korovima

„Koliko ima u godini dana, toliko je u aprilu vremena.“ U tačnost ove poslovice već smo se na početku ovog mjeseca svi uvjerili. Statistika bilježi april kao vrlo nestabilan mjesec u kome se mogu ponavljati izuzetno hladni periodi, ali u kome često imamo i najave ljeta.

Posljednih nedjelja smo svjedoci učestaloj smjeni brojnih klimatskih karakteristika koje su odlika ovog prelaznog perioda između najhladnijeg i najtoplijeg dijela godine. Srednje mjesečne temperature su u poređenju sa onima u martu više u prosjeku čak za šest do sedam stepeni, osjetno je više sunca, ali i mnogo više kiše.

Čemu treba posvetiti najviše pažnje u aprilu?

Tokom aprila bašte dobijaju svoj prepoznatljiv izgled, a većina povrća zasijanog u februaru i martu je iznikla i biljke su sklopile redove pa može da se vidi da li je sjetva bila uspješna. Ovo je prilika da se negdje dosiju redovi, ili da se, recimo, na mjesto izvađenog mladog luka posadi arpadžik.

Kišno vrijeme doprinosi razvoju korova, pa je borba sa korovima svakodnevna.

Iskusni povrtari već znaju čime se bave u kom periodu godine kako bi dobili najbolje prinose i kako bi postigli optimalan prinos uz manja ulaganja. Tokom ovog mjeseca je neophodno obaviti suzbijanje korova u izniklom povrću, kao i na zemljištu na kome će se tek obaviti sjetva ostalog povrća: paprike, paradajza, boranije, pasulja.

Kišno vrijeme doprinosi razvoju korova, pa je borba sa njima svakodnevna i ako se ne sprovodi na odgovarajući način, korovi mogu da uguše druge biljke. Zbog sporog porasta i slabe pokrivenosti sve povrtarske biljke su slabo konkurentne u borbi sa korovima. Često se u jednoj godini na istom zemljištu gaje dve ili tri povrtarske vrste pa se izboru herbicida mora prići opreznije uzimajući u obzir mogućnost slobodne plodosmjene.

Pročitajte:RADOVI U APRILU – Važna je obrada zemljišta i prvo prskanje

Osnovni način suzbijanja korova u povrtarskim usjevima su intenzivne, pravilne i blagovremene agrotehničke mjere, osnovne i dopunske obrade.

Pravilan plodored, obrada zemljišta i sve mjere koje povećavaju konkurentnost usjeva predstavljaju osnovu, a hemijske mjere suzbijanja korova su samo dio u sklopu integrisanih mjera suzbijanja korova u povrtarskoj proizvodnji.

Ako se sprovodi organska proizvodnja, onda se umjesto sredstava za uništavanje korova uglavnom koristi nasipanje i zastiranje zemljišta. Njeguju se i rasadi povrća, tamo gdje se proizvodnja obavlja iz rasada. Osnovni način suzbijanja korova u povrtarskim usjevima su intenzivne, pravilne i blagovremene agrotehničke mjere, osnovne i dopunske obrade.

Neophodno je izvršiti prihranu i okopavanje crnog i bijelog luka, kao i okopavanje povrća iz jesenje i rane proljećne sjetve, ali i branje onog koje već stasalo. Ovih dana se beru mladi luk, rotkvice, salata i spanać.

Ako je plan proizvodnje da se paprika i paradajz gaje bez prethodne proizvodnje rasada, april je vrijeme za direktnu sjetvu ovog povrća, koja ima više prednosti – smanjena su ulaganja u proizvodnju, a posijane biljke dobijaju razvijeniji korjenov sistem, tako da paradajz može da se gaji i bez navodnjavanja.

Pročitajte:Da li je bolje proizvoditi paradajz iz sjemena ili iz rasada?

Početak aprila pravo je vrijeme za direktnu sjetvu paprike, a druga polovina aprila za sjetvu paradajza. U zaštićenom prostoru siju se lubenice, dinje i krastavci za ranu, kao i kupusnjače za srednje ranu proizvodnju. Na otvorenom polju sade se salata, krompir, praziluk i rane kupusnjače. Siju se pasulj, cvekla, celer i boranija, kao i kukuruz šećerac.

Treba voditi računa o izmrzavanju, pa se zaštita od poznih proljećnih mrazeva obavlja prekrivanjem novinskom hartijom, folijom ili slamom i lišćem, ili nadimljavanjem između redova povrća. Realno, pojava mrazeva se ne očekuje u povrtarskim rejonima.