Ponedjeljak, 22 Jula, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneZaštita i ishrana biljakaKako da pripremite kokošiji stajnjak za prihranu biljaka

Kako da pripremite kokošiji stajnjak za prihranu biljaka

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Pri uzgoju živine, veoma važna stvar je naučiti upravljati živinskim otpadom. Pustiti da se otpad gomila u kokošinjcu ili u prostoru gdje kokoške šetaju može dovesti do porasta nivoa amonijaka i imati neželjene posljedice na čitavo gazdinstvo. Redovno čišćenje kokošinca je važno ali, na koji način bi bilo najbolje tretirati stajnjak nakon što se ukloni iz kokošijeg okruženja?

Najjednostavniji odgovor je da je potrebno pretvoriti stajnjak u đubrivo. Iako je živinski stajnjak ključna komponenta organske proizvodnje i đubrenja, ipak ga nije moguće koristiti u izvornom stanju. Budući da on u sebi sadrži štetne kampilobakterije, ešerihiju koli i salmonelu, te da one mogu prouzrokovati bolesti, ukoliko preko hrane dospiju u digestivni trakt, neophodno je da se živinski stajnjak prethodno kompostira.

Pročitajte: Đubrivo od kvasca – Kako se priprema i upotrebljava?

Prije nego što se u to upustite

Dvorišni uzgajivači kokošaka nastoje da uravnoteže boravak živine na otvorenom, i to na terenima gdje ima blata, sa boravkom u kokošinjcu. Stajnjak koje kokoške ostavljaju za sobom, a koje predstavlja mješavinu nepojedene hrane, perja i izmeta, sasvim je pogodno da se dalje iskoristi. Uz upotrebu piljevine od drveta i drugih prirodnih materijala za pravljenje prostirke u kokošincu, ovim se postiže da se neprijatni mirisi bolje apsorbuju kao i da se stajnjak brže razgradi. Kokošiji stajnjak olakšava posao kompostiranja.

Postarajte se da vaše koke imaju prostirku od 25 santimetara debljine na podu kokošinca, kao i na mjestu gdje obavljaju čišćenje tijela kljunom.

Za kokoške je važno da imaju dovoljno prostora u kokošincu, kao i da se prostirka mijenja kvartalno ili makar dvaput godišnje. Iako prostirka može stajati dosta dugo i i dalje biti upotrebljiva, ipak se mora kontrolisati nivo vlage u njoj.  Ukoliko je prostirka previše mokra, to može dovesti do usporavanja procesa razgradnje materije, a previše suva prostirka može doprineti povišenom nivou prašine.

Pročitajte: Pepeo kao đubrivo za povrtnjak – kada i u kojoj količini ga koristiti?

Jednostavan test pokazaće vam da li je nivo vlage u prostirci zadovoljavajući.  Potrebno je da zahvatite komad prostirke i da od nje pokušate da napravite loptu. Prostirka treba da bude dovoljno vlažna da se od nje može formirati oblik lopte, ali i dovoljno prosušena da se lopta lako može rastaviti prstima.

Nakon zamijene, staru prostirku je potrebno ostaviti na mjestu gdje se materija kompostira. Preporučeni odnos prostirke i stajnjaka bi trebalo da bude u razmjeri 3:1, odnosno 75% prostirke i 25% stajnjaka. Boja  biljnih ostataka koji se dodaju kompostnoj smješi bi trebalo da bude braon boje. Ova boja ukazuje na visok sadržaj ugljenika što kompost čini kvalitetnijim.

Priprema prostora u kojem se vrši kompostiranje

Kompost se pravi tako što se biljni ostaci pomiješaju sa kokošijim otpadom. Za početak, potrebno je sav sakupjeni materijal staviti u prostor za kompostiranje. Nakon toga, potrebno je doliti dovoljno vode i kontrolisati temperturu na dnevnom nivou. Pomiješana komponente dostižu temperature između 60-72 stepena kada se razgrađuju. Ova temperatura treba da se održi tokom tri dana u nizu.

Mješavinu je potrebno periodično miješati kako bi se na taj način omogućio priliv kiseonika. Kada je proces razgradnje završen, materijal bi trebalo da ima miris na glinu, a ne bi smio da miriše na trulež ili izmet.

Kompostnu smješu ne bi trebalo držati na zemlji, niti na otvorenom jer to privlači glodare. Takođe, komposter bi trebalo udaljiti od kokošinjca što je moguće više. Idealno bi bilo da komposter bude izdignut i da može da se zatvori, kao i da ima ručicu kojom bi se sadržaj miješao.

Pročitajte: Žetveni ostaci kao organsko đubrivo

Prije nego što iskoristite kompost u vašoj bašti, razmislite o tome šta ćete gajiti. Ukoliko ćete uzgajati biljke koje imaju direktan kontakt sa zemljom, bilo bi dobro da izbjegnete kompost koji se bazira na stajnjaku iz razloga što ovakav kompost i dalje sadrži tragove bakterija. Biljke koje nemaju direktan dodir sa zemljom, poput brokolija ili kukuruza bi u tom slučaju bile bolji izbor jer je teže da budu kontaminirane.

Primijenite kompost na početku sadnje. Napravite sloj od nekoliko santimetara debljine i posadite biljke na njemu ili ga dodajte odmah nakon sadnje u zemlju. Dodavanje u nekoj od kasnijih faza neće dovesti do povećanja prinosa.

Ono što se ne preporučuje prilikom kompostiranja

Nemojte dodavati pseći, mačiji ili ljudski izmet u smješu za kompostiranje. Potencijal za širenje zaraze je mnogo veći nego kod kokošijih ostataka. Baštovani takođe treba da imaju na umu da čak i razgrađena materija u sebi sadrži ostatke bakterija što može biti razlog za preispitivanje izbora vrsta poput salate ili spanaća za uzgoj.

Kada je riječ o prostirci u kokošincu, preporučljivo je izbjegavati slamu kao podlogu jer nema tako dobra upijajuća svojstva kao drugi materijali. Miris amonijaka ne bi trebalo da se osjeća u kokošinjcu, a ukoliko to bude slučaj, potrebno je korigovati uzroke njegovog nastanka.

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI