Maslinovo ulje u svom sastavu, ima i esencijalne masne kiseline i zato je važna namirnica za sprječavanje ili ublažavanje djelovanja stresa na organizam
Riječ stres i prečesto čujemo u svakodnevnom životu koji poprima sve brži dnevni ritam. Mnogi ljekari tvrde da organizam može biti izložen stresu tokom dužeg perioda, a da toga uopše nismo svjesni. Tek kada se suočimo s razornim posljedicama stresnog djelovanja shvatamo da se organizam nalazi u alarmantnom stanju.
Prehrana utiče na stres
Šta je stres i kako nastaje? Stres se definiše kao sklop emocionalnih i fizičkih reakcija u trenucima kada neki događaj procijenimo opasnim ili uznemirujućim. Stres se može odnositi na unutrašnje stanje organizma, na djelovanje nekog vanjskog događaja, na doživljaj koji proizlazi iz interakcije osobe i okoline. Stres kao unutarnje stanje organizma obuhvata i fiziološke i emocionalne reakcije.
Iz navedenog je jasno da je stres vrlo kompleksan lanac psiholoških, fizioloških i okolišnih faktora koji rezultiraju psihološkim i biokemijskim odgovorom organizma. Duži period izloženosti stresnom stanju povezuje se s nastankom niza teških oboljenja poput hipertenzije, srčanih bolesti, kroničnog umora, probavnih smetnji, pada kognitivnih funkcija… Nadalje, hronični stres značajno povećava rizik od srčanog udara, hipertenzije, alergija, čira na želucu, nesanice, kožnih osipa…
Puno je vanjskih faktora koji mogu uticazi na povećanje ili smanjenje efekta stresa na organizam, a način prehrane je nesumnjivo jedan od ključnih. Ako pogledamo šta stanje stresa u biohemijskom smislu uzrokuje u organizmu, onda će biti jasnije zašto pravilan odabir prehrane postaje važan u obrani od stresa. Jedan od štetnih posljedica djelovanja stresa na organizam je manjak esencijalnih masnih kiselina do kojeg dolazi tokom izloženosti stresu zbog inhibicije enzima koji su uključeni u metabolizam ovih vrsta masnih kiselina.
Naučna literatura navodi veliki uticaj omega-3 i omega-6 masnih kiselina na smanjenje uticaja hroničnog stresa u organizmu. Masne kiseline iz prehrane su inače izuzetno važne za normalno funkcionisanje organizma, a u stanju stresa postaju još i važnije. Ako znamo da je jedna od posljedica stresa anksioznost i depresija, onda je jasno da će dodatak masnih kiselina biti važan jer mononezasićena masna kiselina, oleinska, iz maslinovog ulja pospješuje vezanje serotonina («hormon sreće») na njegove receptore i smanjuje efekt stresa.
Omega-3 masne kiseline su uključene u dinamičnu strukturu membrana centralnog nervnog sistema i povećavaju njihovu propusnost i transport serotonina, čime također utiču na smanjenje posljedica stresa.
Probavni problemi
Esencijalne masne kiseline i mononezasićena oleinska kiselina utječu na poboljšani rad imunološkog sistema organizma, što je takođe izuzetno važno u odgovoru organizma na stres. Neka istraživanja ukazuju na korist od uzimanja dodataka prehrani u obliku esencijalnih masnih kiselina tokom stresnih perioda. Dobar izvor ovih kiselina su biljna ulja, riblje ulje je odličan izvor omega-3 masnih kiselina.
Maslinovo ulje u svom sastavu, pored dominantne oleinske kiseline, ima i esencijalne masne kiseline i zato ono predstavlja važnu namirnicu u prehrani za sprječavanje ili ublažavanje djelovanja stresa na organizam.
Od biohemijskih promjena koje nastaju u organizmu kao posljedica djelovanja akutnog i hroničnog stresa jest i otpuštanje hormona, kateholamina, kortizola i nekih drugih hormona. Hormoni iz skupine kateholamina su hormoni koje oslobađa nadbubrežna žlijezda u odgovoru na stres i oni pripremaju organizam na «borbu» sa stresom tj. podižu njegov stepen pripravnosti, utiču na pojačani rad srca, na povišeni krvni pritisak.
Kao jedna od posljedica djelovanja stresa navedeni su i problemi s probavnim sistemu, tj. otežana probava. Da bi izbjegli ili umanjili ovaj problem potrebno je uvesti prehranu mediteranskog tipa u kojoj prevladava voće, povrće, riba, a unos masnoća temelji se na maslinovom ulju. Ovakav tip prehrane dat će organizmu spojeve koji su potrebni za očuvanje imuniteta, a neće nepotrebno opteretiti i onako loš probavni sistem.
Osim probavnih smetnji, stres kod nekih ljudi može uzrokovati pojačani apetit, tako da imaju potrebu nekontroliranog hranjenja. Kao posljedica javlja je pretilost. Ako je još i probavni sistem pogođen stresom, onda se broj problema samo povećava.
Odabir prehrane i za problem pretilosti i pojačanog apetita je također izuzetno važan, pa se Mediteranska prehrana i maslinovo ulje navode kao najbolji izbor za sprječavanje pojave pretilosti i unosa štetnih namirnica (praznih kalorija, masne hrane, zasićenih masnih kiselina, rafiniranih šećera, soli) u organizam.