Zemljiลกni supstrat u kojem se sije i pikira ima presudan znaฤaj u proizvodnji zdravog i dobro razvijenog rasada. Postoje mnogobrojni recepti za pripremanje zemljiลกnih smjeลกa. U zemljama gdje ima bogatih nalaziลกta dobrog treseta taj materijal predstavlja osnovnu komponentu svih supstrata.
Tamo gdje nema dovoljno treseta zemljiลกne smjeลกe se prave od svuda dostupnih komponenata – dobre zemlje, dobro zgorelog stajnjaka i pijeska.
Za sjetvu paradajza, na primjer, dobar supstrat predstavlja mjeลกavina oko 70% slabo razloลพenog treseta, 20% baลกtenske zemlje i 10% dobro zgorelog stajnjaka. Dobra smjeลกa za sjetvu spravlja se, isto tako, od 2 dijela glinovite zemlje, 1 dijela treseta i 1 dijela peska, ili samo od jednakih dijelova treseta i zemlje. Smjeลกama se dodaju mineralna ฤubriva i mljeveni kreฤnjak ako je treset kisele reakcije.
U naลกim prilikama pogodan supstrat za sjetvu paradajza moลพe se napraviti od 2 dijela nezaraลพene strukturne zemlje, 1 dijela dobro zgorelog stajnjaka i 1 dijela rijeฤnog pijeska. Smjeลกu valja pripremiti oko mjesec dana prije sjetve. Poslije dezinfekcije ovoj smjeลกi se dodaje 2โ3 k g / nr superfosfata.
Zemljiลกni supstrat treba da je dobre strukture, da dobro drลพi vlagu, da ima dovoljno humusa i hranljivih elemenata. Dobar supstrat (bez treseta) za paradajz spravlja se od jednakih dijelova dobro zgorelog stajnjaka i dobre
baลกtenske zemlje i neลกto pijeska; za krastavac je bolje da zapreminski odnos stajnjaka i zemlje bude 2 : 1.
Za paradajz se spravlja smjeลกa od jednog dijela dobro zgorelog stajnjaka i jednog dijela dobre strukturne zemlje, a za krastavac od 2 dijela stajnjaka i 1 dijela zemlje. Pokazalo se da dodavanje mineralnih ฤubriva ovim smjeลกama ne utiฤe u znatnoj mjeri na razvoj biljaka u rasadnoj fazi, niti kasnije.
Smjeลกe sa tresetom
Meฤutim, mnoga istraลพivanja su pokazala da su smjeลกe sa tresetom znatno bolje. Biljke odgajene na smjeลกama u kojima je osnovna komponenta treset, imaju bolji vegetativni razvoj ne samo u fazi rasada nego i kasnije, u toku 2-3 mjeseca poslije rasaฤivanja. Takvi usjevi ranije sazrijevaju u poreฤenju sa onima ฤije su rasadnice odgajene na smjeลกi zemlje i pregoiclog stajnjaka. Na osnovu toga moลพe se izvesti zakljuฤak da odgajanje rasada stakleniฤkih kultura treba koristiti u prvom redu supstrat sa tresetom kao osnovnom komponentom, a smjeลกe sastavljene od zemlje i zgorelog stajnjaka samo u sluยญฤaju nuลพde.
Treset ima znatna preimuฤstva. On ne sadrลพi uzroฤnike biljnih bolesti niti skeme korova, te nije potrebno da se dezinfikuje parenjem ili hemikalijama. To je srazmjerno lak mateijal, ลกto olakลกava njegovu obradu, transport i prenoลกenje saksija.
Najvaลพnija preimuฤstva treseta su dobra struktura i sposobnost zadrลพavanja vlage. Rastresit je, ima dobre vazduลกne osobine i nikad se ne ovlaลพi previลกe. Pri tome treba imati u vidu da znatnu koliฤinu vode iz treseta biljka ne moลพe da usisa. Poลกto se isuลกeni treset sporo ponovo vlazi, mora neprekidno da se odrลพava u dovoljno vlaลพnom stanju. Zbog toga je neophodno da se prilikom gajenja biljaka na supstratu sa tresetom kao osnovnom komponentom stalno kontroliลกe vodni reลพim. U protivnom moลพe doฤi do ozbiljnih poremeฤaja u razvoju biljaka.
Treset sadrลพi malo hranljivih elemenata i u tom pogledu ne postoje znatne razlike izmeฤu treseta iz raznih nalaziยญลกta. Zbog toga je neophodno da se tresetni supstrat obogati unoลกenjem mineralnih ฤubriva.
Jedna dobra tresetna smjeลกa moลพe se napraviti, na primjer, od 6-8 zapreminskih dijelova treseta, 1-2 dijela zgorelog stajnjaka i 1-2 dijela rijeฤnog pijeska (sa ฤesticama do 3 mm ). Prije mijeลกanja tresetu se dodaje 2-3 kg mljevenog kreฤnjaka na 1 m3, a poslije mijeลกanja sa stajnjakom i pijeskom 100 g azota, 250 g fosforaย i 200 g kalijuma po 1 m3. Stajnjak se dodaje uglavnom kao izvor mikroelemenata, mada se treset moลพe obogatiti mikroelementima i na drugi naฤin.
Tresetni supstrati se obiฤno spravljaju na industrijski naฤin (u blizini tresetnih nalaziลกta) i kao gotov proizvod prodaju odgajivaฤima. U raznim zemljama koriste se tresetno-zemljiลกne smjeลกe. U Engleskoj se koristi poznata smjeลกa „John Innes“, sljedeฤeg sastava:
P2O5 i 0,20% K2O , a TKS-2 dvostruko viลกe. Novije formulacije ovog supstrata obogaฤene su manganom, bakrom i gvoลพฤem, a odnos NPK je neลกto izmijenjen – 1:0:1,4. Poznati holandski zemljiลกni supstrat koji se koristi za presovane kocke spravlja se od treseta, mulja dobijenog ฤiลกฤenjem jarkova, kanala i bara, od pijeska i mineralnih ฤubriva (ponekad i stajskog ฤubriva).
Izvor: agrosavjet.com
PROฤITAJTE:
Naฤini za unoลกenje stajnjaka u zemljiลกte kod povrtarskih biljaka
Umorno zemljiลกte? Savjeti kako da ga odmorimo
Plodored je vaลพan uslov za uspjeลกan uzgoj paradajza