Hidrogel je bijeli kristal različite granulacije (sličan šećeru) poznat kao spoj natrijev poliakrilat.
Hidrogel ili aquagel u kontaktu s vlagom povećava 10 puta zapremninu i omogućuje 100 puta veću moć upijanja od prirodne gline iste veličine. Upija površinsku vlagu, kapilarnu vlagu i ne dopušta gubitak vode iz tla. Veću količinu vode propušta u dublje slojeve, a otpušta je toliko koliko je potrebno biljkama. S vodom upija hranjive elemente (soli) koji su nedostupni biljkama. Bitan podatak koji se navodi je taj da ostaje nerazložen četiri godine u tlu. Takva primjena hidrogela omogućuje obilno pohranjivanje vode u zoni korijenja biljaka.
Hidrogel polaganim otpuštanjem vode omogućuje preživljavanje biljaka u dužem sušnom razdoblju. Naravno, kao i sve drugo, ni hidrogelovi nisu postojani na razgradnju u zemlji pa zbog toga njihova moć upijanja vode tokom vremena slabi. Taj je učinak izraženiji tek nakon 4 – 5 godina, što znači da bi ponovno nakon 4-5 godina bilo potrebno unijeti hidrogel u tlo.
Pročitajte: Kako brzo odrediti da li je vrijeme za zalivanje u plasteniku?
Početkom 60-ih godina prošlog vijeka američka Kancelarija za razvoj poljoprivrede počela je razvijati proizvod koji bi zadržavao vlagu u tlu i tako pospješio rast i razvoj biljaka. Tim prvim superupijajućim polimerom počinje doba užurbanog razvoja hidrogelova, koje traje još i danas. Iako se prvi superupijajući polimer pojavio vrlo rano, sve do 80-ih godina prošlog stoljeća i dalje su najviše bili zastupljeni proizvodi za upijanje vode poput celuloze, pamuka ili morske spužve.
Hidrogel se može koristiti na različite načine i kod velikog broja poljoprivrednih kultura. Najviše ga se koristi kod sadnje voćaka i vinove loze, sjetve travnjaka ili kod proizvodnje presdadnica povrća i cvijeća.
Ako se hidrogel koristi kod sadnje voćaka i vinove loze, onda pri sadnji, voćku ili cijep vinove loze postaviti u rupu, te na korijen dodati malo zemlje koja je prethodno pomiješana s hidrogelom. Tom mješavinom prekriti dio u rupi iznad korijenja, pa na sve to dodati ostatak zemlje da se ispuni rupa. Dakle, poželjno je hidrogel deponirati na dubinu od 30-40 cm (odnosno pri dnu pripremljene rupe za sadnju) kako ne bi isušivao gornji sloj tla. Nakon toga obvezno zaliti biljku.
Kod sjetve travnjaka hidrogel se koristi tako da ga se kod pripreme tla za sjetvu raspe po površini tla, a onda se unese na dubinu od 15-20 cm. Kod proizvodnje presadnica povrća i cvijeća hidrogel se miješa sa supstratom/zemljom kojim se pune rupe u kontejnerima. Optimalna preporučena količina za primjenu je 1 – 3 grama hidrogela po Litri supstrata.