Mjere za preventivnu zaštitu rasada

Mjere za preventivnu zaštitu rasada. Kontrola viroznih oboljenja i sprečavanje polijeganja rasada.

U toku je proizvodnja rasada paradajza, krastavaca, paprike, kupusnjača i drugog povrća.

U ovom trenutku veoma je važno sprovođenje svih raspoloživih preventivnih mjera sa ciljem kontrole štetnih organizama u proizvodnji rasada.

Preventivne mjere zaštite u proizvodnji rasada

Mjere za kontrolu viroznih oboljenja

U proteklim sezonama, na biljkama povrća vrlo često su registrovani simptomi viroza na biljkama, kako na otvorenom polju tako i u zatrvorenom prostoru. U našim proizvodnim uslovima, godinama unazad detektuje se prisustvo sljedećih virusa u povrtarskoj proizvodnji: virusa mozaika krastavca (Cucumber mosaic virus – CMV), virusa bronzavosti paradajza (Tomato spotted wilt virus – TSWV), virusa crtičastog mozaika krompira (Potato Y virus – PYV). Prisustvo navedenih virusa značajno je uticalo na smanjenje kvaliteta plodova i smanjenje prinosa u prethodnim sezonama.

Pročitajte: Virus bronzavosti paradajza – Kako spriječiti pojavu ovog virusa?

Kontrola viroznih oboljenja je dosta složena i kako bi bila uspješna zahtijeva primjenu svih raspoloživih mjera kontrole kao što su:

• suzbijanje korova u i oko plastenika u kome se proizvodi rasad jer su korovi rezervoari virusa;
• postavljanje insekatskih mreža na ulazne otvore plastenika u cilju sprječavanja ulaska vaši i tripsa kao prenosioca virusa;
• pregled biljaka na prisustvo simptoma viroza i njihovo uklanjanje;
• redovan monitoring biljaka na prisustvo vaši i tripsa (vizuelni pregledi) i postavljanje žutih ljepljivih traka (za pravovremeno utvrđivanje prisustva vaši i tripsa kao vektora virusa);
• po potvrdi prisustva insekata vektora sprovođenje hemijskih mjera zaštite registrovanim insekticidima.

Pročitajte: Kako izbjeći probleme u rasadničkoj proizvodnji

Mjere za sprečavanje polijeganja rasada

Sa ciljem zaštite rasada od prouzrokovača polijeganja rasada (Phytium spp.), kao najznačajnije fitopatogene gljive u proizvodnji rasada, preporučuje se sljedeće:

• obezbeđivanje optimalnog osvjetljenja, temperature, relativne vlažnosti vazduha i adekvatno provjetravanje, usljed temperaturnih razlika između toplijih dana i prohladnih noći, kako ne bi došlo do kondenzacije na krovnoj konstrukciji i uslova za pojavu bolesti;
• ukoliko dođe do polijeganja rasada treba odstraniti oboljele biljke i uništiti ih van mjesta proizvodnje;
• neposredno poslije sjetve i prije pikiranja treba zaliti rasad fungicidima  na bazi a.m. propamokarb-hidrohlorid + fosetil-aluminijum u količini 3-6 ml  + 2 l vode/m²;
• prije rasađivanja na stalno mjesto, rasad treba postepeno privikavati na nove uslove (kaljenje rasada). Ova mjera se sastoji u sve jačem provjetravanju i snižavanju temperature, uz tretiranje rasada 0,5% rastvorom kalijum sulfata. Sa kaljenjem treba početi dvije nedelje prije rasađivanja.