Utorak, 23 Jula, 2024
spot_img
NaslovnicaAgro vijestiMuke poljoprivrednika: Kako zaštiti biljke od bolesti i štetočina?

Muke poljoprivrednika: Kako zaštiti biljke od bolesti i štetočina?

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) procijenila je da biljne bolesti i štetočine unište godišnje do 40 odsto usjeva širom svijeta u vrijednosti 220 milijardi dolara, rekla je danas izvršna direktorka Udruženja za zaštitu bilja u Srbiji (Serbian Crop Protection Association, SECPA) Katarina Krinulović.

Ona je kazala da bi poljoprivredna proizvodnja trebalo da poraste za oko 60 odsto do 2050. godine da bi se prehranila svjetska populacija.

U panel-diskusiji u okviru globalne kampanje u svijetu „Zaštitimo bilje, zaštitimo život” kojom se obilježava Međunarodna godina zdravlja bilja, rekla je da biljke čine 80 odsto hrane ljudi i proizvode 98 odsto kiseonika koji se udiše.

„Zdravlje bilja je sve više ugroženo, biljne bolesti i štetočine se pojavljuju sve ranije u sezoni i na mjestima gdje ranije nisu postojali, a tome su doprinjele klimatske promjene, ali i ljudske aktivnosti kao međunarodna trgovina i transport koje su omogućile i nehotično prenošenje bolesti i štetočina u nova staništa”, rekla je Krinulović.

Dodala je da je zbog toga važno da se podigne svjest ljudi o značaju zaštite i očuvanja zdravlja bilja, kako zbog stvaranja uslova za proizvodnju dovoljne količine hrane za rastuću ljudsku populaciju, tako i u pogledu zaštite životne sredine i očuvanja ekosistema.

Udruženje je, prema riječima Krinulović, inicirala sprovođenje kampanje o potrebi zaštite zdravlja bilja u Srbiji „kako bi se podigla svijest domaće javnosti o značaju zaštite bilja jer se samo zajedničkim djelovanjem može obezbjediti održivi razvoj”.

U okviru Međunarodne konvencije za zaštitu bilja (IPPC) sprovode se, kako je rekla, brojne mere sa ciljem da se zaštiti njihovo zdravlje.

Istakla je da Udruženje ima podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije jer se „samo zajedničkim djelovanjem mogu postići rezultati, razmeniti iskustva na međunarodnom nivou i prenjeti dobra praksa iz EU u Srbiju”, prenosi Beta.

Državni sekretar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Velimir Stanojević rekao je da država ulaže značajna sredstva u jačanje biljne proizvodnje dobrog kvaliteta i sa velikim prinosima.

„Srbija je potpisala Međunarodnu konvenciju o zaštiti bilja, a nadležnost za tu oblast u ministarstvu ima Uprava za zaštitu bilja”, rekao je Stanojević.

Dodao je da je biljni svijet ugrožen i da zaštitu treba obavljati prevencijom jer je manje komplikovana od liječenja.

Ministarstvo poljoprivrede, prema njegovim riječima, podržava inovativne programe i nove tehnologije i pomaže naučnim institucijama u stvaranju otpornih sorti biljaka.

Prema riječima profesora Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Alekse Obradovića zaštita zdravlja bilja treba da bude zadatak više naučnih disciplina kroz program integralne zaštite.

„Integralna zaštita treba da objezbedi zaštitu bez posljedica, odnosno preventivno djelovanje da se spriječi bolest bilja, a tek na kraju upotrebe sredstva za zaštitu, ali da upotreba bude bezbjedna”, rekao je Obradović.

Istakao je da bakterija ksilela fastidioza (xylella fastidiosa) koja je registrovana u Sjevernoj i Južnoj Americi 2013. godine stigla u Evropu (Italiju, Španiju i Francusku). Ovaj izuzetno opasan prouzrokovač bolseti izaziva sušenje kod brojnih vrsta ekonomski veoma značajnih biljaka, među kojima su najbrojnije drvenaste vrste kao što su vinova loza, breskva, šljiva, trešnja, badem, maslina, kruška, citrusi, hrrast, brest, platana…

„Ne smijemo ići iza problema, već ispred i sva saznanja moramo spuštati u praksu i kontinuirano edukovati poljoprivrednike”, rekao je Obradović.

Predstavnik Srpskog udruženja mladih poljoprivrednika Milan Bulajić rekao je da klimatske promjene stvaraju mnoge probleme poljoprivrednicima jer su zime blage i štetočine ne uginu, već se na početku sezone javljaju u ogromnoj populaciji.

„Zbog klimatskih promjena i ljeta su sušna pa i to utiče na zdravlje bilja”, rekao je Bulajić i dodao da je neophodno edukovanje poljoprivrednika.

„U našem udruženju je oko 1.000 mladih poljoprivrednika i mi preko Vibera razmjenjujemo znanje i iskustva”, rekao je Bulajić.

Izvor: Politika.rs

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI