Dunja je voฤka toplijeg podneblja i sa uspijehom se moลพe gajiti do 800 m nadmorske visine.
Osetljivija je od jabuke i kruลกke na niske zimske temperature. U toplijim predelima daje krupnije plodove nego u hladnijim. Dunja bolje podnosi suลกu od jabuke i kruลกke, ali u suลกnim godinama plodovi ostaju sitniji i manje kvalitetni. Zahtijeva veliku vlaลพnost vazduha, oko 75-80%.
Zemljiลกte za gajenje dunje treba da je duboko, plodno i rastresito. Kiselost zemljiลกta treba da je od 5,0 do 6,2. Za dunju su najbolja zamljiลกta: gajnjaฤe, laka lesivirana zemljiลกta, aluvijum, lake smonice sa 35 % humusa. Nagib terena od 3-5% odgovara dunji.
PROฤITAJTE: Dunja โ Nabavka, ฤuvanje i ljekovitost
Treba izbjegavati vjetrovita podruฤja jer jak vetar potpomaลพe isuลกivanje i izmrzavanje stabla u toku zime, ometa let pฤela u vrijeme cvjetanja i obara dio plodova pred berbu.
Savremene plantaลพne zasade dunje treba podizati na meฤurednom rastojanju od 5 i 3 m u redu. Najฤeลกฤi sistem gajenja dunje je kotlasta kruna.
Rezidba se mora obavljati redovno u proljeฤe, u vidu proreฤivanja kroลกnje za bolje osvetljenje i provetravanje i za pospjeลกivanje mladog prirasta.
Zelena rezidba se obavlja u junu, proreฤivanjem vodopija i usmjeravanjem grana. Treba redovno uklanjati trule, sasuลกene i moniliozne plodove, da bi se sprijeฤilo ลกirenje truleลพi plodova.
Berba dunje obavlja se poฤetkom oktobra, kada plodovi poฤnu dobijati intenzivnu limunลพutu boju, a sjemenke su potpuno crne.
Plod dunje uglavnom se koristi za preradu u slatko, kompot, ลพele, sok, rakiju a i za jelo u svjeลพem stanju.
Gajenje dunje je dugoroฤan posao. Ko ima dovoljno novca za ulaganje i vremena da ฤeka najmanje pet godina do punog roda, mogao bi da profitira, ali samo na veฤim koliฤinima, kako bi se lakลกe podnijele oscilacije cijena.
Izvor: domaฤinska kuฤa