Iskusni povrtari dobro znaju kada za proizvodnju rasada koje povrฤe valja sijati jer su dosta zimskih dana utroลกili za planiranje svog malog ili velikog povrtnjaka. Oni dobro znaju kada i gdje ฤe koje povrฤe rasaฤivati, koliko je kojoj vrsti potrebno da od sjemenke, preko klijanca, stigne do biljke spremne za rasaฤivanje.
A, ลกta s onim mlaฤim, neiskusnim baลกtovanima koji imaju jaku volju da sami proizvedu sopstveni rasad, imaju uslove da im takva proizvodnja uspije, nabavili su sertifikovano seme? Vjerovatno ih hvata panika, jer nisu sigurni kada koju vrstu da posiju da bi rasad pravovremeno stigao za rasaฤivanje. Pokuลกaฤemo da takvim nesigurnim, mladim povrtarima pomognemo, da im damo neke putokaze i olakลกamo poฤetak ove povrtarske godine.
Kad je pravi trenutak za sjetvu rasada?
Ne valja da se urani, ni da se zakasni
Poznato je da ฤe samo pravovremeno posaฤen rasad, koji se dobro razvio i ima jak korijen, poslije sadnje na stalno mjesto nastaviti brzo da raste. Zato svaki povrtar prvo treba da napravi plan ลกta ฤe, gdje i kada rasaฤivati i za koje vrijeme โtempiraโ berbu, sjeฤu ili vaฤenje povrฤa. Kada je to gotovo, podsjeti se kojoj vrsti je koliko dana potrebno za prolazak kroz sve fenoloลกke faze do rasaฤivanja, koja temperatura i vlaga treba da se obezbijede, kakvi zdravstveni problemi se mogu oฤekivati u takvoj proizvodnji, da bi se na vrijeme nabavili preko potrebni preparati, i tek tada moลพe da poฤne sjetva.
Proฤitajte: Januarska proizvodnja rasada paradajza
Kod prerane sjetve rasada veฤi je utoลกak energenata za grijanje, a rezultat ฤe biti star i prerastao rasad. Star rasad doลพivljava veฤi stres kada se presaฤuje, na takvim biljkama se obavezno donji listovi osuลกe odmah poslije rasaฤivanja na stalno mjesto, a korijen se sporije regeneriลกe i biljka slabije ukorjenjuje. Takve biljke imaju manji prinos, jer troลกe snagu i vitalnu energiju na ukorjenjavanje, pa nerjetko cvjetni pupoljci s prve etaลพe djelimiฤno ili potpuno opadnu.
Nije dobra ni suviลกe kasna sjetva. Tada biljke neฤe imati dovoljno vremena da se razviju. Ovakav rasad se prilikom sadnje na stalno mjesto brzo ukorjenjuje, ali sporije dalje raste i razvija se, jer biljke nemaju dovoljno energije, pa mora da proฤeย odreฤeno vrijeme da je sakupe. Rasad โtihujeโ, zaostaje u porastu u odnosu na onaj posijan u pravo vrijeme i traลพi mnogo viลกe njege.
Optimalno vrijeme za sjetvu prvenstveno zavisi od namjene rasada. Najranije se sije rasad namijenjen za proizvodnju povrฤa u grijanom plasteniku, a to su najฤeลกฤe paprika, paradajz, krastavac, zatim rasad koji ฤe se rasaฤivati u negrijanom plasteniku, a najkasnije se sije sjeme povrฤa namijenjenog za proizvodnju na otvorenom.
Proฤitajte: Mjere za preventivnu zaลกtitu rasada
Sjetva od kraja januara do poฤetka aprila
Za veฤinu povrฤa rasadniฤarska proizvodnja moลพe biti rana, srednje rana i kasna. Uopลกteno pravilo je da rana sjetva rasada za razliฤite biljne vrste poฤinje krajem januara, zavrลกava se u prvoj dekadi februara, a takve biljke namijenjene su proizvodnji u grijanim plastenicima. Srednje rana sjetva โpadaโ u period od kraja februara do poฤetka marta, a povrฤe ฤe se gajiti u negrijanim plastenicima, dok se kasna sjetva obavlja krajem marta ili ฤak poฤetkom aprila, za rasaฤivanje na otvorenom u prvoj dekadi maja.
Piลกe:ย Svetlanaย Mujanoviฤ