Keleraba je sve češće prisutna na našim trpezama. Ne samo kao varivo već i kao ukusan i vitaminima i mineralima bogat sirov dodatak zimskim salatama. To je povrće kratke vegetacije i dobre otpornosti na niske temperature, pa se bez rizika od izmrzavanja može gajiti kao kasno jesenja vrsta. Dužina vegetacije joj varira od 40 do 100 dana i zbog toga, za ovaj rok sjetve treba birati sorte izrazito kratke vegetacije.
Gaji se zbog zadebljalog stabla koje teži od 70 do 250 grama. Takođe, biraju se sorte otporne na pucanje glavice, končavost, sporije formiranje cvjetnog stabla, bolesti i štetočine.
Za zimsku berbu ovo povrće se sije krajem septembra, a bere u decembru. Proizvodnja može da se prebaci u plastenike, a može da se zadrži na polju i, kada zaprete mrazevi ili snijeg, biljke prekriju agrotekstilom. Osim što biljke štiti od niskih temperatura, on skraćuje vegetaciju za više od deset dana.
Pročitajte: Da li je paštrnak u plasteniku dobra ideja?
Keleraba se obično gaji poslije vrsta đubrenih stajnjakom
Kod jesenje proizvodnje sklop treba da je osam do dvanaest biljaka po kvadratnom metru. Rasađuje se na 40 x 30 centimetara ili 30 x 20-30 centimetara. Biljke se rasađuju na dubinu nešto veću od one na kojoj su rasle kao rasad. Kako su u ovom periodu kiše još uvijek slabe i rijetke, valjalo bi pre rasađivanja zemljište dobro zaliti.
Keleraba se obično gaji poslije vrsta đubrenih stajnjakom. Na istoj površini ne bi trebalo da se proizvodi najmanje tri godine. Najbolje je da se za ovo povrće odaberu parcele sa lakim zemljištima, a ako ih nema tada se biraju srednje teška čija je pH vrijednost 6-7,5. Ona su još uvijek topla i lako upijaju svaki zrak jesenjeg sunca. Kisela zemljišta treba izbjegvati zbog moguće pojave bolesti.
Optimalna temperatura za rast biljaka je 14-20 Celzijusovih stepeni tokom dana i 8-20 noću, dok temperatura zemljišta ne smije da padne ispod osam stepeni. Na dnevnim temperaturama iznad 20 stepeni listovi se izdužuju brže nego što stablo zadebljava, što nije poželjno.
Pročitajte: Sve što treba da znate prije jesenje sjetve rotkvice
I malo više vode je mnogo
Ovo povrće voli vodu ali ne podnosi prevlažavanje. Ako je ima previše, zadebljalo stablo puca. Ali, kada je toplo, a biljke oskudjevaju u vodi, sprovodni sudovi odrvenjavaju i keleraba više nije za upotrebu. Optimalna vlažnost zemljišta treba da bude 70 odsto poljskog vodnog kapaciteta. Prvi put keleraba se obilno zalije prilikom rasađivanja (30 milimetara), a poslije svakih pet do sedam dana do početka obrazovanja zadebljlog stabla.
Keleraba se bere ručno
Zbog kratke vegetacije ovom povrću treba obezbijediti dovoljno lakopristupačnih hraniva. Da bi đubrenje imalo potpun efekat treba ga uskladiti sa hemijskom analizom zemljišta. U prosjeku, po hektaru se unosi 145-225 kilograma azota, 70-80 fosfora i 180 kilograma kalijuma. Ako je prihrana neophodna, zbog kratke vegetacije manja količina azotnog đubriva dodaje se prije kultiviranja. Zaštita je ista kao kod kupusa s tim što se tokom čitave proizvodnje biraju preparati kratke karence.
Pročitajte: Kakve tajne kriju peršun, ren, crna rotkva i kupus
Bere se ručno. Istovremeno s odsijecanjem zadebljalog stabla odstranjuju se i stariji i oštećeni listovi. Iz ovog roka proizvodnje keleraba bez listova može da se čuva u podrumima više mjeseci.