петак, август 15, 2025
Naslovnica Blog Stranica 340

Zbog čega je dobro držati posoljene kriške limuna u sobi

Ovaj trik se preporučuje svima koji imaju problema sa nesanicom.

Limun prirodni antiseptik, čiji miris poboljšava raspoloženje ljudima koji pate od anksioznosti i depresije.

Pročitajte: Trikovi uz koje ćete iscijediti najveću količinu soka iz limuna

Pored toga, limun vam može pomoći i da se riješite nesanice, zahvaljujući aromaterapiji.

Potrebno je da svako veče pred spavanje presječete limun na četiri dijela, malo ga posolite i stavite na tanjirić koji ćete ostaviti na noćnom stočiću.

Pročitajte: Limun, so i biber! Mješavina koja rješava ovih 5 važnih problema!

Zahvaljujući ovom jednostavnom triku, soba će vam mirisati izvanredno i lakše ćete disati. Pored toga, ako patite od astme ili alergija, ali i ako imate prehladu, udisanje vazduha ispunjenog mirisom limuna je idealan lek.

U toku sezone komaraca, miris limuna će odbijati ove dosadne insekte i probudićete se bistrih misli, razbuđeni i bez promuklog grla.

Uz par savjeta do savršeno njegovane orhideje

Orhideja se smatra cvjetnom princezom, a zbog svoje nježnosti mnogi misle kako joj ne treba puno brige. Ipak, ako ste nekad imali orhideju, vjerovatno vam je jasno da to nije istina.

Pored dvije osnovne stvari – vode i svjetlosti, postoje još neki detalji koji će vam pomoći da ova ljepotica što duže opstane.

Obezbjedite joj zrak

Orhideja je cvijet koji ne može opstati u zagušljivom prostoru. Kako ne biste morali gledati njene smežurane latice, obezbjedite joj dovoljno zraka i pazite da svakodnevno zračite prostor u kojem se ona nalazi. Ukoliko vidite da joj neko mjesto ne odgovara, obavezno je premjestite. Trebat će vam neko vrijeme da zaključite koje mjesto je idealno za ovu biljku.

Ne zanemarite presađivanje

Da je vrijeme za presađivanje znati ćete kada na samoj površini ugledate korijene orhideje. Nemojte ih zanemarivati jer to je znak da joj je potrebno više prostora nego što trenutno ima. Nikako ne smijete dozvoliti da orhideja ostane u istoj tegli dvije godine, ali prilikom zamjene obratite pažnju da saksija ne bude pretjerano veća od prethodne.

Keramička saksija

Poželjno je da orhideju smjestite u keramičku saksiju jer takva upija vlagu, ali je dugo ne zadržava. Također, gledajte da ona ima otvor na dnu kako bi višak vode mogao otići. Prilikom kupovine provjerite i ima li orhideja susptrat koji ne sadržava previše vlage.

Kisela voda

Vrlo je važno biti umjeren pri zalijevanju, jer od viška vode, orhideje znaju lako uvenuti. Previše vlage dovodi do trulog korijena, a to je ono što ne želimo. Najčešće se zalijeva svako sedam dana, a s obzirom da joj je najdraža kisela voda, možete je zalijevati i kišnicom u koju ste nakapali dvije – tri kapi limuna.

Obratite pažnju na vrstu orhideje

Postoji više vrsta ovog cvijeta, a adekvatna briga zavisi upravo od toga. Neke od njih vole više vode, neke hladniji, a neke topliji prostor. U cvjećarama ili prodavnicama, najzastupljenija je moljac orhideja ili tzv. leptirica. Informišite se koja je vrsta kod vas kako bi se mogli pravilno brinuti o njoj.

Kako do dobrog rasada povrća

Pri proizvodnji rasada povrća uspeh zavisi od mikroklimatskih uslova koji vladaju u plasteniku, prije svega od temperature, svjetlosti, relativne vlažnosti vazduha i koncentracije ugljen dioksida.

Pored toga, biljke moraju imati dovoljno vode, makro i mikroelemente, a neophodna je i primena redovnih mjera njege i zaštita od bolesti i štetočina. Mlade biljke biće zdrave i imati čvrsto, dobro razvijeno stablo i korijen samo ako se posije sjeme visoke biološke vrijednosti.

Sjeme ne smije da sadrži patogene, čak ni saprofitne gljive, a mora imati visoku energiju klijanja da bi nicanje bilo brže i ravnomernije.

Tokom klijanja i nicanja, rasta i razvoja treba neprekidno, bez osjetnijeg kolebanja, održavati “aktivne” temperature (iznad biološkog minimuma, odnosno ispod maksimuma). Toplpljubive vrste su paprika, paradajz, plavi patlidžan, lubenica dinja i krastavac. Umjerene zahtjeve prema temperaturi imaju kupusnjače i salata, a male lukovi i špargla.

Posle sjetve većini vrsta odgovara 20-25 , a paprici, plavom patlidžanu i krastavcu 25-30 stepeni. U vrijeme nicanja posude se premiještaju u zaštićenom prostoru, u kojem se raspoređuju u gustom sklopu.

Sedam do deset dana poslije nicanja biljaka koje ne treba dodatno osvjetljavati, temperatura u objektu spušta se za 4-8 stepeni danju, odnosno 10-12 stepeni noću. Optimalna se postiže tokom formiranja prvog para stalnih listova.

Nedalju-dvije prije sadnje rasad se kali, tako što se temperatura smanji i dodaju kalijum sulfat i kalcijum.

Na mikroklimu u zaštićenom prostoru utiče i relativna vlažnost vazduha, koja je obično 75-85, a tokom sunčanog dana može biti i niža, 50-60 procenata. Većini vrsta u fazi rasada odgovara kada je vlažnost vazduha 50-70 procenata. Izuzeci su celer (70-80), salata (75-80) i krastavac (80-85 odsto). Odgovarajuća vlažnost postiže se provetravanjem i grijanjem zaštićenog prostora.

Biljke u početku brzo rastu tako da pri optimalnoj temperaturi imaju povećane zahteve za svjetlošću. Ako se to zanemari, postaće izdužene, nježne i krte. Listovi će biti blijedozeleni, s malo suve materije i osjetljivi na patogene.

Pročitajte: Kaljenje i rasađivanje rasada povrća

Na našem području nema dovoljno svjetlosti u kasnu jesen, zimi i tokom ranog proljeća. Zbog toga je u objektu neophodno postaviti dodatno osvjetljenje. Takozvanim heliofilnim vrstama dan se produžava na 14-16 (krastavac), odnosno 16-18 sati (paprika i paradajz).

Zbog količine i kvaliteta svjetla, biljke pod folijom su izdužene, posebno kada je dvostruka. Proizvođači često griješe i, želeći da uštede energiju za zagrijavanje, dodatno, ispod duple folije postavljaju niske tunele.

Na taj način se još više utiče na svjetlosne uslove, odnosno, smanjuje se takozvana fotosintetski aktivna reakcija. Zimi se pokrivka redovno pere, a ljeti sjenči, jer mnogo svjetlosti nije dobro za fotosintezu, rast i razvoj biljaka. Čak može da izazove i ožegotine na listovima i vegetativnoj kupi.

VODNJIKA – Zdrav voćni napitak za hladne dane

Vodnjika piće za hladne dane – Priroda nam pruža veliki broj biljaka da pripremite organizam za brojna iskušenja. Probajte piće koje će vas obodriti, braniti od virusa, prehlada, predlažemo vam da napravite piće prošlih vijekova i piće naših predaka –Vodnjika.

Omiljeno „zimsko piće“ gorštaka, nekada su pili i stari Sloveni, a ovaj napitak čudesne snage, smatra se lijekom bez premca u vrijeme jakih prehlada i gripa.

Vodnjika obiluje vitaminom C, prava je vitaminska ostava, riznica biljnih kiselina i ljekovitih gorkih materija. Prepoznatljiva je po kiselo – slatkastom ukusu, „rezi“, aromatična je i osvježavajuća. S obzirom na to da se dobija vrenjem od ljekovitog bilja i  neprskanog voća – kruške, vodnjika je potpuno prirodan napitak, bez konzervansa i pesticida, sa očuvanim ljekovitim svojstvima biljaka koje sadrži.

Jača imunitet, pije se kao prirodni lijek protiv zastoja mokraće i zatvora, za denzifekciju bubrega i mokraćnih puteva, podstiče varenje hrane, ubrzava metabolizam, potpomaže iskašljavanje, a vjeruje se da olakšava tegobe izazvane astmom i vodenom bolešću. Oni koji su je koristili protiv mamurluka tvrde da je „jutarnji spasilac života“. Nažalost, danas je gotovo nepoznat, zaboravljen napitak, iako oni koji znaju o njenoj ljekovitosti tvrde da „ nijedno domaćinstvo ne bi trebalo da dočeka zimu bez 20 litara vodnjike “.

Vodnjika – piće prošlih vijekova, za zdravlje

RECEPT

  • 300 g kleke
  • 5 kg  (takuša krušaka, jabuka, borovnice),
  • 300 g šipuraka
  • 15 l vod

Voće operite, odstranite peteljke i stavite u drveno bure (ako nemate može i plastično). Dodajte šipurak zavijen u nekoliko slojeva gaze i kleku. Prelijte vodom, dobro zatvorite i ostavite na sobnoj temperaturi. Posle 35-40 dana, odlivajte onoliko vodnjike koliko je potrebno, procijedite, zasladite medom i pijte po čašu-dvije dnevno. Ukoliko vam ukus bude „jak“ možete da je razredite vodom.

SAVjET PLUS: Koliko vodnjike odaspete za piće, toliko vode dolijte u bure. Tako će ovaj napitak da traje i ostane gotovo neizmenjen do proljeća.

Brđanka i miloduh – kako pomažu poslije preležane kovid infekcije

Veliki broj ljudi koji su preležali kovid, osećaju simptome iako na testu nisu više pozitivni. Hronični umor, malaksalost, bol u grudima, otežano disanje i oštećenja jetre i bubrega, su tegobe koje mogu da traju i mjesecima poslije preležane infekcije. Momčilo Antonijević, narodni travar i novinar, u stalnoj rubrici Tajne bilja, otriva koje biljke mogu da pomognu da ove tegobe brže prođu.

Matičnjak je jedna od biljaka koja se često pominje u Tajnama bilja zbog njegovog snažnog antivirusnog dejstva, a preporučuje se i kod sindroma hroničnog umora koji je pokrenut uslijed virusne infekcije.

„U njemu se preklapaju nekoliko dejstava koja su jako važna za sve ljude koji osećaju simptome postkovid infekcije. Njegovo antivirusno dejstvo je dokazano na virusima gripa i herpesa i dobro je piti ovu biljku i preventivno, da se bolest ne pojavi. Njena prednost je i to što i mala deca mogu da je koriste, mogu i trudnice i dojilje“, navodi Antonijević.

Od hroničnog umora do problema sa srcem

Paradoksalno, matičnjak se koristi i kod problema hroničnog umora, ali i kod problema sa spavanjem, a dobar je i kod srčanih problema. Kod srčanih problema matičnjak je najbolje kombinovati sa glogom, ili sa valerijanom ko ima problema sa spavanjem ili povišenim pritiskom.

„Ukoliko imate sindrom hroničnog zamora onda je dobro matičnjak kombinovati sa jednom biljkom koja se zove petrovac, Agrimonia eupatoria, to nije ona biljka sa bijelim cvetićima, već ona koja ima one sitne čičkove, da tako kažem, sitne žute cvjetiće i izuzetno je oporog gorkog ukusa. Ima puno tanina, ali se i ona pokazala vrlo efikasna kod tog hroničnog zamora“, dodaje narodni travar.

Majčina dušica i kleka takođe mogu da pomognu kod ovog problema, jer su i one pokazale antivirusno dejstvo, tako da u kombinaciji sa matičnjakom mogu da daju zaista dobre rezultate.

Čaj, tinktura i eterično ulje matičnjaka

Matičnjak se koristi i kao čaj, i kao tinktura i kao esencijalno, odnosno eterično ulje. Čaj se priprema tako što se jedna supena kašika matičnjaka prelije sa šoljom ključale vode. To se promiješa, poklopi i ostavi da stoji dvadesetak minuta do pola sata, procijedi i popije.

Antonijević naglašava da je jako važno da se čaj od matičnjaka ne kuva jer će to esencijalno ulje kome matičnjak duguje svoju ljekovitost je izuzetno termolabilno.

Ukoliko se koristi eterično ulje onda se koristi za inhalaciju, a ukoliko je terapeutskog kvaliteta, može čak i da se pije.

„Tinktura je ekstrakt matičnjaka koja se dobija potapanjem biljke u alkohol. Sto grama čistog lista se potopi u pola litra 70% alkohola. Zatvori se dobro, promućka i drži na tamnom i hladnom mjestu 12 dana do dvije nedjelje. Kada se to procijedi, dobija se tinktura matičnjaka. Koristi se tako što se tri puta na dan pije po 20 kapi ove tinkture sa malo vode ili nekog čaja“, objašnjava narodni travar.

Miloduh

Miloduh je prilično zapostavljena ljekovita biljka o kojoj se malo zna, potpuno nepravedno, naglašava Momčilo Antonijević. Ali svi oni koje muči suvi nadražajni kašalj koji nikako da prestane, ili imaju problem sa upalom bronhija ili pluća, prava biljka koja će pomoći je miloduh.

Pet kapi miloduha se nakapa u šerpu tople vode i inhalira se. Važno je tokom inhalacije držati zatvorene oči, naglašava narodni travar, jer miloduh može da izazove suze.

Inhalacija miloduhom može da pomogne i ljudima koji imaju problem sa migrenom ili bilo kojom akutnom virusnom infekcijom.

Idealno bi bilo da se inhaliramo dva puta na dan, ujutru i uveče i poslije inhalacije najbolje je sat vremena ne izlaziti napolje.

Miloduh je biljka koja se gaji i esencijalno ulje koje Momčilo Antonijević koristi dolazi sa istoka Srbije iz sela Veliki Jasenovac u kojem ga uzgaja jedna mala zemljoradnička zadruga.

Pročitajte: Matičnjak – Razmnožavanje i mjere njege

Kod suvog nadražajnog kašlja pored inhalacije miloduhom dobro je koristiti i čajeve od divizme.

Divizma je otovna za ribe, sadrži saponin koji je za ljude potpuno bezbijedan, a nekada se riba lovila tako što se divizma stavi u potok, pastrmke se onesvijeste i onda se lako vade. Ali saponin je koristan za čovjeka i čisti disajne puteve i pomaže u izbacivanju sluzi iz organa za disanje, a tu je i bijeli sljez.

Brđanka za bolove u zglobovima i mišićima

Brđanka ili Arnica montana je planinska, aromatična biljka visine od 20 do 60 santimetara. Raste na suvim livadama, planinskim obroncima i brdima, na području skoro cijele Evrope. Ima narandžasti cvjetić koji donekle podsjeća na neven.

„Ona je zapravo jako vrijedna biljka kada su u pitanju bolovi u mišićima i zglobovima, ali i kod sportskih povreda, kod modrica, uboja i sličnih stvari, brđanka, odnosno tinktura brđanke može jako mnogo da pomogne. Tinktura može da se koristi za masažu, a kada se razblaži sa dvostrukom količinom vode, može da se koristi i kao obloga“, objašnjava Antonijević.

Osim toga, može se koristiti i eterično ulje ruzmarina i kleke, ali treba imati u vidu da se esencijalna ulja ne nanose na kožu u nerazblaženom obliku, već se po pravilu razblažavaju nekim nosećim uljem.

Kupke od ovsene slame

Ovas nam je poznat prvenstveno kao žitarica, ali je izuzetno ljekovita biljka. Ovsenu slamu nije jednostavno naći, ali zato u prodavnicama zdrave hrane ima neoljuštenog zrna ovsa za čaj i on može da se koristi kao zamjena za slamu.

„Neki fitoterapeuti preporučuju čak i ovsene pahuljice u tu svrhu. Potrebno je pet litara vode, dvije pune šake slame ili šaka neoljuštenog ovsa za čaj. To se kuva pet minuta, prohladi, procijedi i doda u vodu za kupanje. U toj kupki treba ostati 15 do 20 minuta“, objašnjava Antonijević.

Ovo je izuzetno korisno za jačanje cjelokupnog organizma, a posebno se preporučuje rekonvalescentima. Nekada se preporučivalo i slabunjavoj deci koja često poboljevaju i imaju probleme sa disajnim organima, organima za varenje i imunitetom uopšte.

Kupka je jako korisna i za kožu, posebno za one koji imaju problema sa ekcemima.

Za ove tri namirnice kažu da su najzdravije na planeti

​Ove tri namirnice su nešto najzdravije što možete dodati svojoj ishrani kako biste zaštitili tijelo.

Divlja borovnica

Ova dragocjena bobica je najbolji tonik za zdravlje koji se može u prirodi naći. Divlja borovnica je velika podrška imunološkom sistemu, oporavlja tkivo, podmlađuje, poboljšava probavu, oslobađa tijelo teških metala. Takođe je dobra u prevenciji moždanih bolesti, kao što su Alchajmer.

Divlje borovnice su idealne za pravljenje smutija, ali mogu i da se zamrznu pa kuvaju u kompotu ili kako god da vam odgovara.

Divlje borovnice ne miješajte sa kultivisanim borovnicama, jer kultivisane nemaju ni pola hranljivih materija kao ove koje rastu u planinama.

Kopriva

Nevjerovatna divlja biljka za detoksikaciju, ublažava glavobolje, jača endokrini i nervni sistem. Kopriva je jedna od najboljih biljaka za liječenje i prevenciju mnogih bolesti. Koristite ovu boljku ako hoćete da ublažite hronični umor, bolove u zglobovima i mišićima, da smanjite emocionalni stres. Njena antiinflamatorna svojstva su zapanjujuća, stoga morate da je koristite u ishrani.

Koprivu možete kuvati kao čaj, spremati u hrani kao spanać ili je dodavati kuvanim jelima.

Zeleni maslačak

Kada pročitate šta sve maslačak može da uradi vašem tijelu, postaće vaša najbolji prijatelj. Maslačak je bogat proteinima i zbog toga je odličan za kardiovaskularni sistem, prečišćava krv, uklanja holesterol itd.

Fantastično je sredstvo protiv zračenja.

S proljeća uberite što više listova maslačka i dodajte ih u salatu – nema ništa zdravije od toga.

Osušeni maslačak je idealan za jutarnji čaj, a cvjetove koristite da biste napravili prirodni med.

U svoj jelovnik uključite barem jednu od ovih tri supernamirnica i poboljšajte svoje zdravlje!

Trikovi za savijanje sarmi

Ovo tradicionalno jelo priprema se u skoro svim domaćinstvima i jedno je od omiljenih.

Ipak, ukoliko ste početnik u spremanju, tj. savijanju sarmi, onda će vam sljedeći savjeti pomoći pri spremanju jela.

Kupus je jedan od sastojaka sarme, ali nije svaki dobar za pripremu ovog tradicionalnog jela.

Najbolji je domaći kiseli kupus koji se može pronaći na lokalnim pijacama, jer je poprilično svjež.

Važna je i vrsta mesa

Najbolja kombinacija je mješavina svinjske plećke i vrata i preporučuje sa da ovu kombinaciju mesa kupite u mesnici.

Meso ne morate prethodno da prodinstate na ulju, već možete i sirovo i samljeveno da uvijate u listove kiselog kupusa.

Osim toga, kupite i malo dimljenog mesa i poređajte ga pri dnu šerpe, pa ostatak mesa stavite preko sarmi.

Pirinač nije potrebno da kuvate prethodno, možete ga samo nekoliko minuta potopiti u vodi i pomiješati s mesom. Dodajte začine po želji.

Dio s kojim se mnogi muče, a zapravo uopšte nije toliko komplikovan, jeste motanje sarmi.

Najbolja metoda je da uzmete list kupusa u dlan i napunite ga mesom – nemojte staviti ni premalo ni previše, sve zavisi od veličine lista kupusa. Preklopite prvo s jedne strane, zatim s druge i zavrnite donji dio.

Pritisnite list čvrsto, kako vam tokom kuvanja ne bi ispala smjesa. Sarme slažite u lonac vertikalno, a ne vodoravno – tako se neće odmotati tokom kuvanja i lakše ćete je izvaditi jednom kada je gotova. Ne zaboravite da sarme krčkate na blagoj vatri – dva do tri sata.

U nastavku možete pogledati video-materijal na kome se vidi kako da savijete sarme.

Evo koliko mačke obožavaju božićna drvca i ukrase

​Mačke obožavaju stable, penju se po njima, oštre kandže i igraju se, pa nije nikakvo iznenađenje da obožavaju postavljanje božićnog drvca.

Osim penjanja po drvcu, posebno su im zanimljivi ukrasi pa skidaju kuglice i igraju se njima, vjenčićima i svime što uspiju dohvatiti.

Nerijetko se dogodi da mačka od uzbuđenja i želje za igranjem sruši drvce. Jedan vlasnik mačke, koji na Facebooku ima profil pod nazivom Cole & Marmalade, objavio je kompilaciju snimki koja je nastala posljednjih godina u njegovom domu za vrijeme božićnog razdoblja.

Snimka je urnebesno smiješna. Čim vide da se otvara kutija u kojoj je drvce, mačke se potpuno razvesele, a još su više sretne kada vide šarene kuglice i vijence. Čim se postavi drvce, mačke se penju po njemu.

„Uskoro ćemo opet pokušati postaviti drvce. Poželite nam sreću“, napisao je vlasnik ovih mačaka ispod snimke koja ima gotovo pola miliona pregleda.

 

Građani kupuju samo ono što moraju – Cijene povrća neuobičajeno visoke

Cijene poljoprivrednih proizvoda ove godine su dvostruko veće nego lani. Neke vrste povrća poskupjele su za dvadeset do trideset odsto, ali ima i namirnica, kao što je kupus ili krompir čije su cijene povećane i za pet puta.

Poljoprivrednici kažu da je do poskupljenja došlo zbog slabijih prinosa uzrokovanih dugotrajnom sušom i ljetnom žegom. Kvantaška i zelena pijaca u Bijeljini već decenijama se odlikuju izuzetno bogatom ponudom i relativno niskim cijenama, ali ove godine nije tako.

Domaće povrće proizvedeno na semberskim njivama izuzetno je skupo, pa građani kupuju samo ono što baš moraju i to u malim količinama.

“Podbacila godina za poljoprivrednike. Vremenske neprilike “obrale” rod. A kad je tako ceh plaćaju potrošači. Kupujem što moram i koliko mogu”, kaže za portal InfoBijeljina Bijeljinka Nada Sekanić.

Nakupci na pijaci kažu da su nabavne cijene povrća visoke, a sami nisu u mogućnosti da ih snižavaju radi bolje prodaje. Neke vrste povrća nisu mnogo skuplje nego u istom periodu prošle godine, ali krompir i kupus, koji čine osnovu zimnice, koštaju papreno.

“Kupus je marka, a vreća od osam do deset maraka, a deset kilograma krompira je 13 maraka, dok se kilogram prodaje po marku i po. Paprike zelene su marka, tikvice su dvije i po do tri marke. Luk domaći marka i po domaći, a holandski marka. Kupci reaguju a i sve manje kupuju. Ali nama drugi diktiraju cijenu. Evo npr kilogram pasulja domaćeg košta 10 KM, a nema ga dovoljno. Suša uništila sve”, priča za InfoBijeljina jedna od prodavačica na Zelenoj pijaci.

Foto: Infobijeljina / pijaca u Bijeljini

Visoke cijene uzrokovane su lošim prinosima. Jedan od najvećih semberskih uzgajivača povrća Mladen Lazić svake godine različitim kulturama zasadi 30 hektara prvoklasnog zemljišta. Uz sve znanje, i primjenu najsavremenijih agrotehničkih mjera, nije uspio da proizvede značajne količine povrća na otvorenom polju.

U plastenicima su prinosi bili nešto bolji, ali ni to nije ni blizu očekivanih količina.

“Bez obzira na postojeće sisteme za navodnjavanje nismo uspjeli da spasimo povrtarske kulture jer su dnevne temperature iznosile više od 40 stepeni. Ovo što smo uspjeli proizvesti, poskupjelo je i drži se na cijeni. Imali smo kupus prošle godine deset do 20 pfeninga, sad je kupus oko marke. Imali smo krompir koji se nije mogao prodati nikako, cijena je bila od 5 do 10 pfeninga, sad je cijena od marke do marke i 30 Što se tiče plasteničke proizvodnje ona je kontrolisana, ali smo morali uložiti ogromna sredstva, u krečenja, zasjenjivanja i razne druge načine kako bismo sačuvali rod”, kaže Lazić.

Semberski poljoprivrednici strahuju da bi sljedeća godina mogla biti još teža za proizvođače, prvenstveno zbog povećanja cijena goriva i repromaterijala.

Neke vrste đubriva dvostruko su skuplje nego prošle godine, dok je cijena određenih vrsta povećana i tri puta.

Ovako visoke cijene svakako će se odraziti i na poskupljenje njihovih gotovih proizvoda u narednoj sezoni.

 

Sobne biljke koje mogu biti opasne po zdravlje

Difenbahija izaziva crvenilo i svrab na koži, filadendron iritira usnu duplju, dok kućna paprat „troši“ kiseonik.

One oplemenjuju naš prostor, zelenilom nadomešćuju nedostajuće pejzaže, odmaraju oči, mirisima ispunjavaju čula.

Zavisno od prostora u kome se živi, mogu biti prave botaničke bašte, ili u saksijama i žardinjerama rasute po cijelom stanu.

Malo koja kuća nema makar neku sobnu biljku kao estetski detalj, dok iskreni zaljubljenici i oskudan prostor podređuju raskošnom biljnom rastinju.

Za većinu se zna da uklanjaju štetna zračenja koja oslobađaju kućni aparati, da proizvode kiseonik trošeći ugljen-dioksid, ali se malo pažnje obraća na njihovo loše djelovanje na zdravlje ljudi i kućnih ljubimaca.

Difenbahija

Difenbahija
Foto: AgroSavjet/Difenbahija

Difenbahija, mada veoma omiljena, može da bude i vrlo opasna. Brisanje prašine sa listova može da izazove crvenilo i svrab na koži. Ukoliko se samo dio lista poliže, što je obično svojstveno djeci, može da nastane snažan bol usana, a kroz nedjelju dana i nemogućnost govora. Ako sok nekim slučajem dospije u oči može da izazove sljepilo.

Fikus

fikus
Foto: Julio Pablo Vázquez/Pixabay

Fikus je takođe česta ukrasna biljka, a malo se zna da lišće sadrži veoma otrovan mlečni sok. Iako postoji čak 800 podvrsta ove biljke, gotovo sve u dodiru sa kožom izazivaju svrab i oticanje. Ukoliko dođe do ovakvih simptoma, obavezno treba posjetiti lekara da bi se dobila odgovarajuća terapija protiv upala i alergija.

Kućna paprat

Kućna paprat je među rijetkim biljkama koje noću apsorbuju kiseonik, a oslobađaju ugljen-dioksid. Ukoliko se drži u spavaćim sobama, zbog potrošnje kiseonika kod ukućana može da izaziva jutarnje glavobolje. Osim toga, specifičan miris može da dovede i do nesanice. Ne treba ih držati u spavaćim sobama.

Filadendron

 

Filadendron takođe sadrži biljni sok koji može da iritira kožu i usnu duplju. Ukoliko dospije u usnu duplju može da dovede do otežanog disanja, oticanja grla, ali i do stomačnih problema. Iako su neke opasnije reakcije vrlo rijetke, preporuka je da se biljka ne drži u kući sa malom djecom i kućnim ljubimcima.

Hortenzija

Hortenzije

Hortenzija je grmolika drvenasta biljka nazubljenih ovalnih listova i raskošnih loptastih cvetova bele, ružičaste i u nijansama crvene boje, koja raste u visinu i do 4,5 metara. Iako su cvjetovi izuzetno privlačni, mogu da izazovu bol u stomaku. O ovome treba naročito voditi računa ukoliko ima male djece i kućnih ljubimaca. Česti simptomi su i svrab na koži, povraćanje, slabost i znojenje. Pojedine studije upozoravaju na to da cvijet hortenzije može da izazove i napade slične epileptičnim, poremećaj krvnog pritiska, pa čak i komu.

Flamingov cvijet

Flamingov cvijet je tropska biljka tamnozelenih srcolikih i mesnatih listova i najčešće upečatljivih crvenih cvjetova. Ukoliko se pojede bilo koji dio ove biljke može da dođe do peckanja u ustima koje vremenom postaje sve intenzivnije dovodeći do pojave plikova. Oslobođeni otrov iz biljke djeluje i na glas, koji može da promukne. U najgorem slučaju može da dođe do izrazito bolnih otoka i opekotina unutar sistema organa za varenje, pa čak i do gušenja.