Ponedjeljak, 24 Juna, 2024
spot_img
NaslovnicaAgro vijestiNajtraženiji vrganj i lisičarka - Sakupljači u prosjeku zarade više od prosječne...

Najtraženiji vrganj i lisičarka – Sakupljači u prosjeku zarade više od prosječne plate mjesečno

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

BiH je u prvom polugodištu ove godine u inostranstvo plasirala šumske plodove u vrijednosti od 9,75 mil KM, a na trpezama dominiraju svježe lisičarke i druge sušene vrste gljiva.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, pozitivan trend rasta izvoza gljiva iz prvog kvartala nastavljen je, pa je na polugodištu plasman tih šumskih plodova povećan za 49,92% u odnosu na isti period prošle godine. U navedenom periodu najviše je izvezeno sušenih jestivih gljiva i to u vrijednosti od 7,68 mil KM, te svježih lisičarki vrijednih 1,02 mil KM.

– Sušenih jestivih gljiva najviše je izvezeno u Švajcarsku, Njemačku i Francusku – naveli su u Spoljnotrgovinskoj komori.

Od januara do kraja juna ove godine na domaće tržište stigle su gljive u vrijednosti od 2,68 mil KM, što je za 8,19% više u odnosu na isti period 2019. godine. Bez obzira na povećanje uvoza, plasman gljiva u inostranstvo je i dalje oko četiri puta veći od uvoza.

Sušene jestive gljive prednjačile su i u uvozu, pa je u BiH stiglo tih proizvoda u vrijednosti od 2,65 mil KM.

Riječ otkupljivača

Otkupljivači šumskih plodova ističu da se sezona sakupljanja gljiva završava u novembru, te da su u prvom polugodištu ove godine izvozili plodove sakupljene lani.

– Gljive se počinju sakupljati polovinom godine, tako da se na početku godine izvozi prošlogodišnji rod. Zadovoljni smo, ali to i dalje nije na onom nivou kako bi trebalo da bude. Bilo je dosta kiše i hladnih dana, tako da nije bilo dovoljno gljiva. Sve gljive dobro prolaze na stranom tržištu, ali se najviše traži vrganj i njega najviše imamo – rekao je za Glas Srpske otkupljivač Miladin Mijatović.

Dodao je da sakupljači u prosjeku mogu da zarade više od prosječne plate mjesečno, a da se otkupna cijena gljiva mijenja na dnevnom nivou.

– Cijena zavisi od roda i kvaliteta, vremenskih uslova, crvljivosti gljiva i izgleda, tako da kilogram ujutro može koštati 10 KM, u podne 5 KM, a naveče 3 KM i zbog toga se sakupljanjem gljiva malo ko i bavi – kazao je Mijatović i dodao da je prosječna cijena svježeg vrganja oko 6 KM po kilogramu.

Sakupljanjem šumskih plodova u BiH pretežno se bavi seosko stanovništvo koje na taj način nadopunjuje kućni budžet, a šumske gljive veoma su cijenjene u inostranstvu jer su kvalitetne i rijetkost u ostalim zemljama. S druge strane, BiH izvozi veoma male količine vještački uzgojenih šampinjona, za kojima ne vlada velika potražnja jer njih imaju i drugi.

Tartufi

Za razliku od prošle godine, kada BiH u prvih šest mjeseci nije izvezla ni gram tartufa u inostranstvo, ovogodišnji rezultat u istom periodu ohrabruje. U Spoljnotrgovinskoj komori BiH navode da su od januara do kraja juna ove godine u inostranstvo izvezeni tartufi u vrijednosti od 13.269 KM.

Izvor: rtrs.tv

PROČITAJTE:

Rekordan urod povrća, kupaca ni za lijeka

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI