Cvekla u ishrani ljudi pored energetske vrijednosti ima i biološku zbog sadržaja vitamina, makro i mikroelemenata. Njeno bogatstvo mineralima, ugljenim hidratima, mastima i bjelančevinama čini je zdravom ali i čestom prehrambenom namirnicom. Značaj cvekle je u činjenici da ostvaruje dobre prinose za kratko vegetaciono razdoblje, a može se uzgajati u proljeće i u ljeto. Stručnjaci kažu da za proizvodnju cvekle ne treba koristiti stajsko đubrivo, već samo mineralna.
Cvekla je veoma stara povrtarska kultura i oduvjek je važila za značajnu ljekovitu biljku. Zbog relativno kratke vegetacije može se proizvoditi kao glavni ili kao naknadni drugi usjev. Za proizvodnju cvekle zemljište treba da je dobro obrađeno na dubinu oko 20- 30 cm i dobro pripremljeno sa obezbjeđenom mrvičastom strukturom. Cveklu ne treba đubriti stajnjakom nego samo mineralnim đubrivima.
Đubri se sa oko 500 kg kompleksnog đubriva formulacije 15:15:15. Za ljetnju potrošnju cvekla se sije, počev od polovine marta pa do kraja maja. Dok za jesenju i zimsku potrošnju i za prerađivaĉku industriju cvekla se sije u junu ili početkom jula. Za ranu proizvodnju cvekla se može proizvoditi preko rasada, pri čemu se rasad proizvodi u toplim lejama ili u drugim vrstama zaštićenog prostora. Za ljetnju potrošnju cveklu treba sijati u više sjetvenih rokova da bi se obezbedilo sukcesivno pristizanje i snabdijevanje tržišta mladom i kvalitetnom cveklom.
Cvekla se na malim površinama u baštenskoj proizvodnji sije u redove na razmak 30-40 cm, a na većim površinama sije se mašinski sa razmakom između redova 50-60 cm. Sjetva se često obavlja u četvoro ili petoredne trake gde je razmak izmedu traka 60 cm, a između redova u traci 30-40 cm. Sjetva se obavlja na dubinu 2-3 cm. Za 1 ha potrebno je 5-6 kg fino dorađenog sjemena. U svetu i kod nas postoje pokušaji da se cvekla sije veoma gusto kako bi se dobili veoma sitni korjenovi prečnika 2-5cm u cilju dobijanja mini cvekle i takvi cijli korjenovi se mariniraju.
Izvor: Agromedia