Naslovnica Blog Stranica 43

Krem supa od patlidžana

Donosimo vam recept za aromatičnu i preukusnu krem supu.

Potrebno je:

  • 2 patlidžana
  • 2 glavice luka
  • 2 paradajza
  • 200 ml pavlake za kuvanje
  • začini
  • so
  • biber
  • suvi biljni začin

Priprema:

Plavi patlidžan oljuštite, pa ga narežite na ploške. Posolite i prelijte vodom, pa ostavite oko 10 minuta. Luk oljuštite i isjeckajte na kockice. Zatim ga kratko propržite na ulju, pa dodajte patlidžan narezan na kockice. Propržite, pa dodajte i oguljen i nasjeckan paradajz. Začinite pa prelijte sa pola litra vode. Kuvajte sve dok povrće ne omekša. Štapnim mikserom kratko propasirajte, pa nalijte sa 600-700 ml vode. Kuvajte, pa pred kraj dodajte i pavlaku za kuvanje. Prokuvajte još kratko pa služite supu, prenosi Trpeza.

Da li mačke vole poljupce?

Mačka može za tren oka da promijeni raspoloženje i da se iz povučene i ljupke ljubimice pretvori u razjarenu zvijer koja šišti i grebe. Ponekad i vlasnikov zagrljaj može da je iritira, a o poljupcima da ne pričamo.

Zašto neke mačke ne podnose poljupce?

Mačke je lako voljeti, posebno mirne i prijateljski raspoložene rase. Vlasnici uživaju u njihovom mekom krznu, divnim očima i privrženosti, i dopuštaju da pokažu naklonost skakanjem u krilo, predenjem i mjaukanjem.

Gotovo svaki vlasnik uzvratiće ljubav tako što će mačku uzeti u naručje i maziti, a nerijetko i ostaviti poljubac na njenoj glavi ili licu. Ipak, treba razmisliti o tome da li mačke vole poljupce.

Da li mačke shvataju ljudske poljupce?

Odgovori leže u njihovom ponašanju i govoru tijela.

Da li mačke razumiju šta znači poljubac

Mačke ne razumiju poljupce, niti ih prepoznaju kao znak naklonosti, ali će ih tolerisati i cijeniti ako vjeruju vlasniku. One mogu da povežu poljupce sa drugim prijatnim stvarima, kao što su njuškanje, nježno duvanje u njih, spuštanje čela za njuškanje ili dodirivanje nosem. Mačke čitaju naš govor tijela, pa ako im poljupcima pokazujemo nježnost, to znači da im poklanjamo pažnju koja im prija.

Nekim mačkama će se dopasti naklonost u obliku dodirivanja, maženja, pa čak i ljubljenja, dok druge mačke postavljaju granice. Bez obzira na to, mačke su nestalne: možda ujutru neće biti raspoložene za poljupce, ali će ih tražiti popodne.

Kako mačke „čitaju“ poljupce vlasnika

U zavisnosti od socijalizacije i odnosa vlasnika prema mački od njenog najranijeg uzrasta zavisi i tolerantnost ljubimice na poljupce. Mačke koje su oduvijek mažene i ljubljene će trpjeti ovakve izlive nježnosti u odnosu na mačke čija socijalizacija nije uključivala bliske kontakte sa vlasnikom. Osim toga, neke dobro socijalizovane mačke će prihvatiti poljupce od ljudi koje dobro poznaju ili sa kojima imaju jaku vezu.

Mačke pokazuju naklonost vlasniku na neke čudne načine, ali i tako što borave u njegovoj blizini i učestvuju u svemu što radi, bilo da gleda televiziju, radi na računaru ili se bavi drugim poslovima u domu. Mačke takođe pokazuju afinitet prema svom čovjeku na isti način na koji pokazuju naklonost drugim mačkama – trljanjem o lice ili guranjem glave u neki dio tijela.

Može li mačka dati do znanja da ne voli poljupce

Znaci da mački poljupci ne prijaju mogu da budu suptilniji, ali ako obratite pažnju, oni će biti očigledni. Ako se mačka povlači kada se približite njenom licu ili povuče uši u stranu, okreće glavu ili se udalji od vas, nemojte insistirati da nastavite sa namjerom da je ljubite. Može se desiti da vas mačka udari šapom ili da zašišti, ali je to znak da ste prešli granicu, prenosi Telegraf.

Kako da vam biljke ne uvenu dok ste na odmoru? Postoje 4 trika da cvijeće ostane svježe, a da ga niko ne zaliva

Ako volite cveće sigurno vam teško pada činjenica da može da se desi da uvene dok ste vi na godišnjem odmoru.

Biljke traže određeno angažovanje i rad, a najvažnije je da se redovno zaliva. To može da bude problem ako ste odsutni duže od 7 dana.

Priprema za putovanje zahteva organizaciju, a jedan od zadataka za koje se moramo pobrinuti jeste zalivanje cveća i ukrasnog bilja u našem domu.

Ukoliko niko od komšija ili prijatelja nije u mogućnosti da uskoči i pomogne, u nastavku predstavljamo nekoliko trikova „samonavodnjavanja“ koji će pomoći vašim biljkama da prežive tople letne dane dok ste vi na putu.

Trik sa konopcem

Mnogi od vas verovatno već znaju stari trik za koji vam je potrebna velika posuda s vodom i pamučni konopac. U posudu (što veću) sipajte vodu i konopcem je spojite sa saksijom u kojoj je biljka.

Biljka će sebi preko konopca uzimati onoliko vode koliko joj je potrebno, a ovo rešenje je idealno ako idete na nekoliko dana.

Kupka za biljke

Napunite sudoper ili kadu sa nekoliko centimetara vode i stavite na dno peškir da biste zaštitili kadu ili sudoperu od ogrebotina. Stavite biljke u saksije, pa ih stavite u kadu ili sudoper dok vas nema. Koren će sam povlačiti vodu iz natopljenog peškira, održavajući biljku hidriranom do sedam dana.

Proverite uslove osvetljenja u blizini sudopere ili kade – ako vašim biljkama treba puno sunčeve svetlosti, nemojte ih držati u mračnom kupatilu.

Probušena plastična flaša

Kako bi napravili vlastiti sistem „samonavodnjavanja“ potrebna vam je plastična flaša koju ćete da izbušite (gledajte da to budu sitne rupice), potom napunite vodom, prevrnete naopačke i postaviti u zemlju sa cvećem.

Voda će tako polako kapati u zemlju i postepeno vlažiti biljku.Savetuje se da bocu staviti uz ivicu saksije, ako je moguće dalje od korena, piše „Klix.ba“.

Teglice

U prodavnicama sa opremom za baštu možete potražiti teglice koje u sebi imaju rezervoar za vodu. Takve tegle napunite vodom i biljka će sama uzimati vode koliko joj je potrebno.

Ovo je praktično za biljke koje ne traže mnogo vode, ali i za duža putovanja.

Zaštita paprike od plamenjače i bijele truleži

U proizvodnji paprike pojavljuju se nekoliko važnih bolesti tokom vegetacije, od sadnje do berbe. A najvažnija bolest je plamenjača paprike.

Plamenjača paprike (lat. Phytophthora capsici)

plamenjača paprike

Prvi simptomi bolesti javljaju se u zoni korijenovog vrata. Korijen postaje tamno crn, nakon čega se pojavi nekroza i vlažna trulež. Napadnute biljke naglo venu i suše se. Štete su najveće poslije obilnih navodnjavanja, jer da bi se gljiva razvila potrebna je voda. Plodovi mogu biti napadnuti direktno ili preko peteljke. Ako nakon zaraze nastupi suvi period plodovi se smežuraju a za vlažna vremena nakon zaraze na plodovima se javlja vodena pjega koja zahvata čitav plod te se na njemu razvija bijeli micelij. Simptomi na lišću očituju se u vidu nekrotičnih pjega koje uz prisustvo visoke vlage zraka mogu biti prekrivene bijelim micelijem. Gljiva prezimljuje u zaraženim biljnim ostacima ili pak u tlu bez biljke domaćina, zahtijeva visoku temperaturu, do 35°C. Da bi se izvršila zaraza potrebna je voda, piše agroporal.hr

SUZBIJANJE

Za uspješno suzbijanje P. capsici (Plamenjača paprike) neophodno je kobinovanje agrotehničkih i hemijskih mjera. Od agrotehničkih mjera preporučuje se plodored, izbor parcela sa ocjeditim zemljištem i izbjegavanje zalivanja sa prevelikim zalivnim normama, kao i zalivanje u brazde. U područjima gdje utvrđena pojava ove bolesti obavezna mjera mora da bude dezinfekcija zemljišta za proizvodnju rasada, koju je moguće postići vodenom parom, suvom termičkom obradom ili fungicidima.

Za sjetvu treba koristiti dezinfikovano sjeme, dok se mlade biljke poslije presađivanja mogu zaštiti zalivanjem fungicidima registrovanim za ovu upotrebu. U slučaju pojave bolesti sve obljele biljke treba počupati i spaliti.

Bijela trulež (lat. Sclerotinia slerotionum)

Paprika je osjetljiva na ovu gljivičnu bolest. Simptomi su najčešće na stabljici u razini zemlje, na napadnutom mjestu nastaje duguljasta vodena pjega koja se postepeno širi obuhvaćajući stabljiku. Listovi iznad napadnutog mjesta gube čvrstoću i suše se. Napadnute dijelove prekriva snježno-bijeli pahuljasti micelij. Mogu biti zaraženi i plodovi. Gljiva u tlu može preživjeti dugi niz godina. Voli lagana, prozračna tla u kojima se ne nakuplja voda (uslijed viška vode u tlu se nakuplja veća količina CO2 a u takvim tlima se bijela trulež slabo razvija).

Važno je provoditi preventivne mjere kako bi se smanjio napad ovim parazitom.

Mjere preventive su:

  • plodored,
  • obrada tla oranjem čime se gljiva unosi dublje u tlo gdje ne postoje uslovi za razvoj plodnih tijela,
  • zaražene biljke treba ukloniti iz nasad i spaliti prije nego što se razvije sklerocij (oblik u kojem gljiva prezimljuje),
  • sterilizacija tla (termička ili kemijska).

Ostale bolest koje se mogu pojaviti kao problem pri uzgoju paprike: koncentrična pjegavost (lat. Alternaria spp.), pepelnica (lat. Leveillula taurica), venuće (lat. Verticillium dahliae).

Znate li koje su mahunarke najzdravije

Svi smo čuli da su pasulj i mahunarke dobre za srce. Istraživanja su pokazala da je konzumacija tih namirnica, kao dijela uravnotežene ishrane, odličan način za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i drugih hroničnih stanja.

„Pasulj je nutritivno moćan. Ima malo masti i kalorija, a prepun je proteina i vlakana. Takođe, dobar je izvor vitamina i minerala poput folata, gvožđa, kalijuma i magnezijuma. Ovi hranjivi sastojci pridonose zdravlju srca, probavi i prevenciji bolesti“, kaže dijetetičarka Kalin Tru za Parade, prenosi B92.

Postoji puno vrsta pasulja i mahunarki, a spisak najzdravijih slijedi u nastavku.

Leblebija

Leblebija ili slanutak je jedna od najzdravijih mahunarki. Sadrži proteine, vlakna, magnezijum, kalijum i 25 odsto dnevnog preporučenog unosa gvožđa za odrasle žene.

Pola šoljice neslanog slanutka sadrži:

– 135 kalorija

– 6 grama vlakana

– 7 grama proteina

– 22 grama ugljenih hidrata

– 4 grama masti

Sočivo

Sočivo je još jedna zdrava mahunarka, a potpuno je svejedno biramo li crvenu, žutu, zelenu ili crnu.  Sočivo je bogato vitaminima B grupe koji su ključni za zdravlje mozga, energiju i metabolizam.

U pola šoljice neslanog sočiva ima:

– 115 kalorija

– 9 grama proteina

– 20 grama ugljenih hidrata

– 8 grama vlakana

– 0,3 grama masti

Crni pasulj

Crni pasulj pun je mikronutrijenata, poput gvožđa, magnezijuma, mangana, folata i tiamina.

Pola šoljice kuvanog crnog pasulja sadrži:

– 114 kalorija

– 8 grama proteina

– 20 grama ugljenih hidrata

– 8 grama vlakana

– 0 grama masti

Pinto pasulj

Pinto pasulj je blagog i zemljanog ukusa te je dobar izvor proteina, vlakana i gvožđa.

Pola šalice kuvanog neslanog pinto graha sadrži:

– 123 kalorije

– 8 grama proteina

– 22,4 grama ugljenih hidrata

– 8 grama vlakana

– 0 grama masti

Edamame

Edamame sadrže dobru količinu ugljenih hidrata i proteina, pa su odličan izbor za vegetarijance i vegane. Tu su i mikronutrijenti poput folata, vitamina K, C i B te gvožđa.

U pola šoljice kuvanih edamame mahuna ima:

– 148 kalorija

– 16 grama proteina

– 7 grama ugljenih hidrata

– 5 grama vlakana

– 7 grama masti

Crveni pasulj

Ovaj pasulj karakterišu crvena boja i mesnati ukus.

U pola šoljice neslanog crvenog pasulja nalazi se:

– 113 kalorija

– 8 grama proteina

– 20 grama ugljenih hidrata

– 7 grama vlakana

– 0 grama masti

Izvor: nezavisne.com

Berba i čuvanje cvekle: Savjeti za proizvođače

Prilikom berbe cvekle potrebno je obratiti posebnu pažnju na nekoliko ključnih faktora kako bi se osigurala njena svježina i kvalitet tokom čuvanja.

Prije svega, važno je da se cvekla bere dok je mlada i bez oštećenja. Svako oštećenje može dovesti do gubitka soka i predstavljati ulazna vrata za mikroorganizme koji uzrokuju propadanje cvekle. Idealno vrijeme za berbu je po suvom vremenu, jer vlažni uslovi otežavaju proces berbe i čišćenja.

Cvekla se nakon berbe mora temeljno očistiti, pri čemu korijen ne smije biti prekinut, a lisne drške treba prikratiti na 1 do 1,5 cm. Optimalna temperatura za čuvanje cvekle kreće se između 0 i 10 ºC. Kada se čuva u frižideru, u perforiranim najlon vrećicama, cvekla može ostati svježa do 20 dana.

Pročitajte: Ključni korak u organskoj proizvodnji cvekle

Međutim, za duže čuvanje, preporučuje se temperatura od 0 do 2 ºC uz vlažnost vazduha od 90 do 95%.

Oblik cvekle takođe igra značajnu ulogu u njenom čuvanju. Spljoštene sorte imaju kraći vijek trajanja u skladištu u poređenju sa okruglim i cilindričnim sortama. Kvalitetno čuvanje cvekle tokom zime omogućava njeno korišćenje u svježem stanju tokom dužeg perioda.

Za domaće potrebe i manju preradu, značajnu ulogu imaju objekti kao što su trapovi, podrumska skladišta i hladnjaci. Ovi prostori pružaju dovoljno odgovarajuće uslove za čuvanje cvekle, omogućujući proizvođačima da sačuvaju svežinu i kvalitet svog proizvoda tokom dužeg perioda.

Uz pravilnu berbu i čuvanje, cvekla može zadržati svoje nutritivne vrednosti i svežinu, što je od velikog značaja za tržište i krajnje potrošače.

Sjeme ovog voća jedno je od najzdravijih

Obratite pažnju prilikom kupovine i izaberite varijantu koja je bolja za zdravlje.

Mnogima je neprijatno kada im se sjeme grožđa zaglavi među zubima. Osim što nemaju poseban ukus, sjemenke grožđa imaju gorak ukus za većinu ljudi. Iz tog razloga, sorte grožđa bez sjemena su veoma popularne. Iako se u prirodi javljaju i sorte bez sjemena, ove bobice su obično veoma male.

Vinova loza se prska giberelinima i auksinom tokom faze rasta. Kao rezultat toga, plodovi ne formiraju sjeme, udaljeniji su i veći su kada se beru od neobrađenih plodova.

Iako se krajnji rezultat smatra bezbednim za ljudsku upotrebu, nedostaju istraživanja o mogućim dugoročnim efektima. Ali jednostavno izbegavanje semenki grožđa nije nužno dobro za vaše zdravlje.

Zdravstvena svojstva grožđa nalaze se u često nevoljenim sjemenkama. Sadrže, između ostalog, oligomerne proantocijanidine (OPC), koji imaju antioksidativna i antiinflamatorna svojstva. Takođe se kaže da poboljšavaju zdravlje srca i jačaju imuni sistem.

Postoji nekoliko dobrih razloga za kupovinu grožđa sa sjemenkama – ovo posebno važi za plave, crvene ili crne sorte. To je zato što sadrže veći sadržaj resveratrola od bijelog grožđa i takođe posebno veliku količinu kvercetina. Resveratrol se često pozdravlja kao čudo protiv starenja jer se kaže da sprečava starenje kože i štiti ćelije od slobodnih radikala. Kvercetin je biljni pigment sa sličnim efektima i takođe može da ublaži simptome alergije jer ima antihistaminska i antivirusna svojstva.

Zašto bi trebalo da zagrizete sjeme?

Možete imati koristi od svih ovih prednosti za zdravlje i ljepotu samo ako se s vremena na vrijeme zagrizete gorke sjemenke grožđa. Ovo je jedini način da dragocijene aktivne sastojke i hranljive materije unesete direktno u svoje tijelo.

(B92)

Da li bijeli luk obezbjeđuje dobar san?

Bijeli luk se smatra jednim od izuzetno zdravih vrsta povrća i domaćice ga često stavljaju u razna jela kako bi mu dale poseban šmek. Međutim, osim što ga možemo konzumirati, nama bijeli luk može pomoći i u boljem ciklusu spavanja.

Bijeli luk sadrži nekoliko hranljivih materija, uključujući i vitamine B6, tiamin, pantotensku kiselinu i vitamin C, a bogat je i raznim mineralima poput mangana, fosfora, kalcijuma, gvožđa i cinka, piše „News 18“. Sve ovo navedeno može pomoći onima koji pate od nesanice.

Ovo jako i moćno povrće zbog sadržaja vitamina B1 i B6, pomaže u lučenju melatonina koji smiruje nerve i pomaže u bržem uspavljivanju. Takođe, sadrži alicin, antitoksin koji pomaže u čišćenju začepljenih noseva i sprečvanju bakterijske infekcije, pa otuda praksa da stavljao čen bijelog luka ispod jastuka. Odgovor je i sumporu, koji što je razlog njegovog jakog mirisa koji ima smirujući efekat na tijelo, prenosi Ona.

Najbolji saveti za pravilno čuvanje luka, samo ovako će duže ostati svež

Nekoliko dobrih saveta kako da čuvate neočišćeni, a kako očišćeni i naseckani luk, te kako da ga smrznete.

Luk je jedna od onih namirnica koje koristimo svakodnevno, pa je najlakše obezbediti se većom količinom odjednom i trošiti ga po potrebi.

Efikasno navodnjavanje paprike – Savjeti za maksimalan prinos

Navodnjavanje paprike – U našim agroekološkim uslovima za normalan razvoj i ostvarivanje visokih prinosa paprici je tokom vegetacije poterbno oko 250– 400 mm padavina.

Ovu količinu vode je neophodno nadoknaditi navodnjavanjem. Količina vode i intenzitet navodnjavanja zavisi od vremenskih uslova, stadijuma razvoja biljke kao i tipa zemljišta. Na početku razvoja, biljke paprike zbog male lisne površine ne troše značajnije količine vode, ali se ona gubi evaporacijom iz zemljišta.

U punoj razvijenosti biljaka, samo transpiracijom preko lista se troši oko 5 mm vodenog taloga iz zemljišta dnevno. U tom periodu jedna biljka dnevno potroši više od pola litre vode. Zemljišta lakšeg mehaničkog sastava, slabijeg vodovazdušnog režima, brže gube vodu pa se kod njih simptomi nedostatka javljaju brže.

Poslije tri dana sa izraženim simptomma manjka vode u zemljištu, koji se na paprici manifestuje gubitkom turgora lišća tokom najtoplijeg dijela dana, značajno utiče na prinos i kvalitet ploda. Zbog toga sa navodnjavanjem paprike treba započeti prije nego što biljke pokažu simptome nedostatka vode.

Pročitajte: Uzgoj paprike na otvorenom: Njega, navodnjavanje i prihrana za visoke prinose

Optimalno vrijeme početka navodnjavanja najbolje se određuje pomoću tenziometra, instrumenta koji mjeri silu kojom je voda vezana u zemljištu. Ako se u zoni najveće razvijenosti korijena na dubini 20–25 cm, za normalna zemljišta, utvrdi vezanost vode veća od 0,45 bara potrebo je započeti sa navodnjavanjem. U tom trenutku zasićenost zemljišta vodom je oko 50% od maksimalnog PVK. Navodnjavanjem bi sadržaj vode u zemljištu trebalo povećati za oko 80% od maksimalnog PVK što je optimalno za rast i razvoj paprika.

Na lakšim zemljištima paprika se navodnjava češće, većim količinama vode, dok na težim rjeđe, manjim količinama vode. Na lakšem zemljištu jače je i ispiranje hraniva, pa i đubrenje mora biti intenzivnije. Na srednje teškim zemljištima paprika se navodnjava na 7- 10 dana sa količinom vode od 20 do 25 l/ m2 .

Paprika se navodnjava brazdama, orošavanjem, mikroorošavanjem, subirigacijom, kapanjem.