Ponedjeljak, 15 Avgusta, 2022
spot_img
NaslovnicaAgro SavjetEfikasnost sode bikarbone u zaštiti bilja: Mit ili stvarnost?

Efikasnost sode bikarbone u zaštiti bilja: Mit ili stvarnost?

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Soda bikarbona važi za preparat sa veoma širokim spektrom djelovanja. Tako se od ovog jedinjenja očekuje i da suzbija pepelnicu kao gljivično oboljenje biljaka, da se u bašti bori protiv mrava i puževa golaća, da uništava korov kao i da ukus plodova paradajza učini slađim. Kao što to najčešće biva sa prevelikim očekivanjima, ona nisu uvek realna pa tako ni ovaj „prirodni“ preparat nije svemuguć, a upitno je i koliko je zaista koristan. Ovo tim pre što čak i nešto što je prirodno, ne mora da bude korisno za baštu te da od njega ponekad bude više štete nego koristi.

Soda bikarbona kao uništavač korova

Često se može čuti savjet da je po korovu u bašti potrebno posuti sodu bikarbonu i da će korov iščeznuti. Iako će djelovanje soda bikarbone možda i uništiti korov u potpunosti, ne znači da je to samo po sebi dobra ideja. Naime, soda bikarbona je vrsta soli. Puno je napisa, kroz istoriju, o tome kako su pobjednici zasoljavali polja svojih neprijatelja i to sa ciljem da poraženi u buduće ne bi mogli ništa da gaje na tim poljima. Stoga treba biti obazriv sa upotrebom ove vrste soli u bašti jer so ne čini dobro biljkama.

Soda bikarbona i pH vrednost zemljišta

Postoje mnogi radovi i članci na temu upotrebe soda bikarbone, kao izrazito alkalnog jedinjenja, u cilju pospješivanja cvjetanja biljaka kao i unapređenja slatkoće plodova kako voćaka tako i povrća, upravo zbog uticaja na alkalizovanje zemljišta. Ipak, ovo je samo djelimično tačno. Iako neizbalansirana pH vrijednost zemljišta može uticati na cvijet i plod biljaka, jednostavno dodavanje soda bikarbone u zemljište nije rešenje za ovaj problem. Slabije cvjetanje kod biljaka, primjera radi, ima brojne uzroke. Tako, razlozi variraju od premalo do previše sunčeve svjetlosti, neadekvatnog đubrenja i navodnjavanja, mjesta sadnje, bolesti, štetočina, disbalansa nutrijenata u zemljištu.

Slatkoća ili kiselost plodova voćaka najčešće je uže povezana sa količinom navodnjavanja i zdravljem biljke u cjelini, nego sa bilo čim drugim. Kako bi se popravio ukus plodova paradajza i mnoštva drugih usjeva, umjesto soda bikarbone bolje je pribeći deficitarnijem navodnjavanju.

Ako pH vrijednost zemljišta stvara probleme biljkama da usvajaju nutrijente iz zemljišta, onda je treba promijeniti ili upodobiti kulture tipu zemljišta na kojem će one rasti. Promjena pH vrijednosti zemljišta jeste težak i dugoročan proces koji podrazumijeva puno učestalih tretmana i testiranja zemljišta, a samo dodavanje soda bikarbone u zemljište će najvjerovatnije prije podići nivo soli preko granice toksičnog, nego što će donijeti neke koristi.

Soda bikarbona protiv mrava

Kao djelotvorno sredstvo u borbi protiv mrava preporučuje se mješavina šećera i sode bikarbone. Naime, kada mravi ovu smješu transportuju do svoje kolonije i pojedu, efekat će biti da eksplodiraju usled dejstva ovog jedinjenja. Međutim, ova postavka naprosto nije tačna. Posmatrano iz perspektive mrava, granule šećera su veličine teniske loptice u odnosu na čestice soda bikarbone te su samim tim vrlo prepoznatljive za mrave. Naprosto, mravi će birati šećer a ne soda bikarbonu te će i efekat jedinjenja izostati. Sa druge strane, ne postoje ni naučno potvrđena objašnjenja navodnog „efekta eksplozije“ usljed djelovanja ovog jedinjenja.

Soda bikarbona kao fungicid

Budući da je gljivicama potrebna blago kisela sredina kako bi se razvijale, upotreba sode bikarbone koja ima pH vrijednost od 8,4 alkalizovaće okruženje te će to zaustaviti rast gljivica. Tačno je da soda bikarbona ne uništava gljivice već samo privremeno sprječava njihovo širenje, a ono će se nastaviti čim se i uslovi budu promijenili, odnosno čim okruženje ponovo postane kiselije. Stoga je sodu bikarbonu ispravnije definisati kao fungistatik nego kao fungicid. Takođe, ove fungistatične prednosti soda bikarbone moguće je postići u laboratorijskim uslovima, dok je na otvorenom učinak drastično smanjen.

Upotrebom sode bikarbone najverovatnje će se zaustaviti rast gljivica poput onih koje prouzrokuju crnu pjegavost, plamenjaču i pepelnicu. Međutim, budući da se soda bikarbona rastvara u vodi, nakon svake kiše, zbog efekta spiranja, potrebno je ponavljati tretmane, što doprnosi većoj koncentraciji soli u zemljištu, koja ugrožava biljke i mikroorganizme. Stoga je, u borbi protiv pepelnice, primjera radi, bolje upotrebljavati rastvore kalijum fosfata, kalijum karbonata, sumpora, čak i sprejeve na bazi mlijeka.

Sa druge strane, usporavanje ili zaustavljanje širenja gljivica pokazuje svoje pozitivne strane nakon berbe nekih kultura. Tako, mnogi proizvođači citrusa, upotrebljavaju rastvor sode bikarbone u ključaloj vodi za tretman citrusa jer se ovim zaustavlja širenje gljivice, osjetljive na alkalnost soda bikarbone, koja stvara plavu i zelenu buđ na kori citrusnih kultura, dok su u transportu ili uskladištene. Zapravo, odatle i potiče čitavo oduševljenje sodom bikarbonom, od jednog testa iz tridesetih godina dvadesetog vijeka koji je sproveden na kori od limuna.

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

tikve sudovnjače

TIKVE SUDOVNJAČE – Nepravedno zaboravljene, a veoma korisne i ukusne

Tikve sudovnjače, a najpoznatije su natega i vrg, danas rijetko ko gaji mada su nekada imala široku upotrebu u domaćinstvu. Domaćini su uz pomoć...