Naslovnica Blog Stranica 12

Savjeti stručnjaka: Optimalno vrijeme i tehnike za rezidbu vinove loze u trebinjskim vinogradima

Agrosavjet
-
0
Savjeti stručnjaka: Optimalno vrijeme i tehnike za rezidbu vinove loze u trebinjskim vinogradima

U Trebinjskim se vinogradima usljed povoljnih klimatskih uslova još u periodu mjeseca decembra uveliko krenulo sa rezidbom vinove loze. Uobičajeno je da se rezidba vinove loze obavlja u januaru i februaru, a inače tradicionalni početak orezivanje vinove loze je na dan Svetog Trifuna, zaštitnika vinara i vinogradara.

U vezi vremena izvođenja ove vrlo važne ampelotehničke mjere nauka i struka kažu da rana i kasna rezidba daju najveće prinose ali nešto lošiji kvalitet grožđa, rezidba koja se izvodi u januaru i februaru daje optimalne prinose i dobar kvalitet grožđa, ali sve to zavisi i od mnogih drugih faktora. Nije dovoljno poznavati samo tehniku rezidbe, treba dobro poznavati agrobiološke i tehnološke osobine pojedinih sorti, zatim klimatske uslove i svojstva zemljišta, svojstva podloge s obzirom na bujnost, treba poznavati sistem uzgoja i sl. U zavisnosti od bioloških karakteristika gajenih sorti, uzgojnog oblika i potrebnog stepena opterećenja čokota rodnim okcima, primjenjuje se kratka, duga ili mješovita rezidba.

Pročitajte: Vinova loza i osjetljivost na minus temperaturu

Za rezidbu su najznačajniji jednogodišnji zreli lastari, jer se na njima nalaze zimska okca kao osnovni nosioci rodnosti, kod rezidbe je najvažnije znati koliko ostaviti pupova ili okaca koji će donijeti mladice i na njima grozdove za rod, ali ako se nešto i propustilo u rezidbi kao na primjer ostavilo nedovoljno pupova ili previše pupova posle toga slijedi u vegetaciji zelena rezidba ili pljevljenje koja može ispraviti propušteno.

U agroekološkim uslovima Trebinja, u vinogradima kojim gazduje preduzeće „Agrofin“ radovi su počeli još u prvoj dekadi decembra kada je obavljeno obavezno zimsko oranje i kada je započeta rezidba, trenutno je rezidba vinograda u punom jeku, prvo se orezuju francuske sorte Merlot i Cabernet, posle ide Žilavka, Smederevka i na kraju ide rezidba Vranca. Nakon rezidbe obavezno se obavlja iznošenje orezane loze i biljnih ostataka iz vinograda i njihovo spaljivanje, jer su to mjesta prezimljavanja niza gljivičnih bolesti kao što su crna pjegavost, pepelnica i siva plijesan, na ovaj način smanjujemo infektivni potencijal unutar vinograda. U ovom periodu u toku je i đubrenje vinograda unošenjem ulagačem mineralnih đubriva i to u količini i odnosu NPK koji su skladu sa propisanim preporukama nakon obavljenih analiza zemljišta.

Nakon završene rezidbe, đubrenja, iznošenja i spaljivanja orezane loze iz vinograda potrebno je obaviti zimsko prskanje ili kupanje vinove loze, prskanje se obavlja preparatima na bazi bakra ili Bordovskom čorbom. Mnoge bolesti i štetnici prezimljuju na svim organima vinove loze i nije teško zaključiti da preventivnu zaštitu moramo početi provoditi već u fenofazi mirovanja pa sve do početka kretanja vegetacije. Bakarni preparati se mogu koristiti samostalno ili u kombinaciji sa preparatima na bazi mineralnih ulja, za suzbijanje prezimljujućih formi štetnih insekata.

Izvor: pssrs.net

Od ovog alkohola FIKUS će bujati kao lud

Agrosavjet
-
0
Od ovog alkohola FIKUS će bujati kao lud

Fikus je saksijska biljka koja se često može naći u domovima, ali i u kancelarijama. Pored toga što lijepo izgleda, pozitivno utiče na kvalitet vazduha.

U baštenskim prodavnicama možete lako kupiti biljne hranljive materije, uključujući i one specijalno dizajnirane za one vrste fikusa. Umjesto toga, međutim, možete pogledati u svoj frižider ili posjetiti najbližu pijacu i potrošiti malo novca na tečnost koja će efikasno stimulisati biljku da raste i pušta nove listove.

Zvuči ohrabrujuće, zar ne?

Počnite redovno da koristite ovu metodu, a fikus će vam brzo zahvaliti lijepim izgledom.

Kupite pivo i ovaj put sipajte ga u saksiju i vidite šta će se desiti. Ne znaju svi da će gazirani zlatni liker djelovati kao regenerator na biljci. Fikus će odmah oživjeti i uskoro će početi da niče više listova kao ludi.

Naravno, poenta nije da se voda sada zamijeni alkoholom. Koristite pivo samo jednom mjesečno. Najbolje je izabrati pivo jednostavnog sastava, bez aditiva za ukus i sa malim procentima alkohola. Obavezno ostaviti da izlapi. Možete ga dodatno razblažiti vodom.

Ako želite da vaš fikus raste zdrav, potrebno je da mu obezbijedite prirodnu svjetlost. Ali budite oprezni, biljka ne toleriše izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti.

Fikus je termofilna biljka i najbolje se osjeća u temperaturnom opsegu od 21 do 28 stepeni C. Štete mu i promaji, pa to treba imati na umu pri izboru mjesta za njega.

(Krstarica/Najžena)

Zaštita pšenice od bolesti

Agrosavjet
-
0
Zaštita pšenice od bolesti

Zaštita pšenice od bolesti i štetnika počinje pri proizvodnji i doradi sjemena, a završava u skladištu nakon žetve. Sjemenski usjevi moraju biti uspješno zaštićeni od bolesti, napose karantenskih.

Najčešće bolesti na pšenici su:

Bolesti koje napadaju klasove i zrna: (lat. Ophiobolus graminis, lat. Fusarium nivale, lat. Ustilago tritici, lat. Tilletia tritici, lat. Tilletia laevis, lat. Erysiphae graminis, lat. Septoria nodorum)
Bolesti koje napadaju mlade biljke: (lat. Septorium nodorum,lat. Fusarium nivale, lat. Helminthosporum sativum, lat.Pythium sp.)
Bolesti osnove busanja i korijena: (lat. Rhisoctonia solani, lat. Cercosporella herpotrichoides, lat. Fusarium nivale, lat. Fusarium roseum, lat. Pythium sp., lat. Ophyobulus graminis, lat. Basidomicete ssp.)
Bolesti lista, rukavca lista i stabljike:(lat. Heminthosporum gramineum, lat. Erysipae graminis, lat. Septoria tritici, lat. Puccinia triticina, lat. Puccinia graminis).

Pročitajte: Prihrana ozime pšenice

Crna hrđa pšenice
(lat. Pucinia graminis tritici)

Rasprostranjena je u svim uzgojnim područjima svijeta. Često izaziva epidemiju na pšenici. Ova vrsta hrđe je prvenstveno bolest vlati i rukavaca, a u manjoj mjeri zarazi list. Crna hrđa prezimljuje u obliku teleutospora na ostacima poslije žetve.

Mjere zaštite: sjetva otpornih sorata, uništavanje prijelaznog domaćina, duboko zaoravanje žetvenih ostataka.

Pepelnica pšenice
(lat. Erysiphe graminis)

Uništava prosječni prinos pšenice od 6 – 10%.

Simptomi: znaci bolesti uočavaju se već na jesenskom sijevu. Na zaraženom klasu stvara se svijetlo-siva prevlaka najčešće pored glavne nervature lista. Prevlaku sačinjava splet hifa na kojem se razvija obilje spora koje prekrivaju cijelu lisnu masu.

Mjere zaštite: plodored 2 godine, sjetva otpornih sorata, spaljivanje ili zaoravanje žetvenih ostataka, te izbjegavanje gustog sklopa, primjena fungicida.

Izvor: agroportal.hr

Zimsko orezivanje voćaka – 4 KLJUČNA savjeta!

Agrosavjet
-
0
Zimsko orezivanje voćaka – 4 KLJUČNA savjeta!

Orezivanje podmlađuje žbunje i drveće i pomaže mlađim biljkama u uspostavljanju dobrog oblika. Zima je idealno vrijeme za orezivanje, jer nedostatak lišća na listopadnom drveću i žbunju omogućava da jasnije vidite šta radite. Štaviše, pošto sok nije toliko aktivan tokom zime, manja je verovatnoća da će posekotine ,,krvariti”, a prirodni proces zarastanja treba da se desi prije nego što ponovo počne rast u proljeće.

Prvi korak pri orezivanju je uklanjanje oštećenih ili bolesnih grana. Zatim, grane koje se ukrštaju i taru treba ukloniti, tako što ćete odstraniti onu koja je manje važna ili je skratiti do pupoljka okrenutog ka spolja. Orezivanje dužine stabljika koje nose pupoljke pomaže da biljka usmjeri energiju na preostale pupoljke, zbog čega će novi rast na proljeće biti jači.

Međutim, važno je da rez bude na pravom mjestu. Loše orezivanje može dovesti do odumiranja biljke, lošeg zarastanja rana i potencijalnih problema sa zdravljem biljke. Zato pratite uputstva kako biste orezivanje obavili ispravno svaki put.

Pročitajte: Koja temperatura je idealna za rezidbu voćaka?

Zimsko orezivanje drveća i žbunja: SAVJET br. 1

Nemojte orezivati previše daleko od pupoljaka, jer to može uzrokovati odumiranje dijela drveta između reza i pupoljaka, što negativno utiče na zdravlje pupoljaka. Ako pupoljak ne počne da raste, odumiranje može izazvati smrt cijele stabljike.

SAVJET br. 2

Ne orezujte previše blizu pupoljaka. To često dovodi do oštećenja samog pupoljka, ugrožavajući njegovu sposobnost da preraste u list ili cvijet. Obrezivanje preblizu pupoljku takođe može prouzrokovati da grana odumire dalje niz stabljiku.

SAVJET br. 3

Nemojte rezati pod pogrešnim uglom, jer to može ostaviti šiljastu ivicu iznad pupoljka. Takav rez može dovesti do odumiranja stabljike sve do pupoljka, a ponekad i iza njega.

SAVJET br. 4

Režite neposredno iznad pupoljka, ali pod blagim nagibom, kako bi voda koja dospe na rez mogla da otiče i spriječi truljenje. Uvijek koristite čiste i oštre makaze da biste spriječili širenje bolesti i obezbijedili da se ne zaglavi u biljci.

Izvor: Gardeners’ World / agromedia.rs

Da li su slanina i bijeli luk stvarno ljekoviti?

Agrosavjet
-
0
Da li su slanina i bijeli luk stvarno ljekoviti?

Iako mnogi tvrde da ove namirnice deluju odlično na zdravlje, nema naučnih dokaza koji bi potvrdili da mogu da pomognu u prevenciji ili lečenju virusnih infekcija.

Tokom zime kada vladaju prehlade, virusi i grip, mnogi posežu za tradicionalnim „lekovima“ kao što su beli luk i slanina, verujući da će im pomoći da ublaže simptome.

Međutim, šta o tome kažu naučna istraživanja i stručnjaci?

Brojna istraživanja pokazuju da beli luk zaista može imati pozitivan učinak na imunološki sistem. Prema studiji objavljenoj u Journal of Nutrition, aktivni spojevi u belom luku, posebno organsko jedinjenje – alicin, mogu podstaći aktivnost određenih imunoloških ćelija i pomoći u borbi protiv infekcija.

Novije studije takođe pokazuju da redovno konzumacija belog luka može da smanji rizik od određenih vrsta karcinoma. Dodatno, naučnici su otkrili da može pomoći i u regulisanju krvnog pritiska i smanjenju nivoa lošeg holesterola u krvi.

Kada se beli luk zdrobi ili nasecka, stvara se jedinjenje – alicin koji ima antimikrobna svojstva. Istraživanja pokazuju da može da smanji simptome prehlade i gripe, skraćuje trajanje bolesti, pojačava aktivnost NK ćelija (natural killer cells) koje su važne za imunitet, te ima protivupalna svojstva.

Koliko beli luk treba konzumirati?

Studije ukazuju da je optimalna doza svežeg belog luka 2-3 dnevno. Važno je napomenuti da kuvanje može da smanji njegova lekovita svojstva, pa je najbolje konzumirati ga sirovog ili lagano pripremljenog.

Da li je slanina stvarno lekovita?

Uprkos popularnom verovanju, nema naučnih dokaza koji bi potvrdili da slanina može da pomogne u prevenciji ili lečenju virusnih infekcija. Štaviše, Svetska zdravstvena organizacija upozorava da prekomerno konzumiranje prerađenog mesa može biti štetno za zdravlje.

Pročitajte: Kako da napravite najbolju domaću slaninu

Nedavna istraživanja pokazuju da redovno jedenje slanine može da poveća rizik od kardiovaskularnih bolesti. Takođe, visok sadržaj zasićenih masnoća u slanini može da uzrokuje razvoj upalnih procesa u organizmu.

Zašto se veruje u lekovitost slanine?

Verovanje u lekovita svojstva slanine verovatno potiče iz činjenice da sadrži visok udeo proteina, bogata je vitaminima B grupe, te ima visok energetski sadržaj. Međutim, negativni učinci redovnog konzumiranja slanine nadmašuju potencijalne koristi.

Šta kažu stručnjaci?

Prema najnovijim istraživanjima, beli luk može biti koristan dodatak ishrani tokom sezone prehlada i gripe, ali nije čudotvoran lek.

Lekar Suzan Perkival s Univerziteta na Floridi naglašava da je njegovo delovanje preventivno i umereno – može pomoći u smanjenju težine simptoma, ali neće sprečiti zarazu.

Dok za beli luk postoje naučni dokazi o njegovom pozitivnom učinku na imunitet, za slaninu takvi dokazi ne postoje.

Najbolja prevencija protiv virusnih infekcija ostaje zdrava i uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost, dovoljno sna i održavanje higijene. U slučaju bolesti, uvek je najbolje posavetovati se s lekarom umesto oslanjanja isključivo na narodne lekove.

Važno je napomenuti da prirodni lekovi mogu biti korisna dopuna, ali ne i zamena za konvencionalnu medicinu.

Takođe je ključno razumeti da svaki organizam različito reaguje na određene namirnice i dodatke ishrani. Stoga je individualni pristup zdravlju i prevenciji bolesti od izuzetne važnosti.

izvor: b92

Kako prepoznati kvalitetan rasad?

Agrosavjet
-
0
Kako prepoznati kvalitetan rasad?

Proizvesti kvalitetan rasad je osnova za dalju uspješnu proizvodnju povrća bilo u plasteniku ili na otvorenom.

Kvalitet rasada se odlično može procijeniti „golim okom“.

Rasad bi trebalo da bude visine karakteristične za vrstu i sortu povrća. Visina stabljike 15-20 cm, elastična, koja može da se savija, ali da ne puca, sa 6 do 8 stalno razvijenih listova koji imaju tamno zelenu boju.

Najvažnije je da rasad nije prerastao, odnosno, kako proizvođači kažu, zbijen rasad.

Visina stabla između hipokotila i epikotila trebalo bi da je što kraća, odnosno rastojanje od površine zemljišta do kotiledonih listova i od kotiledonih listova do prvog stalnog lista trebalo bi da bude što kraća.

Pročitajte: Ukorenjavanje rasada: Povećajte snagu korijena potpuno prirodno

Prisustvo kotiledonih listića na biljci znači da biljka u toku svog životnog ciklusa od nicanja do rasađivanja nije preživela nijedan stres, odnosno da je rasla u idealnim uslovima.

Prisustvo malja na biljci paradajza znači da se radi o kvalitetnom rasad koji nije bio izložen temperaturnim šokovima. Veoma često na vrhu stabljike počinje da se formiraju prvi cvjetovi. Takav rasad je idealan za rasađivanje i brže se adaptira na nove uslove posle rasađivanja.

Izvor. dipl. inž. Mira Miljković iz PSSS Jagodina / agrotv.net

Šta je zdravije, kelj ili špinat? Eksperti rješavaju dilemu

Agrosavjet
-
0
Šta je zdravije, kelj ili špinat? Eksperti rješavaju dilemu

Kelj i špinat su slični po izgledu, ukusu i nutritivnom sastavu, ali ove dvije zelene vrste povrća nisu identične.

Dakle, šta je sa keljom u odnosu na špinat? Kome više treba vjerovati i ko je kvalitetniji izbor za ljudsko zdravlje?

Kelj je povrće krstašice, slično kao brokoli, prokelj, kupus i rukola, a špinat pripada porodici povrća koja uključuje blitvu, cveklu i kinou.

Obje porodice povrća mogu se jesti sirovo, ali imaju neke hemijske, teksturne i nutritivne razlike.Takođe kelj ima nekoliko svojih vrsta i svaka sorta može biti malo drugačija u ishrani. Špinat se takođe prodaje u grozdu sa stabljikama, a svaka vrsta kelja i špinata je zdrava, a ono što vam se čini najprivlačnijim i najpristupačnijim može biti hranljiv izbor.

Kelj je obično u sezoni od septembra do februara, dok je sezona špinata od ranog proljeća do sredine ljeta. Naravno, obje povrćke možete kupovati i zamrznute tokom cijele godine.

„I kelj i špinat su nutricionistički fenomenalni. Ono što treba da jedete češće i više je zapravo ono što vam se više dopada u odnosu na ove dvije vrste povrća“, kaže za Real Simple nutricionista Kristi Bauman.

Prednosti kelja

Kelj je niskokalorična hrana koja takođe sadrži malo ugljenih hidrata i ima malo vlakana, gvožđa i kalcijuma.

„Kelj je prepun antioksidansa, poput beta-karotena i flavonoida, koji pomažu u borbi protiv upale i štite od hroničnih bolesti. On je fantastičan izvor vitamina K, koji je odličan za zdravlje kostiju i pravilno zgrušavanje krvi. Pored toga, sadržaj vlakana u kelju promoviše zdravo varenje, dok njegov vitamin A podržava čistu kožu i zdrave oči“, navodi Bauman.

Prednosti špinata

Špinat je prirodno niskokalorična hrana sa malo ugljenih hidrata sa malo vlakana i proteina, plus ima kalijum, kalcijum i vitamine.

„Špinat je bogat gvožđem koje je važno za proizvodnju energije i transport kiseonika kroz tijelo“, kaže Bauman dodajući da je on prepun magnezijuma, vitalnog za funkciju mišića i nerava, i folata, koji pomaže u obnavljanju i rastu ćelija. Špinat takođe obezbjeđuje lutein i zeaksantin — antioksidanse koji štite vaše oči od problema sa vidom koji se kvari s godinama.

Kelj protiv špinata: Da li je jedan zdraviji od drugog?

„Zdraviji“ izbor zavisi od vaših specifičnih nutritivnih potreba. Kelj ima više vitamina C, dok špinat ima više gvožđa i magnezijuma. Kelj je odličan izbor za jačanje imuniteta sa svojim vitaminom C, dok je špinat idealan za one koji žele da podrže funkciju mišića ili nivo energije zbog sadržaja gvožđa“, kaže Bauman.

Kako da češće jedete kelj i špinat

Kelj i špinat se mogu dodati mnogim slanim i začinjenim jelima- mogu odlično da se slažu kada pravite supe, jela od tjestenina, pomfrit, kajganu, pa čak i pljeskavice sa hamburgerima. Hrskava užina može da bude pečeni kelj isjeckan kao čips. Kelj i špinat se takođe mogu lako dodati u smutije ili zelene sokove. Bebi kelj i bebi špinat su samo mlađe verzije biljaka, a u nutritivnom smislu, te sorte i dalje imaju hranljivu snagu, nudeći slične vitamine i minerale, prenosi Politika.

Da li su jedno pivo ili rakija zaista dobri za zdravlje?

Agrosavjet
-
0
Da li su jedno pivo ili rakija zaista dobri za zdravlje?

Odavno i mnogi naučnici tvrde da malo alkohola pospešuje zdravlje. Ali, to nije tačno nego se studije rade pogrešno, kažu drugi naučnici.

Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Nemačko društvo za ishranu su jednoglasni: preporučuju da se alkohol uopšte ne pije. Tvrde da ne postoji bezopasna količina alkohola.

Dugo su čak i neki naučnici verovali da umerena konzumacija alkohola može biti dobra za zdravlje i da štiti od srčanog i moždanog udara ili dijabetesa tipa 2.

Tim Stokvel, bivši direktor Kanadskog instituta za istraživanje konzumacije supstanci na Univerzitetu Viktorija, tvrdi da je razlog takvim tvrdnjama pre svega u načinu na koji su ta istraživanja sprovedena.

Raširen alkoholizam u Nemačkoj

Više od 1,4 miliona ljudi u Nemačkoj nalazi se na medicinskom lečenju zbog zavisnosti od alkohola. To proizlazi iz analize Instituta za istraživanje zdravstvenog sistema osiguravajuće kuće „Barmer“.

U analizi su korišćeni podaci osiguranika koji su tokom 2023. godine dobili potvrđenu dijagnozu „Psihički i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom“. Ovi podaci su preneti na ukupnu populaciju, što čini studiju reprezentativnom.

Ukupan broj obolelih bio je 2023. godine nešto niži u odnosu na prethodnu godinu (1,5 miliona). Osobe koje nisu dobile dijagnozu nisu uključene u istraživanje.

Izvor: b92

Kako pripremiti zemljište za papriku i postići veći prinos?

Agrosavjet
-
0
Kako pripremiti zemljište za papriku i postići veći prinos?

Ako na površini namijenjenoj za uzgoj paprike nije bila neka ozima ili rana proljetna pretkultura u jesen treba izorati tlo na 30 cm. U proljeće se zatvara brazda tanjuranjem dok se frezanjem tlo usitnjava do praškaste ili sitno zrnaste strukture na dubini od 10 – 15 cm.

Treba voditi računa da od frezanja do postavljanja sadnih humaka (baula) ne dođe do padalina, jer se tako usitnjenoj zemlji kvari struktura i tekstura, tj. dolazi do sabijanja tla pa je onemogućena izrada sadnih humaka tj. gredica. Sjetva sjemena ili sadnja presadnica krastavaca na pripremljene gredice uvijek ima prednost ispred ravnih površina jer se tlo se na gredicama brže zagrijava i mnogo je povoljnija prozračnost cijelog sjetvenog sloja.

Na velikim proizvodnim površinama sadni humci izrađuju se pomoću specijalnog stroja za izradu humaka (baulator). Na parceli se trebaju napraviti izmjere da bi gredica bila što ravnija, posebno prva u nizu jer se svaka sljedeće gredica naslanja na nju. Visina gredice trebala bi biti između 15 – 25 cm, a širina gredice ovisi o vrsti PVC folije koju ćemo koristiti. Za jednorednu foliju, čija je širina 120 cm a razmak između rupa 20 cm, širina vrha gredice trebala bi biti od 30 do 50 cm. Za dvorednu foliju, čija je širina 130 cm a razmak između rupa 30 cm, širina vrha gredice trebala bi biti od 40 do 60 cm.
Postavljanje cijevi za navodnjavanje kap po kap vrši se prilikom izrade gredica, a prije polaganja PVC folije i to automatski. Baulator na sebi ima nosače za kolutove cijevi za navodnjavanje. Cijevi za navodnjavanje se spajaju na glavni vod (okiten) pomoću spojnica s ventilom, s jedne strane gredice. Na drugom kraju radi se čvor kako bi spriječili istjecanje vode.

Primjena polietilenske (PE) folije kao malča u povrćarstvu ima mnogostruke prednosti pa tako i pri uzgoju paprike. Najveću primjenu imaju crne ali uz njih koriste se još i prozirne (transparentne) i bijele (s jedne strane su bijele a s druge crne). Dok manju primjenu imaju PE folije drugih boja (smeđa, žuta, srebrna, zelen).

Prednosti korištenja PE folija

Ranija berba – povišena temperatura tla pokrivenog PE folijom uzrokuje intenzivniji rast i razvoj uzgajane kulture i raniju berbu. Primjena crnog pokrivača može rezultirati ranijom berbom za 7 do 14 dana, a primjena transparentnog do 21 dan.
Smanjena evaporacija – ispod pokrivača je evaporacija smanjena. Rezultat smanjene evaporacije je viša i ujednačenija vlažnost tla u odnosu na nepokriveno tlo. Iako se pokrivanjem tla čuva vlažnost, za uspješan uzgoj neophodno je ispod folije postaviti cijevi za natapanje kapanjem.

Onemogućen rast korova – pri primjeni crnog ili crno-bijelog pokrivača onemogućen je kontakt sunčeve svjetlosti i tla što sprečava rast i razvoj korova ispod pokrivača. Ispod transparentnog pokrivača korovi niknu, ali visoka temperatura ispod folije priječi njihov daljnji razvoj.

Smanjeno ispiranje hranjiva – budući da se ispod pokrivača najčešće primjenjuje sustav natapanja kapanjem, kojim je moguće provesti i prihranu (fertirigaciju) potrebne količine hranjiva se dodaju u blizinu korijenovog sustava. Na taj način je smanjeno ispiranje hranjiva u dublje slojeve tla i podzemne vode intenzivnim natapanjem ili oborinama.

Smanjeno zbijanje tla i stvaranje pokorice – tlo ispod folije ostaje rahlo i prozračno. Razlog tome je što se za prolaz koriste samo prostori između traka folije, a jače oborine ne narušavaju strukturu tla. Korijen ima dovoljno kisika za rast i razvoj, a u takvom tlu je i zadovoljavajuća mikrobiološka aktivnost.

Čišći i zdraviji proizvod – proizvod pokrivenog usjeva je čistiji i manje podložan napadu biljnih štetočina jer nema kontakta s tlom. Ako površina nije pokrivana, plodovi (npr. krastavci kornišoni, jagode) se razvijaju na tlu, što pogoduje razvoju bolesti. Pri intenzivnim oborinama čestice tla dospijevaju na biljke ili plodove, što također smanjuje kvalitetu.

Intenzivniji rast – folija za pokrivanje gotovo je nepropusna za ugljični dioksid koji je neophodan za fotosintezu. Kako se razina ugljičnog dioksida diže ispod nepropusnog pokrivača, on izlazi kroz otvore u kojima su posađene biljke i pri kontaktu s listovima povoljno djeluje na intenzitet fotosinteze.

Nedostatak korištenja PE folije je njihovo uklanjanje i zbrinjavanje te veće početno ulaganje.

Izvor: agroportal.hr

Najljekovitija biljka poboljšaće ukus svakog jela

Agrosavjet
-
0
Najljekovitija biljka poboljšaće ukus svakog jela

Majčina dušica je podjednako poznata i u medicini i u kulinarstvu.

Kao tradicionalan začin koristi se od pamtivijeka za jela i razne supe kao i za sosove od paradajza.

Timijan, ime po kojem je ova biljka poznatija, je grmolika trajnica iz porodice Labiatae, porijeklom iz mediteranskih zemalja, posebno pogodna za kamenjare.

Kao i sve ostale kamenjarke voli suvo tlo i potpuno osunčan položaj. Prednost joj je niski rast i nezahtjevnost u pogledu njege. Ima i veoma prijatan miris; neki kultivari mirišu na limun, a pogodna je za sušenje.

Često se zbog svog patuljastog i grmolikog rasta koristi za popunjavanje pukotina na starim kamenim zidovima ili među kamenjem kojim je popločana vrtna staza. Najviše treba paziti na dobru drenažu jer biljke za kamenjare uspijevaju samo na propusnim tlima gdje nema opasnosti od odstajale vode.

Majčina dušica ima guste sitne cvijetne grozdove u ružičastim nijansama. Majčina dušica je ljekovita biljka koja ne sadrži niti jedan štetan sastojak. Latinski naziv ove biljke je Thymus serpyllum, a u narodu je poznata kao bakina dušica, divlji bosiljak, tamjanika, bukovica, čabrac i poljski ili vrtni timijan.

Rod timijana obuhvata oko 330 vrsta i cijeli jedan niz ukrštenih vrsta. Ljekoviti sastojci majčine dušice nalaze se u cvijetu i listu. Iz tog razloga, uvijek pripazite kako je berete, nikada je nemojte čupati, već je sijecite srpom ili makazama.

Napomena: Prije cvjetanja beru se stabljike, vežu u vezice i okače na toplom i zračnom mjestu. Nakon cvejtanja majčinu dušicu treba podrezati, prenosi Krstarica.

1...111213...1.008Stranica 12 of 1.008

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia