Četvrtak, 21 Novembra, 2024
NaslovnicaMagazinPriče sa selaKako da proizvodnja cvijeća postane unosan biznis

Kako da proizvodnja cvijeća postane unosan biznis

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Ivana i Ivan Đorđević iz sela Vučić kod Rače Kragujevačke nisu se mnogo dvoumili čime će da se bave kada su prije deset godina pokrenuli sopstvenu proizvodnju cvijeća. To je kod Ivana već porodična tradicija, jer njegovi roditelji su se time bavili još od osamdesetih godina prošlog vijeka, kada su na cvijeće prešli sa gajenja povrća.

– Ja sam odrastao uz cvijeće, a aktivno sam počeo da pomažem i uključio se proizvodnju po završetku škole – rekao je Ivan, vlasnik Rasadnika cveća „Đorđević“, u emisiji „Naša priča“ kanala AgroTV.

Danas u svojih 3.000 kvadratnih metara staklenika, i još toliko plastenika kao i na otvorenom uspješno gaje čak osamdesetak vrsta različitog cvijeća.

– Tolika kvadratura djeluje mnogo, ali za cvjećarstvo je to, zapravo, malo jer biljke traže da budu razdvojene. Zbog toga svakom proizvođaču uvijek fali prostora – objašnjava Ivan potrebe ovakve proizvodnje.

Pročitajte: Neobična ideja sprovedena u djelo: Semberac proizvodi agropelet od žetvenih ostataka

Kaže da je naglasak uvijek na tri četiri biljke koje idu sezonski – ciklame, muškatle, primule… ali da uvijek ima mnogo više onih koje su nekom interesantne ali ne idu u velikoj količini.

Ali, generalno prodaja saksijskog i sobnog cvijeća nema sezonu odmora, pa ponuda mora da bude raznovrsna i konstantna. Predaha nema, jer prepliću se proizvodnja i prodaja.

– Mi danas proizvodimo bukvalno 365 dana u godini, a prodaja kreće sa Osmim martom, pa onda proljećna koja je zasađena u jesen … pa tako sve do jesenje prodaje biljaka koje smo, opet, posadili u proljeće – napominje Ivan.

A biljke traže najidealnije uslove koje mogu da dobiju da bi razvile pun potencijal. Od toga da ima dovoljno vode, a da nije prezalivena, da ima sunca ali da ne izgori, od novembra do marta traži stalno zagrijanu prostoriju, a prije svega da nastane iz kvalitetnog sjemena i u kvalitetnom tresetu.

Zbog zahtjeva grijanja, koji je kod Đorđevića još na ugalj i dijelom naftu, to je i veliki trošak u proizvodnji. Zbog toga su oni investirali i u „energetske zavjese“, tekstilne paravane kojima se zimi smanjuje zapremina prostora koji griju, a ljeti za zasjenčivanje.

Ivan objašnjava da proizvodnja jeste obiman i zahtjevan posao ali da je prodaja još intenzivnija.

– Treba očistiti i upakovati svaku biljku da izgleda lijepo i privuče kupca, a to iziskuje najviše posla – kaže Ivan.

Pročitajte: Neobično ali ipak moguće – japanska jabuka iz voćnjaka u Srbiji

A kupaca ima i na malo i na veliko, i to dosta stalnih.

– Mi prodaju zasnivamo dijelom na ugovorenom snabdijevanju prodavnica, marketa, cvjećara, a dijelom „napamet“ za kupca koji će se, vjerujemo, pojaviti kad dođe vrijeme za veleprodaju. Prodaja ne varira mnogo, može da bude do deset odsto godišnje – kaže Ivan.

On napominje da se nekada od cvjećarstva moglo mogo bolje živeti, ali i da se danas može dobro, ukoliko možete da se nosite sa konkurencijom i sve zahtjevnijim tržištem. Problem su cijene gotovih proizvoda, koje se u cvjećarstvu nisu mijenjale deceniju, a repromaterijal stalno poskupljuje.

Zbog toga će ove godine i oni morati da podignu cijene.

Trend potrošnje cvijeća u Srbiji je u usponu i raste po godišnjoj stopi od 10 odsto, uz promet koji premašuje 27 miliona evra na domaćem tržištu, podaci su Privredne komore Srbije.

Od ukupne spoljnotrgovinske razmene izvoz je vredeo 5,4 miliona, a uvoz 22 miliona evra. Samo izvoz ruža iz Srbije vrijedio je prošle godine 2,7 miliona, a uvoz 250 hiljada evra. Ukupna vrijednost izvoza cvijeća je bila veća za 28 odsto, a uvoza za 45 odsto u odnosu na 2020.

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI