Ponedjeljak, 21 Juna, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoMaslina bolje rađa uz azot, fosfor i bor

Maslina bolje rađa uz azot, fosfor i bor

Maslina, kao većina drvenastih kultura, ima sposobnost skladištenja hraniva i zbog toga za razliku od ostalih poljoprivrednih kultura ima manje zahtjeve za đubrenjem. Možda zbog ove tvrdnje pojedini proizvođači smatraju da maslinu ne treba đubriti, no ova tvrdnja nije u potpunosti tačna, odnosno zavisi od prirodne opskrbljenosti tla hranivima.

Analiza tla

Prilikom sadnje maslinika potrebno je prije duboke obrade ili kopanja sadnih jama napraviti analizu tla na planiranom zemljištu ili onog koji će se stavljati u sadne jame, kako bi se na osnovu rezultata mogla odrediti količina đubriva za meliorativno đubrenje(đubrenje na zalihu).

Iako prirodna opskrbljenost tla nekim hranivima može biti zadovoljavajuća ili je tlo meliorativnim đubrenjem opskrbljeno dovoljnim količinama fosfora i kalijuma, za normalan rast i razvoj biljke tokom godina, zbog odnošenja priroda s površine, udio pojedinog hraniva se smanjuje te je zbog toga nedostatak potrebno nadomjestiti đubrenjem.

Osim što prirodom iznosimo dio hraniva s površine, gnojidbu provodimo kako bismo osigurali visoke i stabilne prinose postojanog kvaliteta i povećali plodnost tla. Način primjene đubriva (ručno/mehanizacijom po površini, folijarno – preko lista i/ili fertirigacijom – sistemom za navodnjavanje) i odabir načina đubrenja (mineralna i/ili organska) zavisi od dostupne opreme i mehanizacije te načina proizvodnje (konvencionalna i/ili ekološka).

Pročitajte: Sve o korovima u masliniku

Za utvrđivanje stanja opskrbljenosti hranivima u tlu korisno je svake tri godine provesti analizu tla, kako bismo na osnovu rezultata analize mogli đubrnjem biljci dodati odgovarajuća hraniva. Maslina usvaja hraniva u topivom obliku pa se može dogoditi da nakon provedene hemijske analize tla rezultat pokaže da pojedinog hraniva ima u tlu, no na biljci se, zbog nemogućnosti usvajanja, mogu javiti simptomi nedostatka.

Zbog toga je, ukoliko sumnjamo na nedostatak pojedinog hraniva, potrebno osim analize tla napraviti i analizu biljnog materijala, odnosno listova. Simptomi nedostatka hraniva mogu se javiti u sušnim uslovima, jer se hraniva ne nalaze u vodotopivom obliku i korijen masline ih ne može usvojiti iz tla.

Azot za rast

Azot (N) je makroelement koji biljka u većoj količini treba za sintezu aminokiselina, hlorofila i ostalih fiziološki važnih spojeva. Azot se slabo veže na čestice tla, a potiče iz organske materije ili ga mogu iz vazduha apsorbovati bakterije stvarajući kvržice u simbiozi s leguminozama.

Maslina ga u većim količinama koristi za rast i razvoj listova i izbojaka, odnosno izgradnju vegetativne mase, no azot je važan element i u rastu generativnih organa cvjetova i plodova. U uslovima nedostataka ovog elementa, osim karakterističnog žućenja listova, slabije je zametanje plodova, porast izbojaka i prinos. Đubrenje azotom povoljno utiče na zametanje plodova i razvoj dvopolnih cvjetova koji nakon oplodnje donose plod.

Grčki su naučnici utvrdili da koncentracija azota u listovima, ukoliko je niža od 1 posto, dovodi do pojave funkcionalno muških cvjetova koji nemaju razvijen tučak i plodnicu te se ne mogu oploditi i dati plod.

Pročitajte: Jeste li znali da list masline krije brojna ljekovita svojstva?

Prema rezultatima španskih naučnika odgovarajuća količina azota u listovima je od 1,5 do 2 posto na osnovi suve materije, dok se nedostatak primjećuje ukoliko je koncentracija niža od 1,4 posto. Biljka generalno usvaja svega 40-50 posto dodanog azota, a ostatak se gubi onečišćujući okolinu, a posebno vodu.

Problem onečišćenja voda je posebno izražen u krškim područjima gdje se nitratni oblik azota lako ispire u dublje slojeve tla, dospijeva u podzemnu vodu i onečišćuje je. Zbog toga azotna đubriva trebamo primijeniti onda kada biljka najviše koristi ovaj makrolement, a to je u periodu intenzivnog vegetativnog rasta u proljeće, a prije cvatnje maslina. Svake se godine iz maslinika berbom prosječno iznosi od 3 do 4 g azota po kg ubranih plodova.

Smeđa tla i crvenice

Opskrbljenost ovakvog tla fosforom (P) je vrlo niska i zbog toga je ovaj makroelement potrebno dodati đubrenjem. Iako je fosfor element čija uloga u ishrani masline nije detaljnije istražena, prema dostupnim podacima, on utiče na zametanje plodova, a time i na urod.

Ukoliko nije primijenjen u meliorativnom đubrenju, kada ga je najbolje dodati u tlo, fosfor se može primijeniti i u dopunskom đubrenju masline, ali ga je tada potrebno aplicirati dublje kako bi ga biljka mogla korijenovim sistemom što jednostavnije usvojiti.

Odgovarajuća koncentracija fosfora u listovima jeste 0,1 – 0,3 posto na osnovu suve materije, a simptomi nedostatka se mogu uočiti ukoliko je količina manja od 0,05 posto.

Maslina je biljka koja ima visoke zahtjeve za borom (B) i za razliku od ostalih voćnih vrsta je tolerantnija na eventualni višak ovog mikroelementa u otopini tla. U blago alkalnim tlima koja prevladavaju u području uzgoja maslina topljivost bora je niža u tlu i zbog njegove slabije prisutnosti u otopini tla biljka ga ne može usvojiti.

Pročitajte: Kako i koliko često orezivati maslinu?

U takvim uslovima javljaju se simptomi nedostataka ovog hraniva te ga je potrebno dodati đubrenjem, a najučinkovitija je folijarna primjena (preko lista) vodotopivim bornim đubrivima.

Vrijeme primjene je najbolje prije fenofaze cvatnje kako bi bor bio dostupan u krošnji gdje ga biljka odmah iskorišćava za oplodnju i bolje zametanje plodova. Na osnovu folijarne analize (analiza lista) španski naučnici su utvrdili da se nedostatak bora u biljci masline manifestuje ukoliko je udio ovog hraniva manji od 14 ppm, dok je odgovarajuća opskrbljenost od 19 do 150 ppm.

Lišće sve pokazuje

Nakon praćenja koncentracije pojedinih hraniva u listovima masline tokom godine utvrđeno je da se količina azota smanjuje od juna do avgusta, fosfora od novembra do decembra, a bora od jula do decembra.

Na osnovu ovih rezultata može se zaključiti da biljka najviše azota i bora troši nakon fenofaze cvatnje, dok se fosfor najviše troši u zimskom periodu. Zbog dobre mobilnosti azota i fosfora unutar biljke simptomi nedostatka ovih elemenata se najprije primjećuju na starom lišću, dok se simptomi nedostatka bora zbog slabije mobilnosti najprije uočavaju kao vršne nekroze (odumiranje) na mlađem lišću, a kasnije i na plodovima koji imaju karakterističan izgled tzv. majmunsko lice (eng. monkey face).

Pročitajte: Deset dobrih razloga da jedete masline

Azot, fosfor i bor važni su za oplodnju i zametanje plodova i zbog toga njihova primjena prije fenofaze cvatnje omogućava bolju oplodnju i višu rodnost maslina. Pritom je važno naglasiti da se prirod ne povećava proporcionalno količini dodanog đubriva, odnosno ukoliko đubrenjem dodamo više azota, fosfora i bora to ne znači da ćemo imati viši prinos.

Štaviše može se dogoditi da viši nivo đubrenja dovede do ekoloških problema, blokiranja drugog hraniva u tlu ili fitotoksičnosti (visoke koncentracije koja je „otrovna“ za biljku). Đubrenje maslina je potrebno provoditi, ali shodno rezultatima analize i preporukama struke.

Autor: dr.sc. Marin Krapac/maslinar.com
POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

Sladoled od ruže

Sladoled od ruže – Prava ljetna poslastica

Sladoled od ruže - Nježne, mirišljave, romantične, inspirativne ruže su simbol svakog oblika ljubavi. Da li možete da ih zamislite kao ključni sastojak za...