Poznata po mirisnom bijelom cvijetu bazga spada među najpopularnije ljekovite biljke. Nalazimo je uz gotovo sve seoske kuće čak i u malim kućnim vrtovima.
Crna bazga je biljka iz porodice (Adoxaceae). Bobice odnosno plod bazge sadrži antioksidanse, vitamine C i E, antocijane, flavonoide, terpene i druge ljekovite stvari koje deluju antivirusno, antibakterijski te kao diuretik.
Zrele ljubičasto-plave bobice najveći su prirodni izvor vitamina B, posebno vitamina B1 te sadrži više gvožđa čak i od cvekle i aronije.
Raste kao grm ili drvo, visoko oko 3 do 10 metara. Kora je raspucana, svijetlo-smeđa ili siva. Sistem korenja je površinski, ali dobro razvijen. Grane su šuplje i drvenaste, ispunjene mekanom srži.
Nasuprotno smješteni listovi su neparno perkasti, jajasti i ušiljenog vrha. Na licu su tamnozeleni, a naličje je svijetlije boje i dlakavo. U početku su zelene boje pa prelaze u ljubičasto crvenu i potpuno crnu boju. Plodovi su koštunjićave bobe s tri sjemenke i sadrže sočan crveni sok. Danas se najčešće koristi u prehrambene svrhe, ali je i vrlo ljekovita biljka. Za hranu ili lečenje koriste se listovi, cvijet i plod.
Bobice se koriste za negu kože, u sprječavanju bora i poboljšanju izgleda kože. Sirup od bobica bazge ima jaka antioksidantna svojstva, jača imunološki sustav, pomaže u borbi protiv virusa koji izazivaju prehladu, grip pa čak i herpes, pomaže kod upale sinusa i olakšava kašljanje.
Da vam djeca budu zdrava tokom cijele zime i da što lakše preprode prehladu i respiratorne smetnje, a možete ga napraviti sami.
Potrebni sastojci: - 2/3 šolje sušenih bobica bazge - 3 ½ šolje vode - Komadić svežeg đumbira - 1 ½ kašika cimeta u prahu - Kašika karanfilčića u prahu - Šolja meda Bobice bazge prokuvajte u vodi zajedno sa narendanim đumbirom, procijedite, dodajte med i sve ostale sastojke. Spremite u staklenu flašicu, čuvajte u frižideru i pijte po potrebi.
Nema komentara