Paradajz možete da gajite i u saksiji na terasi ili balkonu. Da biste imali uspjeha u ovom poduhvatu, donosimo vam korisne savjete za sadnju i njegu paradajza u saksijama.
Paradajz se sadi kada prođu opasnosti od kasnih mrazeva, a to je period kraj aprila – početak maja. Možete da nabavite rasad ili da ga uzgojite iz sjemena. Nemojte se plašiti uzgoja iz sjemena jer paradajz dobro uspijeva i na taj način. Čak i ako posadite samo jedan, kada plodovi počnu da sazrijevaju imaćete svake nedjelje mogućnost da jedete svjež paradajz, a na kraju leta i da napravite domaći sok od paradajza.
Šta je prvo što morate da znate?
Ključ uspjeha uzgajanja pradajza u saksiji je pravilno planiranje. Prvo, provjerite da li ste odabrali lokaciju sa najmanje 8-10 sati sunca (6 sati sunca je minimum).
Zatim, slijedite dolje navedene testirane savjete, kako biste naučili da izvučete maksimum iz minimalnog prostora i uzgojite zdravu i snažnu biljku.
1. Izaberite pravu vrstu paradajza
Odaberite vrstu koja je žbunasta i kompaktna ili niska. Obično su one najbolje za kontejnere jer rastu do definisane veličine (ne više od 90-120 cm) i dobijaju cvjetove i zameću plodove gotovo istovremeno, što ih čini pouzdanim i predvidivim na tijesnom prostoru.
Ukoliko imate prostora i dovoljno veliku saksiju možete odabrati da gajite i visoku biljku koja će vam dati obilje plodova tokom cijelog ljeta.
2. Počnite sa zdravom i jakom sadnicom
Ukoliko ste se odlučili da kupite sadnicu od rasadnika potražite biljku sa debelom i čvrstom stabljikom i zdravim zelenim lišćem, bez oštećenja od insekata, opeklina od sunca ili pojave žute boje (što ukazuje na probleme sa zalivanjem ili deficit hranljivih materija).
3. Odaberite veliku saksiju
Saksija treba da bude bar zapremine od 40 litara. Ako je riječ o većoj sorti, da bi paradajz imao prostora da napreduje biće potrebna i saksija od 75 litara. Ukoliko odaberete manje saksije, biljka jednostavno neće biti produktivna koliko bi mogla. Bitno je da saksija ima rupu da bi se cedio višak vode i tacnu gdje će se taj višak vode cijediti.
4. Koristite visokokvalitetno zemljište
Najbolje je odabrati organsku, višenamjensku zemlju. Kako biljke rastu u ograničenom prostoru treba im najbolja moguća njega. Sljedeće godine izbjegavajte da koristite zemlju iz prošle sezone posebno ako su biljke napadale štetočine ili bolesti. Pospite oko 10 cm zemlje po dnu saksije, a onda pratite korak 5.
5. Prihrana biljke prije sadnje
Kako paradajz raste u ogračenom prostoru, on uzima samo onu hranu koju ima u zemljištu, odnosno koju mu vi date. Prije nego što stavite sadnicu u saksiju, dodajte sljedeće sastojke na zemlju u saksiji:
- ½ šolje đubriva koje više ima fosfora
- Šaku izdrobljenih ljuski od jaja
Na ovu mješavinu stavite još 10 cm zemlje, a zatim treba presaditi biljku u saksiju.
6. Sadnja paradajza
Nježno otkinite donje listove, tako da stabljika paradajza bude za jednu trećinu bez listova. Izvadite biljku iz kontejnera i smjestite u centar saksije. Napunite saksiju sa zemljom sve do zadnje grupe listova na stabljici. Na vrh zemlje pospite pola šolje đubriva za opštu namjenu i dobro zalijte biljku.
7. Zalivanje
Tokom rasta biljke, temeljno je zalivajte dok tlo ne bude ravnomerno vlažno. Baštovani obično zaliju biljku jednom, sačekaju da prođe 10 minuta, pa opet zaliju i sve tako dok se voda ne pojavi u tacni.
Pravilno zalivanje je ključ uspijeha. Premalo ili previše vode može da zaustavi rast biljke, da doprinese razvoju nekih bolesti ili da postakne štetočine da biljku napadaju jer je oslabila pod stresom.
Zalivajte korijen, ne i lišće biljke.
Nakon inicijalnog zalivanja vjerovatno nećete morati da zalivate narednih 3 dana. Provjerite svojim prstom. Ako je prvih 3-4 cm zemlje suvo – potrebno je zalivanje. Biljke u saksijama isušuju se mnogo brže, nego biljke koje su u zemlji, te nije neobično da će biti potrebe da je zalivate svaki drugi dan, posebno kada temperature počnu da se penju sve više i više. Što je saksija manja, to se zemlja brže isušuje i potrebno je češće zalivanje.
8. Dodajte potporu
Da ne biste oštetili korijen, dodajte potporu u ranoj fazi razvoja, prije nego što biljka postane prevelika. Ako uzgajate žbunasti paradajz, metalne konusne mreže mogu biti odličan izbor. Ako ste izabrali neku višu sortu, postavite štap na koji ćete vezivati stabljiku, kako se ne bi slomila pod teretom ploda.
9. Malčirajte zemlju
Malčiranje je dobra tehnika za uzgoj biljaka u saksijama jer će zadržati vlagu u zemlji.
10. Prihrana biljke tokom sezone
Čak i uz prihranu koju ste stavili u rupu prilikom sadnje, paradajz traži dodatnu prehranu.
Možete koristiti izbalansirano organsko ili mineralno đubrivo. Ako koristite minaralno đubrivo u fazi intezivnog rasta plodova, treba da koristite NPK 20:10:20, sa dodatkom kalcijuma.
Izbjegavajte đubrivo sa visokim udijelom azota, jer ćete na kraju imati biljku sa bujnom zelenom masom ali bez cvjetova ili plodova.
Obavezno otkidajte zaperke, čim ih ugledate, da ne biste dobili preveliki žbun. To bi trebalo da radite na svakih 3 do 5 dana.
Izvor: Garden Betty
PROČITAJTE:
Najviše gajene niske sorte i hibridi paradajza krupnih plodova
Korisni savjeti za sadnju rasada paradajza na stalno mjesto