolje okupali voćke odnosno pokrili sve dijelove biljaka i na taj način obezbijedili što bolje i efikasnije djelovanje bakarnih preparata.

Plavo prskanje može da se izvede i nakon što biljka odbaci cjelokupnu lisnu masu ili ako je odbacila oko 60% lisne mase. Treba voditi računa da se prskanje izvede po što stabilnijem vremenu – bez vjetra ili po slabom vjetru, kao i da temperatura vazduha u vrijeme prskanja nije ispod 10 stepeni. Ovakvom njegom zasada biljke će ući u fazu mirovanja zaštićene i pripremljene za nastupajući period.

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI