Oktobar već mnogo godina unazad zna da bude lijep i sunčan, sa prijatnim temperaturama i kažemo da je to produžetak ljeta ili Miholjsko leto. Ovakvi uslovi nam izuzetno pogoduju za radove u bašti i jesenju sjetvu povrtarskih kultura. Ako imate prostora za povrće zašto ga ne iskoristiti i tokom zimskog perioda. Evo šta možete da posijete u jesen i berete u proljeće.
Spanać
Ako posijete ozimi spanać na otvorenom u oktobru, možete očekivati berbu na proljeće, negdje u aprilu ili maju. Spanać je poznat po tome što veoma dobro podnosi niske temperature, tako da bez problema pregura zimu. Izdržava mraz do -8, a ako su dobro ukorenjene biljke prekrivene sniježnim pokrivačem može da podnese i -20. Spanać se sije u redove u dobro pripremljeno, plodno zemljište. Razmak između redova treba biti 25 centimetara, a dubina sjetve za spanać je 3-4 centimetra. U bašti se spanać sije ručno. Nakon nekog vremena biljke se proređuju, tako da razmak između biljaka u redu bude 10 centimetara. Spanać voli vodu, pa ga treba često zalivati, osim kad je mraz. Bere se kad formira lisnu rozetu od 6 listova pa nadalje, a pre formiranja cvetnog stabla. Kada se ubere svjež treba da se iskoristi u roku od 5 dana. U frižideru može da se čuva duže, a može se i blanširati pa zamrzavati.
Grašak
Iskustva su pokazala da je baš dobro posijati grašak u jesen. Jesenjom sjetvom graška postiže se bolji prinos i veći kvalitet. Sjetvu graška u jesen najbolje je obaviti u novembru. Ne treba žuriti sa sjetvom graška, jer on do zime treba da naraste svega 10 centimetara. Tako male biljke su otporne i dobro podneose niske temperature, čak do -15. Ako se porani sa sjetvom i do zime narastu velike biljke, one bi mogle da izmrznu, jer su manje otporne. Grašak se sije u redove, a međuredni razmak je 20-30 centimetara, a razmak u redu 5 centimetara. Dubina sjetve je 3-5 centimetara. Mahune graška u proljeće dospijevaju za berbu, a time se prostor u bašti oslobađa za neke druge povrtarske kulture, kao što su paradajz, krastvac i paprika, koje mogu da se sade odmah poslije graška.
Majski luk srebrnjak
Tokom mjeseca oktobra možete posijati i majski luk srebrnjak, koji je karakteristične bijele boje. Sjetva se obavlja u redove. Međuredno rastojanje je 25 centimetara, a razmak u redu je 5 centimetara. Kao mladi luk se bere u rano proljeće i tako se proređuje, a već krajem maja ili početkom juna dospijeva za vađenje glavica. To je pogodno za bašte, jer se oslobađa zemljište za povrće koje se sadi u maju i junu.
Bijeli luk
Optimalno vrijeme za jesenju sjetvu bijelog luka jeste oktobar mjesec. Sadite bijeli luk u redove na razmak oko 30 centimetara, a razmak u redu 7 centimetara. Dubina sadnje je takva da čen treba da pokriva 2 centimetra zemlje. Odlično podnosi niske temperature i zimu. Kad je mraz onda miruje, a već u rano proleće krene sa intenzivnim rastom, jer je dobro ukorijenjen. Prednost jesenje sadnje bijelog luka je što ranije dospeva za branje, a ko se bavi proizvodnjom za prodaju kaže da se postiže bolja cijena.
Peršun
Peršun može da se sije ili još bolje da se sadi iz rasada u oktobru i novembru. U pitanju je veoma otporna biljka koja može izdražati mraz do -20. Sjme peršuna klija na 2 stepena, optimalna temperatura za rast biljke je 18 stepeni, a može uspiješno da prezimi u zemlji. Tako da ako posijete peršun na jesen i proljeće, možete imati svjež peršun kao začin tokom cijle godine.
Matovilac
Od septembra pa na svakih 10 dana možete sijati matovilac, ako imate mjesta u vrtu. To je salata koja se u našim krajevima može uspešno uzgajati tokom zime, a obzirom na to da su poslednjih godina zime dosta blage to mu još više pogoduje. Otporan je na niske temperature i rijetko izmrzne. Sije se u redove na razmak od 10-20 centimetara. Matovilac niče za 10 dana poslije sjetve, a za berbu dospijeva već poslije 60-80 dana. Prilikom berbe ne moraju da se čupaju cijele rozete, nego može da se siječe i uzimaju se samo listovi, a iz potkraćenih stabljika kreću novi izdanci. Matovilac obiluje vitaminom C što nam u zimskom periodu svakako treba.