Hranite se onako kako su to nekada činili Japanci.
Invazijom zapadnjačke “brze” hrane bogate mastima, došlo je do porasta stope srčanih oboljenja u Japanu. Međutim, godinama je način ishrane u toj zemlji – siromašan mastima i bogat ribom – sliužio kao model za život bez srčanih oboljenja.
Ansel Kiz, tadašnji profesor na Univerzitetu Minesota, započeo je 1957. godine praćenje stope srčanih oboljenja u sedam zemalja: SAD-u, Finskoj, Holandiji, Italiji, Jugoslaviji, Grčkoj i Japanu.
Otkrio je da je u načelu u zapadnim zemljama pet puta više smrtonosnih slučajeva oboljenja negu u Japanu, gdje ih je bilo najmanje.
Na primjer u istočnoj Finskoj je bilo najviše srčanih oboljenja, oko osam puta više nego u Japanu.
Zapanjujuća je bila činjenica da su Japanci unosili svega 9% procenata kalorija u obliku masti, od čega je samo 3% životinjskog porijekla, dok se finskim načinom ishrane masnoćama unosilo 39% kalorija, od kojih je 22% porcenata bilo životinjskog porijekla.
Iako klasična japanska kuhinja koja čuva srce polako nestaje, istraživači Helsinškog univerziteta su pri intervjuisanju japanskih seljaka saznali da oni i dalje slijede tradicionalan način ishrane.
EVO OD ČEGA SE SASTOJI NJIHOVA PROSJEČNA ISHRANA
- Četiri do pet šolja pirinača
- 150 do 240 grama voća
- Oko 270 grama povrća
- 60 grama pasulja
- 60 grama mesa
- 90 do 120 grama ribe
- Pola šolje mlijeka
- Jedno ili nijedno jaje
- Dvije kašičice šećera
- Jedna i po kašika sosa od soje.
- Muškarci još piju i pola litra piva, dok žene samo po neki gutljaj
Jasno je da je klasičan način japanske ishrane siromašan enrgijom, masnoćama i mesom, a bogat ribom, voćem i povrćem.
NEDOSTATAK OVAKVE ISHRANE
Jedini nedostatak ovakve ishrane je prevelika količina natrijuma, većim dijelom iz soja sosa, koji je odgovoran za visoku stopu moždanih udara. Ako smanjite kloličinu natrijuma, način na koji su se nakada hranili Japanci odličan je za prevenciju srčanih oboljenja.
Tekst preuzet iz “Hrana vaš čudesni lek” – Džin Karper 55 str
Izvro: AgroSavjet