Dubina sađenja vinove loze veoma varira i specifična je za pojedina vinogorja i pojedine tipove zemljišta.
Tako, na prijmjer, dubina sađenja se kreće na zbijenim i kompaktnim zemljištima od 20-25 cm, a na srednje teškim od 25-35, na lakim i pjeskovitim od 35-45 cm, a na izuzetno suvim i pjeskovitim zemljištima ova dubina dostiže i 60-80 cm.
Dubina sađenja vinove loze ima veliki uticaj na razvoj korijenovog sistema, a u vezi s tim i na prinos grožđa. Tako, na primjer, ogledim je utvrđeno da je pri plitkoj sadnji korijenov sistem reznica izbio isključivo i najnižeg koljenca. S povećanjem dubine sadnje reznica do izvjesne mjere žile su uglavnom i dalje izbijale iz najnižeg koljenca, ali poslije određene dubine žile su izbijale i iz godnjih koljenca. Međutim, pri veoma dubokoj sadnji primjećuje se opšte slabljenje razvoja korijenovog sistema, a žile su izbijale manje više iz svih koljenaca i to veoma slabo. Prema tome mogućnost korijenovog sistema između ostalog u velikoj mjeri zavisi i od dubine sađenja loze i ukoliko je ta dubina pravilnije određena, utoliko će korijenov sistem biti razvijieniji i sposobniji za ishranu nadzemnih dijelova čokota.
TEHNIKA SADNJE VINOVE LOZE
Kalemovi se sade u jamiće koji se prethodno iskopaju.
U suvom i propusnom zemljištu spojno mjesto kalema treba da bude 1-2 cm ISPOD zemljine površine, sa time što će se kalemu dati manje-više vertikalan položaj. Na ovaj način sspojno mjesto se obezbjeđuje od eventualne pripeke ili žege. U hladnom, zbijenom i vlažnijem zemljištu, spojno mjesto treba da bude 2-3 cm IZNAD zemljine površine. Sađenje se na ovakvim zemljištima vrši nešto pliće a kalemu se daje i kosiji položaj nego što se to čini u suvim i lakim zemljištima.
Dubina sađenja na težim zemljištima ne smije da bude veća od 25 cm. U srednje teškim zemljištima spojno mjesto treba da je ravno s površinom zemljišta, a kalemu se takođe daje određena kosina.
SADNJA NA ZEMLJIŠTU SA IZRAŽENIM NAGIBOM
Na zemljištu sa izraženim nagibom mora se imati u vidu da voda tokom niza godina odnosi zemlju s viših položaja na niže. Ako je, međutim, vinograd posađen na takvom terenu, čokot će tokom vremena na višim položajima ogoliti, dok će u podnožju biti zatrpan donijetom zemljom sa viših položaja.
Da bi se izbjegle štetne posljedice koje nastaju kao rezultat spiranja zemljišta (erozije) sa viših položaja na niže, sađenje treba izvršiti tako da spojno mjesto kalema na višem položaju dođe na 4-6 cm ISPOD zemljišne površine, a u podnožju za 4-6 cm IZNAD zemljišne površine.
Izvor: agrosavjet.com
PROČITAJTE:
Kvalitetni kalemovi vinove loze – Evo kako ih odabrati!
Sadnja loznih kalemova na tradicionalan način