Većina ljudi voli breskve, a ukoliko ste radoznali, možete sami uzgojiti breskve iz sjemenke. Kada pojedete plod breskve, otkrićete košticu unutar koje se nalazi sjemenka iz koje možemo dobiti novu biljku. Naravno, nećemo dobiti stablo breskve sa 100% identičnim kvalitetom plodova kao breskva koju smo upravo pojeli.
Ukoliko budemo imali sreće, plodovi mogu biti kvalitetniji i slađi. Osim što će nas sjemenka obradovati novim voćnim stablom, nećemo imati potrebu da kopamo sadne jame. Prve plodove na novom voćnom stablu možemo očekivati za tri do pet godina. Među sortama breskve postoji velika razlika u klijavosti sjemenke. Neke sjemenke neće klijati, ali ne treba odustajati. Ovo je brz, jednostavan i jeftin način da dobijete vlastite sadnice breskve. Sadnju koštica breskve možemo obaviti na stalno mjesto, gdje smo planirali da posadimo voćnu sadnicu, ili da koštice posijemo u posudu ili na mjesto odakle ćemo razvijene sadnice presaditi na stalno mjesto.
Očistite košticu breskve
Poslije konzumacije breskve košticu je potrebno oprati pod mlazom vode i odstraniti zaostalo meso ploda. Opranu i očišćenu košticu ostaviti da se osuši. Ponekad će koštica u plodu da se raspukne i na vama je da pažljivo izvučete sjemenke. Neoštećena sjemenka koju izvučete iz koštice ima mnogo veće šanse da proklija i nikne.
Potrebna je jarovizacija
Dalji postupak sa košticom i sjemenkom zavisi od klimatskog područja u kome se nalazite. Naime, da bi sjemenka breskve klijala i nikla potrebno je da prođe period jarovizacije, odnosno izloženosti niskim temperaturama. Temperatura kojoj se izlaže koštica breskve je -6°C.
U kontinentalnom području imamo hladan zimski period i to nam olakšava sjetvu koštica ili sjemenki breskve. Dovoljno je da ju posijemo direktno u zemlju. Koštica breskve je krupna i sjetva se obavlja na dubinu od 7 do 10 cm. Sjetva se obavlja tokom jeseni u dobro drenirano zemljište obogaćeno organskom materijom. Ukoliko je najavljena zima sa veoma niskim temperaturama, sjetveno mjesto se može prekriti slamom, sjenom, opalim lišćem koje će djelovati kao termo izolator i spriječiće izmrzavanje sjemenke.
Za toplija područja potrebno je košticu držati između navlaženog papira (ubrusa) koji spakujemo u plastičnu vrećicu ili kutijicu koju odložimo u frižider. Pored spremljenih koštica breskve ne treba držati jabuke i banane jer ispuštaju gasove koji loše djeluju na klijanje. Košticu ostavljamo u frižideru tokom decembra ili januara, a već poslije dva mjeseca počeće klijanje sjemenke. Povremeno pregledajte da li je papir vlažan. Potrebno je da papir bude vlažan i ne premokar kako ne bi došlo do razvoja plijesni. Kada vidite da je klijanje u toku i da se pojavio korijen, posadite košticu u posudu.
Sadnja mlade biljke
Nakon nicanja potrebno je sačekati da mlada biljka breskve razvije dvije etaže pravih listova. Sadnja na otvorenom se obavlja kada prođe opasnost od mraza. Prije sadnje potrebno je obaviti kaljenje. Naglo iznošenje na otvoreno polje bi rezultiralo sušenjem biljke. Najbolje je saksiju sa biljkom iznijeti napolje prvi dan samo 2 sata, a zatim povećavati trajanje privikavanja na spoljašne uslove.
Za sadnju mlade biljke odaberite osunčano mjesto sa dobrom drenažom. Breskva ne voli zabareno zemljište. Tokom sušnog ljeta zalijevajte biljku, jer mlada biljke još uvijek nema razvijen korijen koji može usvajati vodu iz dubljih slojeva zemljišta.
Izvor: www.agroklub.com
PROČITAJTE:
- Provjerite zašto vam ne rađa voće
- Ako ne uradite OVA 3 KORAKA, jedete voće i povrće puno PESTICIDA I TOKSINA
- Voće je ukusnije ako se bere na pravilan način!