Paradajz spada među najosetljivije povrtarske kulture, posebno u uslovima baštenske proizvodnje. Mnogi proizvođači se krajem jula suočavaju sa problemom: plodovi su formirani, ali ne rastu dalje niti sazrevaju. U nekim slučajevima, paradajz potpuno prestane da sazrijeva i ne dobija crvenu boju, što izaziva zabrinutost kod baštovana.
Uzroci ovog „zastoja“ mogu biti brojni – od nedostatka hranljivih materija, nepravilnog zalivanja, pa sve do loše osvetljenosti ili temperaturnih oscilacija. U nastavku teksta otkrivamo kako da podstaknete biljke da nastave rast i donesu očekivani rod.
Glavni uzroci zašto paradajz ne sazreva – i kako ih rešiti
1. Karakteristike sorte
Ako ste posadili kasnostasne sorte paradajza, ne očekujte da plodovi pocrvene već u julu. Ove sorte počinju da sazrevaju tek 120 do 150 dana nakon nicanja. U uslovima kratkog i kišovitog ljeta, često ne stignu da sariju na žbunu i moraju se brati zeleni za naknadno sazrijevanje.
Preporuka: Umjerenim i sjevernim krajevima savjetuje se izbjegavanje sadnje kasnih sorti na otvorenom. One bolje uspijevaju u plastenicima. Za otvoreni prostor birajte rane i srednje rane sorte.
2. Nagle promjene temperature
Hladno vrijeme i oštri temperaturni skokovi mogu značajno usporiti sazrijevanje paradajza. Evo nekoliko mjera koje pomažu u takvim uslovima:
-
Malčirajte zemljište kako bi se sporije hladilo i grijalo.
-
Zatvarajte prozore i vrata plastenika noću kako biste ublažili temperaturne oscilacije.
-
U otvorenoj proizvodnji, pokrijte biljke agrotekstilom tokom noći.
3. Nedostatak svjetlosti
Nedovoljno svjetla može nastati uslijed učestale oblačnosti, kiše ili previše zbijenih biljaka.
Rješenje:
Već pri sadnji vodite računa o pravilnom razmaku između biljaka. U julu je važno uklanjati višak zaperaka i donjeg lišća.
Preporučuje se da se donji listovi odstrane do prve cvijetne grane, a bočni izdanci oblikuju tako da ostane par listova iznad svake cvijetne grane. Grane možete pažljivo usmjeriti ka suncu.
4. Nepravilno formiranje biljaka
Ako se biljke nepravilno oblikuju, energija se troši na rast lišća, umjesto na razvoj plodova.
-
Kod indeterminantnih sorti ostavite 1–2 glavna stabla, redovno uklanjajte zaperke i skratite vrh biljke iznad posljednje cvijetne grane, ostavljajući dva lista.
-
Kod determinantnih sorti ne uklanja se vrh, ali se mora kontrolisati broj bočnih izdanaka.
Ako biljka i dalje stvara nove cvjetove krajem sezone, uklonite ih – ti plodovi svakako neće stići da sazriju.
5. Nepravilna prihrana
Krajem ljeta paradajzu više nije potreban azot, jer on podstiče rast lišća, a ne plodova. Umesto toga, fokus treba da bude na fosforu i kalijumu.
Pročitajte: Đubrenje PARADAJZA – Kada i kako da ga prihranite?
6. Previše kiše
Paradajz voli vlagu, ali ne tokom faze sazrijevanja. Tokom produženih kišnih perioda, biljke mogu stati s razvojem.
-
Na otvorenom: Smanjite zalivanje i kopajte male kanale za odvod viška vode.
-
U plasteniku: Ne prestajte potpuno s zalivanjem – preveliko isušivanje može izazvati opadanje cvjetova i deformaciju plodova. Zalivajte po potrebi, 3–5 litara po biljci.
Dodatne metode za podsticanje sazrevanja
Ako sve navedene mjere ne pomognu, probajte sledeće:
-
Pažljivo povucite biljku nagore kako biste blago oštetili fine korenčiće i time preusmerili energiju ka sazrijevanju.
-
Probušite plodove čačkalicom blizu peteljke (2–3 plitke rupice).
-
Stavite nezrele plodove u plastičnu kesu zajedno sa zrelim paradajzima ili korom banane i ostavite je na suncu – etilen iz zrelih plodova podstaći će sazrijevanje ostalih za 2–3 dana.
Kao što vidite, sazrijevanje paradajza zavisi od mnogih faktora. Pravilnom njegom, prihranom i blagovremenim mjerama možete znatno poboljšati rod i kvalitet plodova. Ako ljeto ostane kišovito, ne čekajte – uberite nezrele plodove i ostavite ih da sazriju u zatvorenom prostoru. Tako ćete sezonu završiti s bogatim i ukusnim rodom, bez većih gubitaka.
Izvor: agrosavjet.com