Na lakšimzemljištimasije se dublje a na težim pliće. Većina povrtarskih vrsta ima sitno sjme sa čvrstom sjmenjačom ili sadrži mnogo ulja što sve usporava klijanje i produžava nicanje pa je neophodna predsetvena priprema semena.
Predsjetvena priprema sjemena podrazumijeva:
1) podgrivanje sjemena (sjeme krastavca, lubenice, dinje, crnog luka, paradajza) do 50°C uz stalno
mešanje tokom 3 h
2) kvašenje – sjeme se u vrećicama potapa u toplu vodu uz povremeno vađenje dok ne nabubri.
3) Naklijavanje sjemena između dva sloja navlažene tkanine ili papira a na temperaturi od 25°C
Navlaženo i naklijalo sjeme sije se samo u vlažno zemljište.
TABELA
Za dezinfekciju sjemena pored temperature od oko 45°C koristi se oparak kamilice (potapanje 30 min.) fermentisani ekstrakti koprive i kalijum permanganat.
U zavisnosti od mjesta i načina proizvodnje povrće se sije u redove a najpovoljniji pravac redova je severjug koji omogućuje pravilan razvoj biljaka. Sjetva može biti ručna i mašinska koja omogućava pravilan raspored biljaka na željeno rastojanje.
Sijje se u pantljike dvorede, trorede, četvororede ili višerede. Razmak između redova je uži (10–30 cm) a između pantljika širi (35–70 cm).
Sjetva u kućice karakteristična je za krastavce, lubenicu, dinje, tikve, pasulja, paradajza ali i za sadnju krompira.
U kućice se sieju 2–5 sjemenki odnosno krtole krompira. Sjetva u omaške, iz ruke, po cijeloj površini npr. proizvodnja arpadžika ili gustog rasada na otvorenoj leji.
U organskoj njivskoj proizvodnji preporučuje se sjetva na gredice (1,2 ili 4 reda) što omogućava brzo sušenje zemljišta, olakšava međurednu obradu i ogrtanje usjeva, bolje postavljanje sistema za navodnjavanje …
Primjenjuje se i sjetva naizmeničnih redova ili naizmeničnih gredica usijeva koji se gaje kao združeni usjevi ili kao zelenišno đubrivo.
Povrće se gaji i sadnjom vegetativnih biljnih organa kao crni luk koji se proizvodi iz sitnih lukovica arpadžika, bijeli luk iz dijelova lukovice- čenova, krompir iz cijele ili isječene krtole, deljenjem bokora ili listovakarfiol, praziluk, brokola.
Izvor: Organsko povrtarstvo/psss.rs

























Nema komentara