Salata je jednogodišnja povrtna kultura kod koje se za jelo koriste svježi listovi. Listovi većine uzgajanih sorti čine manje ili više zbijenu glavicu iz koje se u uslovima produženog dnevnog osvjetljenja i temperatura viših od 20°C razvija cvjetna stabljika.
Cvjetna stabljika naraste do 1 metar visine i dosta se grana. Vrhovi grana završavaju glavičastim cvatovima koje čini desetak do dvadesetak jezičastih žutih cvjetova.
Oplodnjom cvjetova nastaje plod roška koji se koristi kao sjeme.
Sjeme salate je kopljastog oblika sa zaoštrenim krajevima. Dužine je 3 – 4 mm, širine 1,0 – 1,5 mm i debljine oko 0,5 mm.
Boja sjemena može biti sivobijela, tamnosmeđa ili crna. U jednom gramu ima 800 do 1.000 sjemenki. Salata je povrtna kultura skromnih zahtjeva prema toplini, tako da sjeme klija već kod 3,5°C.
Pročitajte: Mizuna – Biljka koja ima ukus senfa i odlična je kao zimska salata
Brzina klijanja i nicanja sjemena salate povećava se povišenjem temperature do 20°C.
Većina uzgajanih sorti salate pokazuje smanjenje sposobnosti klijanja kod temperatura tla
viših od 20°C, što može predstavljati najvažniji problem u uzgoju salate tokom ljetnih mjeseci.
Da bi se ta pojava relativne dormantnosti sjemena izbjegla, za uzgoj salate tokom ljetnih mjeseci sjeme je dobro prednaklijati u rashlađenim prostorima. Salata je samooplodna biljna vrsta kod koje zbog specifičnosti cvjetanja do oplodnje dolazi unutar samoga cvijeta. Stoga je u bašti za vlastite potrebe moguće uzgajati sjeme više sorti, pazeći ipak da biljke nisu preblizu, što bi moglo uzrokovati i fizičko miješanje sjemena.
Za sjeme ostaviti zdrave i razvijene glavice
Za sjeme se ostavljaju zdrave i potpuno razvijene glavice karakterističnog izgleda za uzgajanu sortu. Kod nekih tipova salate koji tvore čvrstu glavicu tjeranje cvjetne stabljike znade biti otežano.
To se prvenstveno odnosi na neke sorte salate kristalke koje stvaraju izrazito kompaktnu glavicu. Da bi se olakšalo izbijanje cvjetne stabljike, glavice se na vrhu mogu zarezati u vidu krsta, pazeći da se ne ošteti vegetacijski vrh. Cvjetanje salate, a time i sazrijevanje sjemena veoma je otegnuto.
Da je sjeme sazrelo, prepoznaje se po bijelom papusu koji se pojavljuje iz sjemena.
Zbog neravnomjernog sazrijevanja sjemena biljke sjemenske salate najbolje je požeti kada se na otprilike polovini cvjetova pojave bijeli papusi.
Pročitajte: Kako se gaji salata endivija?
Budući da je sjeme salate sklono osipanju, sjemenske je biljke najbolje požeti izjutra i objesiti ih u prozračnu prostoriju da se osuše. Nije ih pogodno držati na otvorenom jer ih veoma često napadaju ptice koje se rado hrane njihovim sjemenom. Kad se biljke potpuno osuše, s njih se oruli sjeme koje je potrebno provjetriti, prosijati i očistiti te pospremiti u označene papirnate vrećice.
Od jedne dobro razvijene biljke sjemenske salate može se dobiti oko 5 g sjemena u kojem ima 4.000 – 5.000 sjemenki. Pravilnim čuvanjem u suvom prostoru sjeme salate može zadržati upotrebnu vrijednost do 5 godina.
Autor: Dr. sc. Zdravko Matotan