“S obzirom da Švedska dosta ulaže u zdrav život nismo iznenađeni što je prihvaćena naša ponuda, jer Hercegovačkom medu, punom ljekovitih trava i bilja, rijetko koji može da konkuriše“, kaže Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinje.

Hercegovački med uskoro će se pojaviti na švedskom tržištu, potvrdio je Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinje.

Prvi kontigent meda od 500 kilograma prošao je sve analize koje su pokazale da je ovaj hercegovački proizvod vrhunskog kvaliteta, a da bi u potpunosti sve bilo spremno za plasman, ostali su još da se završe sitni administrativni poslovi, stoji na stranicama Agrarnog fonda.

“S obzirom da Švedska dosta ulaže u zdrav život nismo iznenađeni što je prihvaćena naša ponuda, jer Hercegovačkom medu, punom ljekovitih trava i bilja, rijetko koji može da konkuriše”, kaže Dutina.

On napominje da je za početak dogovoren plasman od 500 kilograma meda koji je isljučivo otkupljen od lokalnih trebinjskih pčelara, te dodaje da ne sumnja da će potražnja za ovim, ali i drugim proizvodima iz “Hercegovačke kuće” kojom gazduje Agragni fond, u narednom periodu biti još veća.

“Naš plan je da otvorimo ‘Hercegovačku kuću’ i u Beogradu što bi, s obzirom na strukturu turista, značilo i prodor tradicionalnih proizvoda iz Hercegovine u neke druge zemlje”, ističe Dutina i naglašava da bi se na taj način stvorili i uslovi za još većim otkupom što bi ovdašnjim proizvođačima olakšalo plasman proizvoda.

Agrarni fond i Grad Trebinje prošle i ove godine realizovali su, između ostalog i tri programa podrške pčelarima početnicima za proširenje pčelinjaka što je dokaz da lokalna vlast podržava razvoj poljoprivrednih proizvođača sa ovog područja.

Trebinjski pčelar Lazar Sorajić koji svoj med plasira u “Hercegovačku kuću” kaže da nije znao da će ovaj ljekoviti proizvod putovati za Švedsku, ali se nada da će Šveđani, kada se uvjere u kvalitet meda, biti zainteresovani i za druge tradicionalne proizvode sa ovog područja.

“Zahvalni smo Agragnom fondu i Gradu Trebinju što, kroz različite vidove pomoći, daju šansu poljoprivrednim proizvođačima i motivišu ih da se bave poljoprivredom”, kaže Sorajić.

Izvor: Agroklub

U Sloveniji je ove jeseni primjećena prisutnost orijentalskog stršljena (Vespa orientalis), invazivne vrste koja bi na proljeće mogla nanijeti štete u pčelinjacima, piše stručni časopis „Slovenski čebelar“, a prenose i ostali mediji u susjednoj državi.

Prve primjerke te vrste, koja se od domaćeg europskog stršljena (Vespa crabro) ne razlikuje veličinom nego bojom (ima žute pruge na zadku i žute pjege na glavi) primijetio je sredinom rujna pčelar sa slovenske obale kod Ankarana, a već su zabilježeni i slični slučajevi kod Trsta.

Analize su pokazale da se ne radi o isto tako invazivnom azijskom stršljenu (Vespa velutina var. nigrithorax), kako je pčelar najprije posumnjao,  nego o orijentalskom  stršljenu, vrsti koja živi u Africi, na Madagaskaru, ali se naselila i u dijelovima jugoistočne Europe.

Slično kao azijski stršljen, koji se je već proširio po dijelovima Europe, i orijentalski bi mogao nanijeti štete u pčelinjacima. Radi se o predatoru koji na ulazu u košnicu lovi pčele radilice i stražarice, ali upada i u unutrašnjost košnice, krade ličinke, med, pelud i pčele te ih odnosi u svoja gnijezda za prehranu svog pomladka.

Posljedica takvog djelovanja je obično osiromašenje roja i smanjenje broja mladih pčela uslijed nedostatatka hrane. Orijentalski stršljeni štetu nanose i voćarima i vinogradarima jer se hrane voćem, te grizu mladice i lišće, kako bi dobili materijal za gradnju svojih  gnijezda.

Stručnjaci zato pozivaju pčelare koji na proljeće u blizini svojih pčelinjaka primijete invazivne stršljene da ih uništavaju, ali da vode računa da su domaći europski stršljeni korisni.

Najbolji način da se spriječi širjenje orijentalskog stršljena je da potražiti sva gnijezda i uništiti ih još prije nego što se u njima izlegu matice, preporučuje „Slovenski čebelar“.

Dr. Danilo Bevk iz ljubljanskog Instituta za biologiju upozorava da različite vrste stršljena treba razlikovati po obliku i bojama, ali i prema načinu građenja gnijezda, kako se ne bi uništavalo domaće stršljenove koji su u prirodi korisni jer uništavaju neke štetnike. Osim po bojama, orijentalski stršljen razlikuje se od domaćeg po tome što gnijezdo pravi u zemlji, dok europski voli više i zaštićene prostore.