Naslovnica Blog Stranica 12

Kokoške na iznjmljivanje: Kako Amerikanci zaobilaze astronomske cijene jaja

Agrosavjet
-
0
Kokoške na iznjmljivanje: Kako Amerikanci zaobilaze astronomske cijene jaja

Cijene jaja u SAD nastavile su trend rasta i u januaru, a pakovanje od deset komada prosječno košta oko pet, a u nekim država osam pa čak i 10 dolara.

Proizvođači imaju svoja opravdanja i razloge, ali potrošači pokušavaju da zaobiđu paprene cijene na veoma inventivne načine. Jedan od njih je iznajmljivanje kokoški.

Zbog ptičjeg gripa i eutanaziranja miliona kokošaka, cijene jaja već mesecima rastu i nema znakova da će taj trend skoro prestati, pa su obični ljudi primorani da potraže alternative.

Si-Bi-Es njuz navodi da brojne farme dobijaju sve više porudžbina za kupovinu kokoški, prenosi RTS.

„Prodaja je drastično porasla kod svih uzgajivača“, kaže jedan od njih Ron Goldsmit.

Goldsmit, koji se takođe bavi i proizvodnjom hrane za kokoške, navodi i da se prodaja hrane udvostručila od oktobra.

„Svake sedmice vjerovatno prodamo po 50 odsto više nego prošle“, dodaje Goldsmit.

Tu je i koncept iznajmljivanja kokoški. Kompanije koje su se specijalizovale za ovu jedinstvenu uslugu obezbeđuju mušterijama sve što im treba da počnu svoju sopstvenu proizvodnju jaja.

Ovo tipično podrazumijeva nekoliko kokoški, mali kokošinjac, prehranu i uslugu savjetovanja.

Period iznajmljivanja varira – od nekoliko mjeseci do višegodišnjih aranžmana.

Kompanija „Rent The Chicken„, koja iznajmljuje kokoške na period od šest mjeseci, saopštila je da im je posao značajno porastao.

Zdrava kokoška može da snese i do pet jaja sedmično.

Imajući u vidu da kupovina jaja jednu porodicu može da košta i do nekoliko stotina dolara mjesečno, držanje kokoški je primamljiva opcija.

Izvor: RTS

Ključni savjeti za izbor najboljih biljaka: Kako prepoznati KVALITETAN RASAD PARADAJZA golim okom

Agrosavjet
-
0
Ključni savjeti za izbor najboljih biljaka: Kako prepoznati KVALITETAN RASAD PARADAJZA golim okom

Proizvesti kvalitetan rasad je osnova za dalju uspješnu proizvodnju povrća bilo u plasteniku ili na otvorenom.

Kvalitet rasada se najbolje može ocijeniti golim okom.

Rasad treba da bude visine karakteristične za vrstu i sortu povrća. Visina stabljike 15-20 cm, elastična, koja može da se savija ali da ne puca, sa 6 do 8 stalno razvijenih listova koji imaju tamno zelenu boju.

Najvažnije je da rasad nije prerastao, odnosno kako proizvođači kažu zbijen rasad, prenosi Stil.

Posadite bob u masliniku – nahranit će masline i vas

Agrosavjet
-
0
Posadite bob u masliniku – nahranit će masline i vas

Osim što je jako ukusan i bogat mineralima i vitaminima, bob obogaćuje tlo azotom, pa ga je uistinu korisno posaditi u masliniku 

Bob je staro evropsko povrće koje su uzgajali još stari Grci i Rimljani, a prije otkrića Amerike bio je glavna mahunarka u prehrani. Ova jednogodišnja zeljasta mahunarka sa čvrstom stabljikom, visoka je oko 50 cm. Cijela je biljka obrasla mesnatim, perastim listovima od dna do vrha stabljike. U pazuhu listova rastu na kratkim drškama grozdovi bijelih cvjetova sa crnom tačkom koji su samooplodni.

Vrijeme za sjetvu

U priobalju bob se sije u kasnu jesen ili početkom zime, jer mlade biljke mogu izdržati temperature i do -7°C, dok su optimalne temperature za razvoj oko 10°C, a za vrijeme cvjetanja i dozrijevanja mahuna oko 17°C.

Sije se u dobro pognojenu zemlju sa stajskim gnojivom, u redove širine od 50 cm, a zrno od zrna na udaljenosti od 7 cm, kako bi kasnije bilo olakšano zalijevanje, otkidanje vrhova, okopavanje i plijevljenje trave. Tokom rasta biljaka poželjno bi bilo nategnuti dva-tri reda žice na stupićima visine do 60 cm od tla, kako se biljka ne polegla po zemlji.

Prema krupnoći mahuna i zrna, sorte boba se dijele na tri vrste, sitni, srednje krupni i krupni, a prema vremenu dozrijevanja na rani i kasni. Kod nas se uglavnom siju domaće sorte koje se prenose među uzgajivačima i to kratkih mahuna i manjeg zrna, dok se u Italiji mogu nabaviti hibridi dugačkih mahuna dugih i po 25 cm.

Izvor: maslinar.com

Više o proizvodnji boba pričitajte na linku:
Kako se uzgaja bob

Evropsko tržište hrane očekuju velike promjene

Agrosavjet
-
0
Evropsko tržište hrane očekuju velike promjene
Evropska komisija (EK) je prije nekoliko dana predstavila novu viziju evropskog poljoprivredno-prehrambenog sektora do 2040. godine, ublaživši dosadašnju ambicioznu ekološku politiku, što je, prema komentarima medija, odgovor na sve učestalije proteste poljoprivrednika.
Ovog puta, fokus je na pojednostavljenju propisa i stvaranju atraktivnijeg zanimanja od poljoprivrede, umjesto na podizanju ekoloških standarda. Euronews navodi da se ovom promjenom EK udaljava od kontroverzne strategije „Od farme do stola“, koja je dio Evropskog zelenog dogovora.
Istovremeno, neke promjene politike najviše će uticati na potrošače. Jedan od ranije predloženih planova – obavezno označavanje hrane na prednjoj strani pakovanja (poput Nutri Score sistema ili označavanja bojama) – odbačen je u korist oznaka koje će informisati potrošače o porijeklu proizvoda i standardima dobrobiti životinja koje primjenjuju proizvođači.
Takođe, zauzet je snažniji stav prema strateškoj prehrambenoj autonomiji Evrope, sa naglaskom na davanje prioriteta proizvodnji osnovnih poljoprivrednih proizvoda kako bi se poboljšala suverenost evropskog tržišta.
Poljoprivrednici koji aktivno doprinose sigurnosti hrane mogu očekivati veću podršku, što je stav koji zagovara Evropska narodna partija desnog centra, kojoj pripadaju i evropska komesarka za poljoprivredu i predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen. Ovo je jedna od mjera koja direktno ide u korist potrošača.
Međutim, iz perspektive poljoprivrednih proizvođača, nova strategija ne nudi značajne reforme Zajedničke poljoprivredne politike. Drugim riječima, ne postoje konkretni mehanizmi za pravedniju raspodjelu podsticaja u korist malih poljoprivrednika, smanjenjem isplata velikim poljoprivrednim kompanijama. Mediji podsjećaju da sistem direktnih plaćanja odavno izaziva kritike zbog nesrazmjerne podrške velikim gazdinstvima, ali nova strategija ne donosi rješenja za taj problem.
Ekološki aspekti ostaju prisutni, ali više nisu u centru pažnje novog plana, naročito ne kada je riječ o regulativi o upotrebi pesticida. Sve je jasnije da je ranije zacrtani cilj – prepoloviti njihovu upotrebu do 2030. godine – teško ostvariv. Mediji podsjećaju da je Uredba o održivoj upotrebi pesticida povučena još u februaru 2024. godine, pod pritiskom rastuće desničarske opozicije Evropskom zelenom dogovoru, kao i zbog masovnih protesta poljoprivrednika.
– Pristup se očigledno promijenio – sada tražimo drugačiji način da postignemo potrebna smanjenja – izjavio je evropski komesar za poljoprivredu Kristof Hansen na konferenciji za novinare.
Odluka o napuštanju prethodne politike donijeta je nakon kritika poljoprivrednika, koji su tvrdili da je ranija strategija produbila podjele u sektoru. Umjesto toga, nova vizija ima za cilj jačanje poljoprivrede, kako bi ona ostala konkurentna i obezbijedila poljoprivrednicima fer uslove za rad i život.
– Potrebna nam je politika koja nagrađuje poljoprivrednike, umjesto da na njih stavlja preveliki pritisak – rekao je Hansen.
Prvi korak biće pojednostavljenje sprovođenja Zajedničke poljoprivredne politike – ogromnog programa poljoprivrednih podsticaja, koji trenutno čini skoro trećinu ukupnog budžeta EU.
Osiguravanje pristojnog životnog standarda za poljoprivrednike još je jedan ključni element strategije.
Mnogi poljoprivredni proizvođači širom Evrope suočeni su s finansijskom nesigurnošću i visokim rizikom od siromaštva, ističe Evropska komisija u svom dokumentu. Kako bi se to riješilo, do kraja ove godine planirano je razvijanje posebne strategije za podsticanje mladih da se bave poljoprivredom, kroz lakši pristup zemljištu, kapitalu i obukama za mlade poljoprivrednike.
Takođe, nastaviće se rad na poboljšanju položaja poljoprivrednika u lancu snabdijevanja hranom, jer su često u nepovoljnom položaju u odnosu na moćne maloprodajne lance. Reforma nepoštenih trgovinskih praksi predviđa mjere koje bi spriječile situacije u kojima su proizvođači prinuđeni da prodaju robu ispod cijene.
Evropska komisija će se takođe zalagati za strože usklađivanje proizvodnih standarda za uvoznu robu sa onima koji važe za evropske proizvođače. Posebna pažnja biće posvećena upotrebi pesticida i dobrobiti životinja, a naročito zabrani opasnih pesticida koji su u EU već zabranjeni iz zdravstvenih i ekoloških razloga, ali se i dalje pojavljuju na evropskom tržištu kroz uvoz iz trećih zemalja.
Izvor: ekapija

Lješnik bez pesticida: Kako uzgojiti zdrav plod uz pomoć ptica

Agrosavjet
-
0
Lješnik bez pesticida: Kako uzgojiti zdrav plod uz pomoć ptica

Na jednoj od najvećih plantaža lešnika u Kolubarskom okrugu, porodica Gajić iz Beograda već devet godina uzgaja ovaj vredni plod na tradicionalan, ali inovativan način – uz minimalnu upotrebu hemijskih preparata.

Njihov zasad u Divcima kraj Valjeva prostire se na 3,4 hektara i obogaćen je tri različite sorte lešnika. Ali, umesto da se oslanjaju na pesticide u borbi protiv štetočina, Gajići su našli prirodnog saveznika – senice.

– Ove ptice su nezamenljive u voćnjaku jer se hrane insektima koji napadaju plodove. Da bismo ih zadržali tokom zime, postavljamo hranilice sa sirovim suncokretom, što im obezbeđuje dovoljno masnoće za hladne mesece – objašnjava Miodrag Gajić.

Ideja da uz pomoć ptica smanje upotrebu insekticida nastala je u saradnji sa Društvom za zaštitu ptica Srbije. Posebno im je važno da njihovi lešnici budu bez tragova hemijskih preparata, jer su deo mreže malih proizvođača zdrave hrane.

– Smrdibube su nam pravile veliki problem, pa smo odlučili da pokušamo sa prirodnom zaštitom. Tokom zime postavimo oko deset hranilica, a ptice pojedu i do 50 kilograma semenki – kaže Gajić.

Iako u Kolubarskom okrugu pod lešnikom nije velika površina – svega 150 do 180 hektara – interesovanje za ovu kulturu raste. Gajići su dokaz da je moguće gajiti kvalitetan lešnik bez pesticida, uz poštovanje prirode i njenih zakona.

IZVOR: RTS

Devet biljaka se sadi u martu

Agrosavjet
-
0
Devet biljaka se sadi u martu

Februar, kao pravi zimski mjesec, još uvijek nije pogodan za obimne spoljne radove. Ipak, ako se ukaže lijep i sunčan dan, dobro je da prekopate dio bašte gdje planirate sadnju, kako biste zemlji obezbijedili rastresitost i bolju prozračnost.

Dolaskom marta tlo se postepeno zagrijeva, što ga čini idealnim za sadnju određenih vrsta cvijeća.

Evo nekoliko biljaka koje možete zasaditi u ovom periodu:

Lale –  Iako se obično sade u jesen, lukovice koje su prethodno skladištene mogu se posaditi u martu.

Zumbuli – Ovi mirisni cvijetovi mogu se saditi u rano proljeće ako nisu posađeni u jesen.

Narcisi –  Slično kao zumbuli, narcis se može saditi dok su temperature još uvijek niske.

Iris – Ova biljka voli hladnije vrijeme i odlično uspijeva kada se posadi u martu.

Krokusi – Jedni od prvih proljećnih cvijetova koji se mogu saditi i u bašti i u saksijama.

Lavanda – Otporna biljka koja voli sunce, a mart je idealan za njenu sadnju.

Petunije – Iako češće viđene ljeti, mogu se posaditi ranije kako bi imale dovoljno vremena za rast.

Suncokreti – Ako ih sadite iz sjemena, mart je pravi trenutak da ih posadite na sunčanom mjestu.

Cvijeće za balkone – Begonije, pelargonije i petunije mogu se saditi u saksijama, ali ih je važno zaštititi od mraza.

Prije sadnje obavezno provjerite vremenske uslove. Ukoliko se očekuju niže temperature, biljke možete zaštititi ili privremeno držati u zatvorenom prostoru dok ne otopli.

(Informer)

Kako pravilno obaviti zimsko prskanje voćnjaka

Agrosavjet
-
0
Kako pravilno obaviti zimsko prskanje voćnjaka

Zaštita voćnjaka od bolesti, insekata i štetočina koje prezimljavaju uslov je za dobar početak voćarske sezone. Trenutak kada se voćka budi iz zimskog sna, otvara svoje pupoljake, počinje da cvjeta i lista, idealan je za preduzimanje preventivnih mjera zaštite voćaka. U tim fazama biljke su najranjivije, pa bi zbog toga trebalo predvideti i spriječiti pojavu oštećenja.

ODREDITE PRAVI TRENUTAK

S obzirom da se u februaru približava kraj ledenim danima, trebalo bi odraditi rezidbu voćaka i primijeniti zimsko prskanje. Ako vrijeme dozvoli, rezidba se može vršiti i ranije, ali se mora završiti prije nego što biljka započne proces vegetacije. Prvi dani marta, odnosno početak otvaranja cvjetova ili lisnih pupoljaka, poznatije kao faza „mišije uši“, poslednji je rok do kada bi trebalo uraditi zimsko prskanje voćaka.

ISKORISTITE PRAVI PREPARAT

Najbitnije kod zimskog prskanja je upotreba adekvatnog preparata u pravom trenutku. Samo tako će uspijeh biti zagarantovan. Najbolji preparat za zimsko prskanje voćaka je PLAVO ULJE, koje predstavlja kombinaciju tri preparata, zbog čega daje prave rezultate. Trokomponentno plavo ulje sadrži:

  • -Mineralno ulje, koje kvalitetno oblaže grančice i odoljeva vremenskim uslovima. Njegova uloga je da uništava prezimljujuće forme grinja i insekata;
  • -Insekticid na bazi cipermetrina, koji ima ulogu da štiti biljku u prvim fazama razvoja od prezimljenih insekata, matičnih, koji započinju prekomerno množenje i formiraju prve kolonije;
  • -Fungicid na bazi bakra, čija je uloga da zaštiti biljku od bolesti koje su u obliku spora gljivica ili bakterija prezimele na površini biljke, na stablu, granama i pupoljcima.

ISPOŠTUJTE SVA PRAVILA

  • -Voće bi trebalo prskati nakon rezidbe i neposredno pred početak vegetacije.
  • -Temperatura na kojoj se obavlja prskanje ne bi smjela biti niža od 8 do 10 celzijusa.
  • -Vremenski uslovi u naredna 24 sata moraju biti adekvatni. Ne smije biti vjetra ili padavina.
  • -Trebalo bi biljku prskati detaljno i u velikim količinama. Cijela biljka mora biti dobro „okupana“, dakle cijelo stablo i sve grane.

Izvor: Agromedia

Šta je šilježe, dvizak, kopuni, omadi? Klasifikacija stoke nije jednostavna!

Agrosavjet
-
0
Šta je šilježe, dvizak, kopuni, omadi? Klasifikacija stoke nije jednostavna!

Ako želite da budete sa stočarstvom na TI prvo pitanje je svakako to kakva je klasifikacija stoke? Da li ste znali šta je šilježe, a šta dvizak, šta kopuni, a šta omadi? A koliko je teška litra mleka? Vi koji se aktivno bavite stočarstvom sigurno i jeste, ali sigurni smo da većina ljudi uglavnom razlikuje samo osnovne kategorije stočnih grla.

Klasifikacija stoke: GOVEDA

ovedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tovljenje.

Kada su u pitanju goveda, evo kako da ih razlikujete.

TELAD

Telad – Mlada grla oba pola od rođenja do uzrasta od 3 do 6 mjeseci. Napajanje ove kategorije se završava sa dva meseca starosti kako bi tele počelo što pre da koristi čvrstu hranu.

JUNAD

Junad – Grla oba pola uzrasta od 3-6 meseci do 12-14 meseci. Za žensko grlo koristi se naziv june, a za muško junac ili bičić.

JUNICE

Junice  – U ovu kategoriju spadaju ženska grla koja su stasala za priplod, uzrasta 12-14 meseci pa do prvo partusa odnosno teljenja.

Poželjan uzrast za priplod je sa 14-15 meseci odnosno kada grlo stekne polnu zrelost. Pored ovoga bitna je i fizička zrelost odnosno da junica dostigne 350 kg.

BIKOVI

Bikovi – Muška grla koja su namenjena za priplod. Po pravilu ne bi trebala da se koriste grla mlađa od 15 meseci.

KRAVE

Krave – Kravama pripadaju ženska grla posle prvog teljenja pa sve do kraja života.

PRVOTELKA

Prvotelka – ženska grla u prvoj laktaciji.

VOLOVI

Volovi – Muška kastrirana grla, koja su namenjena za rad ili za proizvodnju mesa.

BABY BEEF

Baby beef – Kod nas se ovaj termin koristi za utovljenu junad od 300 do 450 kg. To su grla koja nemaju stalne zube i pri klanju imaju telesnu masu:

  1. a) ženska: 329- 470 kg;
  2. b) muška: 350- 500 kg.

Trupovi zaklane junadi baby beef treba da budu težine od 180-300 kg.

JALOVA KRAVA

Jalova krava – krava koja ne može ostati bremenita ili ne može da oteli živo tele.

STEONA KRAVA

Steona krava – krava u drugom stanju, koja nosi tele.

VISOKO STEONA KRAVA/JUNICA

Visoko steona krava/junica – junica ili krava čija je bremenitost u rasponu od 6-og do 9-og meseca.

LAKTACIJA

Laktacija – period nakon teljenja do zalučenja.

U proizvodnji mleka koristi se merna jedinica kilogram (kg) zbog specifične težine koju ima mleko.

(1l mleka iznosi 1,028-1,035 kg)

Klasifikacija stoke: OVCE

Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), poreklom od vrste Ovis aries.

Ovca je četvoronožna životinja, telo joj prekriva vuna. Biljojed je i preživač. Razvila se iz divljeg muflona.

JAGNJE

Jagnje – mladunče ovce oba pola od rođenja do zalučenja.

ZALUČENA JAGNJAD

Zalučena jagnjad – jagdnjad uzrasta od jednog do 3,5 meseca.

ŠILJEŽE

Šilježe – predstavlja podmladak oba pola u starosti od 6 do 12 meseci.

DVISKA

Dviska– žensko grlo od 12 meseci do svog prvog jagnjenja odnosno do svoje prve laktacije.

DVIZAK

Dvizak – muško grlo od druge godine života do prvog parenja.

OVCA

Ovca – žensko grlo od prvog jagnjenja do kraja svog života.

OVAN

Ovan – muško priplodno grlo.

OVNOVI ZA KLANJE

Ovnovi za klanje –  životinje držane do osme godine starosti, nakon čega se kastriraju i pripremaju za klanje.

OVCE ZA KLANJE

Ovce za klanje – ovce koje se koriste za tov radi proizvodnje mesa.

SJAGNJENE OVCE

Sjagnjene ovce – bremenite ženke ovaca.

Klasifikacija stoke: KOZE

Domaća koza (Capra hircus hircus, ponekad i samo Capra hircus) je nakon pasa i otprilike istovremeno s ovcama postala globalno korištena domaća životinja. Zajedno s ovcama deo su roda koza unutar porodice šupljorožaca.

KOZA ZA PRIPLOD

Koza za priplod – ženska grla u punoj polnoj zrelosti.

SJARENA KOZA

Sjarena koza – bremenita ženka koze.

JARAC ZA PRIPLOD

Jarac za priplod – mužjak koze stariji od 10-12 meseci koji se koristi za priplod.

JARE

Jare – mladunče koze starosti do godinu dana.

JARAD ZA KLANJE

Jarad za klanje – tovna jarad dohranjena u periodu dojenja do postizanja mase od 20-25kg.

KOZE ZA KLANJE

Koze za klanje – koze koje se kolju zbog steriliteta ili starosti.

JARAC ZA KLANJE

Jarac za klanje – muško grlo starije od 8 godina, nakon čega se kastrira i priprema za klanje.

Klasifikacija stoke: SVINJE

Svinja je bilo koja životinja iz roda Sus, unutar jednonožnih kopitara porodice Suidae. Svinje uključuju domaće svinje i njihovog pretka, običnu euroazijsku divlju svinju (Sus scrofa), zajedno s drugim vrstama. Svinje su poreklom s euroazijskog i afričkog kontinenta, u rasponu od Europe do pacifičkih otoka. Osim svinja, u porodici Suidae su: babirusa iz Indonezije, pigmejska svinja iz Južne Azije, bradavičasta svinja i drugi svinjski rodovi iz Afrike. Suidaesu sestrinska klada pekarijima.

Nastale su u Euraziji, gde su ih moderni ljudi s vremenom pripitomili te ih koriste kao izvor hrane i kože. U nekim delovima sveta, svinje se drže kao kućni ljubimci.

Glava joj je izdužena, sa snažnom njuškom koja se završava rilom i ima 44 zuba. Želudac je okruglast i jednostavan, creva su oko 15 puta duža od trupa. Telo je obraslo čekinjama, a ispod kože nalazi se debeo sloj masti. Svinje nemaju znojne žlezde pa zato kada je toplo vreme nastoje biti blizu vode i mulja radi rashlađivanja. Mulj se takođe koristi kao zaštita od sunca.

Svinje su svaštojedi, pa ih je relativno jednostavno uzgajati. Zbog izvrsnog čula njuha koriste se i za traganje za tartufima.

U svinjogojstvu su cenjene engleske pasmine svinja. Najpoznatije su: berkšir, jorkšir, zatim danske bele i nemačke oplemenjene.

Svinje se smatraju jednim od najinteligentnijih životinja.

PRASAD NA SISI

Prasad na sisi – odojčad – mladunčad od rođenja do uzrasta od 28 ili 30 dana.

ZALUČENA PRASAD

Zalučena prasad – od odbića do uzrasta od 25-30 kg ili 2-3 meseca starosti.

NAZIMAD

Nazimad – muška i ženska priplodna grla od 2-3 meseca do početka korišćenja u reprodukciji. Nazimica do prašenja ili oko 12 meseci uzrasta.

KRMAČE

Krmače – ženska priplodna grla koja su već u reprodukciji.

NERASTOVI

Nerastovi – muška priplodna grla.

TOVNE SVINJE

Tovne svinje – grla koja se tove do oko 100–110 kg žive mase.

Klasifikacija KONJA

Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četvoronožni sisavac, pripadnik roda Equus. Konji su odavno bili jedna od najvažnijih domaćih životinja koja se uzgaja u vrlo velikom broju raznih pasmina, a živi širom sveta.

Taksonomski, domaći konji su domesticirani oblik divljih konja (Equus ferus), i zajedno s magarcima i zebrama spadaju u porodicu konja (Equidae), u red neparnoprstaša.

ŽDREBAD

Ždrebad – grla oba pola do starosti od 1 godine.

OMAD

Omad – ome – muško grlo za priplod od 1. do 3. godine (ranozreli) i do 4. godine (kasnozreli), omica – žensko grlo od 1. godine do ždrebljenja.

KOBILA

Kobila – žensko priplodno grlo posle prvog ždrebljenja.

PASTUV

Pastuv – muško grlo u priplodu – preko 4 godine.

KASTRAT

Kastrat – kastrirano muško grlo.

Klasifikacija ŽIVINE

Domaća kokoš (Gallus domesticus) je uzgojni, odomaćeni oblik divlje kokoši, vrste poreklom iz Jugoistočne Azije. Pripada porodici fazanki iz reda kokoški.

Kao domaća životinja, domaća kokoš ili kako se češće zove, kokoška je uzgojena u velikom broju najrazličitijih oblika, obelježja i varijacija boja. Trenutno evropski standardi pasmina domaćih kokoši prihvataju više od 180 poznatih pasmina. U svetu se uzgaja još daleko veći broj pasmina. Postoje i različite boje jaja, kao na primjer bela, smeđa, zelena, crvena…

U komercijalnoj proizvodnji mesa i jaja koriste se najčešće hibridne pasmine.

BROJLERI

Mlada pilad (brojleri) – pilići oba pola ne starija od 56 dana, telesne mase 1,4 do 2,2 kg.

STARIJA PILAD

Starija pilad – grla oba pola koja nisu starija od 6 meseci i nisu korišćena u priplodu. Masa pri klanju je 2 do 3 kg.

KOPUNI

Kopuni – kastrirana muška grla.

KOKOŠKE

Kokoške – ženska grla starija od 10 meseci.

PETLOVI

Petlovi– odrasla muška grla starija od 10 meseci.

Izvor: seljak.me

Upozorenje čuvenog baštovana za sve koji imaju ruže: Uradite ovo u februaru

Agrosavjet
-
0
Upozorenje čuvenog baštovana za sve koji imaju ruže: Uradite ovo u februaru

Ako imate ruže u svojoj bašti, sada je vrijeme da krenete u akciju. Februar je idealno vrijeme za orezivanje ruža prije kraja zime. Ako to ne učinite, mogli biste se suočiti sa lošim cvjetanjem ili, u najgorem slučaju, smrću vaših omiljenih biljaka.

Rezidba ne samo da podstiče zdraviji rast, već je i ključna za zaštitu ruža od bolesti koje ih mogu ozbiljno ugroziti.

Zašto je obrezivanje ruža u februaru važno?

Ruže su nesumnjivo jedno od najomiljenijih i najprepoznatljivijih cvijeća u baštama, koje su poznate po svom lijepom, slojevitom cvjetanju. Bilo da su crvene, roze, bijele ili rijetkih nijansi poput narandžaste i žute, ruže su centar svake bašte. Međutim, čak i najljepše ruže mogu podleći bolestima i štetočinama ako im se ne poklanja redovna pažnja i briga, piše Express.co.uk.

Ruže treba rezati krajem zime, neposredno prije početka novog rasta. Za one koji žive južnije, februar je najbolje vrijeme za rezidbu, dok će baštovani u hladnijim oblastima, poput sjevera, možda morati da sačekaju do marta. Ovaj period rezidbe je ključan iz nekoliko razloga, uključujući poboljšanje zdravlja biljke i uklanjanje mrtvih ili bolesnih dijelova koji bi mogli da ometaju njen razvoj.

Prednosti rezidbe

Jedna od glavnih prednosti obrezivanja ruža je to što podstiče jači, zdraviji rast biljke. Redovno orezivanje omogućava ruži da usmjeri svoju energiju ka najjačim stabljikama i najplodnijim cvjetovima, umjesto da troši resurse na mrtve ili bolesne dijelove. Takođe poboljšava cirkulaciju vazduha oko biljke, smanjujući rizik od gljivičnih infekcija i bolesti koje napreduju u vlažnim, zagušljivim uslovima.

Oboljele stabljike i listovi mogu značajno oslabiti ruže i čak dovesti do uginuća ako se ne liječe na vrijeme. Neke od najčešćih bolesti na koje treba paziti su crna pjega ruža, uvenuće grana i bolest tla pri ponovnoj sadnji.

Crna pjega ruža je gljivična bolest koja uzrokuje pojavu crnih ili ljubičastih mrlja na listovima, slabe biljku i smanjuju njenu sposobnost fotosinteze. Ako primijetite ovu bolest, odmah uklonite oboljelo lišće i obezbijedite da se svo otpalo lišće ukloni sa zemlje kako biste spriječili širenje infekcije. Kada zalivate ruže, pokušajte da zalivate samo osnovu biljke i izbjegavajte natapanje listova.

Do sušenja grana obično dolazi kada je biljka izložena stresu zbog nepovoljnih vremenskih uslova ili loše njege, što rezultira odumiranjem pojedinih grana ili dijelova biljke. To se često dešava na starijim stabljikama koje su bile zanemarene ili na biljkama izloženim jakom vjetru i niskim temperaturama.

Bolest presađivanja zemljišta nastaje kada se ruže sade na istom mjestu bez odmaranja tla, što može dovesti do slabog rasta korijena i sveukupne oslabljene biljke.

Rezidba pomaže u prevenciji ovih bolesti uklanjanjem zaraženih dijelova i poboljšanjem opšteg zdravlja grma ruže. Tokom rezidbe, važno je ukloniti sve bolesne ili previše guste grane kako biste spriječili širenje bolesti.

Kako pravilno orezati ruže

Obrezivanje može izgledati komplikovano, ali uz malo znanja i pravi pristup, vaše ruže će cvjetati dugi niz godina. Ekspert za baštovanstvo Alan Tičmarš naglašava važnost rezidbe za dugoročno zdravlje ruža. Prema Tičmaršu, obrezivanje nije samo pitanje kontrole veličine grmlja, već ima ključni uticaj na njegovu vitalnost, snagu i cvjetanje.

Tičmarš objašnjava da se stabljike ruže, poslije nekoliko godina cvjetanja, iscrpljuju, što smanjuje njihovu sposobnost da proizvode nove cvjetove. Orezivanje podmlađuje biljku tako što podstiče razvoj novih pupoljaka koji će zamijeniti starije, manje produktivne stabljike. Ovaj proces osigurava da ruža ostane zdrava i bujna.

Prilikom rezidbe, Tičmarš preporučuje da rez bude nekoliko milimetara iznad pupoljaka, pod blagim uglom nagnutom od pupoljaka. Ovo osigurava da rez štiti pupoljak, sprečava oštećenja i podstiče zdrav rast. Izbjegavajte sječenje preblizu pupoljku jer to može da ošteti, ali nemojte sjeći ni predaleko, jer to može da stvori suv čvor koji bi mogao spriječiti razvoj novog izdanka.

Dodatni savjeti za obrezivanje

Evo još nekoliko važnih savjeta koje treba imati na umu prilikom rezidbe ruža u februaru:

Koristite oštre alate – Uvijek koristite oštre i čiste makaze za rezidbu da biste napravili precizne rezove. Tupi alati mogu slomiti stabljiku i povećati rizik od bolesti.

Uklonite mrtve i bolesne dijelove – Uvijek uklonite sve mrtve, bolesne ili oštećene grane prilikom rezidbe. Ovo će smanjiti rizik od gljivičnih infekcija i poboljšati protok vazduha oko biljke.

Oblikujte grm – Ciljajte na otvoren oblik vaze prilikom rezidbe, tako da svjetlost i vazduh mogu da dođu do unutrašnjih grana, što je ključno za zdrav rast.

Dodajte malč nakon rezidbe – Nakon što ste obavili rezidbu, dodajte sloj malča oko osnove biljke kako biste zadržali vlagu, suzbili korov i zaštitili korijenje od ekstremnih temperaturnih promjena.

Obrezivanje ruža u februaru je neophodno da bi vaše biljke bile zdrave i bujne tokom cijele godine. Ne samo da podstiče snažan rast i lijepo cvjetanje, već i štiti biljke od bolesti koje bi ih mogle uništiti. Pravilnim obrezivanjem podstičete ruže da napreduju i daju svoje prepoznatljivo ljetnje cvijeće svake godine. Bez obzira na to da li ste iskusan baštovan ili početnik, obrezivanje ruža je suštinski zadatak koji će vam donijeti bogatstvo raskošnog cvjetanja i zdraviju baštu, prenosi Zadovoljna.

Najbolji i najgori susjedi za salatu: Koje biljke saditi, a koje izbjegavati?

Agrosavjet
-
0
Najbolji i najgori susjedi za salatu: Koje biljke saditi, a koje izbjegavati?

Sadnja povrća u bašti zahteva pažljivo planiranje, a pravilan odabir biljaka koje rastu u blizini može značajno uticati na zdravlje i prinos useva.

Salata je omiljena kultura mnogih baštovana, a uz dobar odabir biljnih “komšija” može se poboljšati njen rast, zaštita od štetočina i ukus.Donosimo vam listu najboljih biljnih saveznika za salatu, kao i nekoliko korisnih saveta za uspešan uzgoj.

Najbolji susedi za salatu

Šargarepa – Ove dve biljke odlično sarađuju jer salata štiti zemljište oko šargarepe, sprečava isušivanje i smanjuje rast korova.

Rotkvice – Brzo rastu i ne ometaju razvoj salate, a istovremeno mogu pomoći u odbijanju štetočina.

Crni i beli luk – Njihov jak miris odbija mnoge štetočine koje napadaju salatu, poput lisnih vašiju.

Kelj i druge kupusnjače – Salata može ispuniti prostor između ovih većih biljaka, čime se optimalno koristi površina bašte.

Jagode – Salata i jagode dobro funkcionišu zajedno, jer ne ometaju rast jedna drugoj i pomažu u zadržavanju vlage u zemljištu.

Pročitajte: Čudesno povrće: Jednom ga posadite i godinama ubirete plodove

Bosiljak i mirođija – Ove aromatične biljke ne samo da poboljšavaju ukus salate, već i odbijaju određene štetočine.

Biljke koje ne treba saditi pored salate

Iako salata dobro raste uz mnoge biljke, postoje i one koje mogu negativno uticati na njen razvoj:

Peršun – Može usporiti rast salate i iscrpiti hranljive materije iz zemljišta.

Celer – Takmiči se sa salatom za hranljive sastojke i prostor.

Previše kupusnjača – Iako kelj može biti dobar sused, prevelik broj kupusnjača može iscrpiti tlo i privući zajedničke štetočine.

Saveti za uspešan uzgoj salate

Redovno zalivanje – Salata voli vlagu, ali izbegavajte prekomerno natapanje kako ne bi došlo do truljenja.

Malčiranje – Pomaže u očuvanju vlage u zemljištu i sprečava rast korova.

Postepena sadnja – Sejte salatu u različitim vremenskim razmacima kako biste osigurali stalnu berbu.

Prirodna zaštita – Koristite biljne repelente, poput nema ulja i aromatičnih biljaka, za zaštitu od štetočina.

Pravilnim kombinovanjem biljaka, vaša bašta će biti zdravija, a prinos bogatiji!

Izvor:najzena.alo.rs

1...111213...1.012Stranica 12 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia