Naslovnica Blog

Samo dvije stvari čuvaju spatifilium: Ova biljka kupi svu vlagu i buđ iz kuće

Agrosavjet
-
0
Samo dvije stvari čuvaju spatifilium: Ova biljka kupi svu vlagu i buđ iz kuće

Spatifilum je jedna od najzahvalnijih biljaka za čuvanje tokom cijele godine, ali čak i on ponekad popusti pred zimom. Ljubitelji cvijeća dobro znaju da prvi hladni dani donose i prvu brigu.

Ako tada ne preduzmete prave korake, na proljeće vas čeka povratak na početak.

Spatifilum, poznat kao mjesečev svijet, ljiljan mira ili djevojačka sreća, nije samo vizuelni ukras.

Njegove svijetle, snježno bijele latice koje liče na mala jedra unose harmoniju u prostor, a biljka je cijenjena i zbog toga što prirodno prečišćava vazduh. Kada joj odgovara okruženje, može da cvjeta i zimi i ljeti, ali samo ako su ispunjeni osnovni uslovi.

Ključ u jednostavnoj, ali dosljednoj njezi

Održavanje umjereno vlažnog zemljišta, izbjegavanje direktne sunčeve svjetlosti i sklapanje mira sa činjenicom da radijatori nisu prijatelji nijedne tropske biljke.

Tokom zime spatifilumu je posebno važna stabilna vlažnost. Grijanje isušuje vazduh i tjera listove da gube sjaj i čvrstinu, a upravo tada kreću da se pojavljuju suvi krajevi i tamne mrlje koje nagoviještavaju dehidrataciju.

U svom prirodnom okruženju ljiljan mira raste pri dnu tropske prašume, okružen vlagom i difuznom svjetlošću. Upravo zato mu toplota radijatora nimalo ne prija. Ako ga držite preblizu izvora  toplote, zalivanje neće biti dovoljno da ga spasi. Biće mu teško da upije vlagu, listovi će postati krhki, a cvjetovi će se brže povlačiti.

Kako sačuvati spatifilum preko zime

Stručnjaci za sobne biljke tvrde da je rješenje mnogo jednostavnije nego što mislite. Gospođa Šeril iz kanadske kompanije Horty Girl kaže da su vam potrebne samo jedna posuda i šljunak kako bi biljka zadržala zdravlje tokom cijele zime.

Ona objašnjava da je optimalna kombinacija temperature i vlažnosti najvažnija. Ljiljan mira obožava vlagu, ali ne podnosi da mu korijen stoji u vodi. Zato je najbolja metoda postavljanje saksije na posudu sa krupnim šljunkom i tankim slojem vode ispod. Kamenčići podižu saksiju i stvaraju prirodnu barijeru, pa korijenje nije direktno izloženo vodi. Ipak, dovoljno je blizu da uživa u blagoj, stalnoj vlažnosti koja se podiže iz posude.

Ova savršena zimska biljka cvjeta i u decembru

Za početak vam je potrebna plitka posuda i šljunak koji lako možete naći u bilo kom garden centru. Napunite posudu do pola kamenčićima, zatim dodajte vode toliko da ne prelazi njihov nivo. Saksiju postavite na šljunak tako da ne klizi i da nijedna drenažna rupa ne dodiruje vodu.

Vodu mijenjajte jednom sedmično da biste izbjegli razvoj algi i neprijatnih mirisa. Uz to redovno zalivajte biljku kao i do sada, pazeći da zemlja bude blago vlažna, nikako natopljena.

Ako ove dvije jednostavne cake uvedete u svoju zimsku rutinu, spatifilum će bez problema prezimiti. Ne samo da će preživjeti hladne mjesece, već će na proljeće procvjetati još jače. To je biljka koja umije da uzvrati svaku kap pažnje, prenosi Ona.rs.

Temperature i optimalni uslovi za orezivanje voćnih kultura

Agrosavjet
-
0
Temperature i optimalni uslovi za orezivanje voćnih kultura

Orezivanje voćnih kultura predstavlja jednu od ključnih pomotehničkih mjera u voćarskoj proizvodnji, čija pravilna primjena ima direktan uticaj na morfogenetske procese, produktivnost i dugoročnu vitalnost biljke. Ova intervencija ne utiče samo na formiranje željenog uzgojnog oblika, već i na prostorni raspored rodnog i prirastnog drveta, efikasnost fotosintetske aktivnosti i mikroklimatske uslove unutar krošnje. Time orezivanje dobija centralno mjesto u strategiji upravljanja rodnim potencijalom, posebno u intenzivnim sistemima proizvodnje.

Savremena istraživanja iz oblasti voćarstva naglašavaju da pravilno određivanje termina orezivanja ima jednak značaj kao i sama tehnika izvođenja orezivanja. Tkivo voćke, iako u fazi zimskog mirovanja, ostaje metabolički aktivno i osjetljivo na stresne uslove okoline. Ekstremno niske temperature povećavaju krtost, dovode do promjena osmotskog pritiska u ćelijama i smanjuju elastičnost drveta, što povećava rizik od većih rana i usporenog procesa kalusiranja. Nasuprot tome, previsoke zimske temperature mogu indukovati parcijalnu deaklimatizaciju, aktivaciju kambija i ranu diferencijaciju pupoljaka, čineći biljku osetljivijom na kasnije niske temperature. Usklađivanje orezivanja sa povoljnim temperaturnim i meteorološkim uslovima predstavljaju ključni tehnološki preduslov uspešnog izvođenja ove pomotehniče mjere.

Minimalna i maksimalna temperatura za orezivanje
– Optimalna temperatura za zimsko orezivanje: od –5°C do +5°C.

– Donja granica za siguran rad: orezivanje se ne preporučuje ispod –7°C, dok je za koštičave vrste prag oko –5°C.

– Gornja granica: temperature iznad +10°C mogu podstaći prerano kretanje sokova.

Razlike u odnosu na voćne vrste
– Jabučaste vrste (jabuka, kruška, dunja) dobro podnose zimsko orezivanje i optimalne temerature za orezivanje su oko -5 °C do +5 °C za zimsko orezivanje

Koštičave vrste – šljiva, trešnja, višnja su osetljivije na hladnoću, optimalne temerature za orezivanje su oko -2 °C do +5 °C za zimsko orezivanje i orezuju se krajem zime, dok breskva, nektarina i kajsija se orezivanje kada temperature prelaze nekoliko stepeni iznad nule.
– Jagodičaste vrste (malina, kupina): orezivanje pri temperaturi od 0°C do +10°C.

Uticaj vremenskih uslova na orezivanje voća

Vremenski uslovi imaju presudan uticaj na kvalitet i fiziološku reakciju biljke na orezivanje. Orezivanje treba izbegavati tokom kiše, magle ili povećane vlažnosti vazduha, jer takvi uslovi pogoduju širenju gljivičnih i bakterijskih patogena, što može dovesti do infekcije svježih rezova i usporenog zarastanja tkiva. Radovi se najbolje obavljaju tokom suvog, stabilnog i hladnog dana, bez jakog vjetra, kada je rizik od oštećenja manji, a zarastanje rana efikasnije. Poslije jačih mrazeva preporučljivo je sačekati nekoliko dana stabilnijeg vremena, kako bi se omogućila regeneracija tkiva i smanjila mogućnost pucanja grana usled temperaturnih stresova. Pri planiranju orezivanja važno je uzeti u obzir i fazu razvoja biljke, jer kombinacija povoljnih vremenskih uslova i pravilne faze rasta obezbjeđuje najbolju fiziološku reakciju i optimalan kvalitet budućeg roda.

Preporuke za dobru praksu orezivanja

Pored navedenih operativnih smjernica, od izuzetne je važnosti da se proces orezivanja posmatra kao integrisani segment ukupnog sistema upravljanja zdravljem i produktivnošću voćnjaka. Preporuka je da se razvija kontinuirani monitoring fiziološkog stanja stabala, uključujući vizuelnu procjenu vitalnosti rodnog drveta, intenziteta bujnosti i stepena opterećenosti rodom, kako bi intenzitet orezivanja bio zasnovane na realnim pokazateljima stanja biljke. Poželjno je da se orezivanje izvodi tako da se uspostavi optimalan odnos između vegetativnog i generativnog potencijala, uz težnju ka postizanju ujednačene rodnosti iz godine u godinu.

Dodatno, voćari bi trebalo da vode računa o sanitarnim aspektima orezivanja, jer pravilan način izvođenja reza i higijena alata značajno utiču na smanjenje rizika od prodora fitopatogenih mikroorganizama. Redovna dezinfekcija makaza i pila, uklanjanje zaraženog ili oslabljenog drveta i odvojeno odlaganje takvog materijala doprinose ukupnoj fitosanitarnoj stabilnosti zasada. Prilikom oblikovanja krošnje potrebno je nastojati da se obezbijedi ravnomjerna osvijetljenost i dobra cirkulacija vazduha, što direktno utiče na proces fotosinteze, sazrijevanje rodnih pupoljaka i smanjenje intenziteta gljivičnih infekcija.

Takođe se preporučuje primjena principa minimalnog stresa, odnosno izbjegavanje pregrubih rezova koji mogu narušiti fiziološku stabilnost stabla. U tom kontekstu, pravovremeno izvođenje rezidbe, uz uvažavanje temperaturnih i fenoloških uslova, omogućava brže kalusiranje i regeneraciju tkiva. Pridržavajući se svega navedenog orezivanje prerasta u rutinsku agrotehničku operaciju koja dugoročno osigurava visok prinos, stabilan kvalitet ploda i dugovječnost voćnog zasada.

Izvor: pssrs.net

Ovo cvijeće može da prezimi napolju bez problema: Ne smeta mu čak ni snijeg

Agrosavjet
-
0
Ovo cvijeće može da prezimi napolju bez problema: Ne smeta mu čak ni snijeg

Da li ste znali da postoje biljke koje cvetaju i zimi? One su otporne na mraz i mogu biti super izbor za vašu baštu ili terasu tokom zime

Baštu puna boja čak i kada je hladno ne mora biti samo mašta, jer neke vrste baštenskog cveća pokazuju izuzetnu snagu i lepotu, čak i kada je hladno.

  • Portulaka, poznata kao prkos, osvetljava tmurne dane svojim šarenim cvetovima.
  • Vres, s svojim žbunastim oblikom, ne zahteva sklonište ni u najhladnijim mesecima.
  • U vrtovima gde je hladno, neka cveća, poput ukrasne koprivice, postaju višegodišnja.
  • Petunije, međutim, pokazuju vitalnost tokom celog letnjeg perioda, sve do početka mraza.
  • Margareta, sa svojom nežnom pojavom, odoleva zimskom snegu.
  • Hortenzije, s cvetnim pupoljcima formiranim tokom vegetacije, takođe odolevaju mrazu.
  • Neke biljke, poput pelargonije, već su decenijama deo urbane kulture u Srbiji.
  • Tamjanika, sa jakim korenovim sistemom, dokazuje izdržljivost u različitim uslovima.

Međutim, za one koji žele da njihovo terasno cveće raste tokom zimskih meseci, važno je imati znanje i strpljenje.

Izvor: stil

Paradajz rasaditi posle graška, kupusa i luka – najbolje pretkulture za visok prinos

Agrosavjet
-
0
Paradajz rasaditi posle graška, kupusa i luka – najbolje pretkulture za visok prinos

Paradajz najbolje uspeva na toplom i osunčanom mjestu, zaštićenom od vjetra. Osjetljiv je na niske temperature – već na 0,5°C mogu nastati prva oštećenja, iako kratkotrajno može preživjeti i do –2°C. Iako je toploljubiva biljka, rast paradajza se usporava kada je temperatura viša od 32°C ili niža od 15°C.

Za uzgoj paradajza najpogodnije je plodno, rastresito zemljište bogato organskom materijom. Paradajz bolje podnosi kisela nego alkalna zemljišta. U plodoredu zauzima prvo mjesto, a na istu površinu može se vratiti tek posle četiri godine.

Paradajz ne treba saditi u blizini paprike, krompira, plavog patlidžana i graška, zbog zajedničkih bolesti i štetočina. Može se rasaditi posle ranog graška, kupusa, crnog luka i šargarepe. U mešovitoj sadnji može da se kombinuje sa kupusom, nevenom, kadificom, bosiljkom i crnim lukom, ali i sa spanaćem, celerom, rotkvom, rotkvicom, salatom i šargarepom.

Pri izboru sorte paradajza važno je obratiti pažnju na otpornost na bolesti, kao i na planiranu upotrebu ploda – da li se uzgaja za svežu potrošnju, preradu ili zimnicu.

Izvor: dobro jutro

Tri biljke posadite u novembru: Puna bašta čekaće vas na proljeće

Agrosavjet
-
0
Tri biljke posadite u novembru: Puna bašta čekaće vas na proljeće

Novembar je pravo vrijeme da pripremite baštu za narednu sezonu i posadite biljke koje će vas na proljeće nagraditi bogatim rodom kao što su luk, bijeli luk i špinat.

Dok zemlja još nije previše hladna, a dani su duži nego zimi, idealni su uslovi za sadnju. Stručnjaci preporučuju da se sada posade luk, bijeli luk i špinat – povrće koje bez problema prezimi i brzo raste čim otopli.

Ako se odlučite za ove kulture, na prolejće ćete uživati u zdravom i obilnom prinosu.

U nastavku donosimo korisne savjete za pravilnu sadnju.

Luk

Ova biljka je izuzetno otporna i zahvalna za sadnju tokom novembra, jer bez problema podnosi niže temperature.

Najbolje uspjeva na sunčanom mjestu, u rastresitom i hranljivom zemljištu.

Lukovice treba rasporediti na razmaku od oko 10 do 15 centimetara, dok razmak između redova može biti 20 do 30 centimetara.

Tokom zime će razviti snažan korjen, pa će s prvim proljećnim danima brzo početi da raste i donese dobar rod.

Bijeli luk

Jesen je idealno vrijeme za sadnju bijelog luka, a novembar je posljednji trenutak da ga zasadite. Birajte zdrave i krupne čenove, postavljajte ih na dubinu od 5 do 8 centimetara, uz razmak od 10 do 15 centimetara između svake biljke.

Važno je da zemlja bude propusna, kako biste spriječili zadržavanje vlage i truljenje. Zimski period koristi da formira čvrst koren, što u proljeće donosi velike i zdrave glavice.

Špinat

Ako želite povrće koje brzo raste i daje prve listove već s prvim zracima sunca, špinat je pravi izbor.

Sije se u vlažno, rastresito tlo, sa oko 5 centimetara razmaka između sjemenki. Dobro podnosi hladnoću, pa je savršen za jesenju sadnju.

Iako mnogi misle da se sadnja obavlja samo u proljeće, jesen donosi brojne prednosti.

Zemlja je još uvijek topla od ljeta, pa biljke mogu da razviju korjen prije nego što stignu jači mrazevi. Na taj način, dočekuju proljeće spremne za brži rast i obilniji prinos.

Izvor: nezavnisne novine

Trik koji obara s nogu: Za samo dva dana imaćete najbolji kiseli kupus

Agrosavjet
-
0
Trik koji obara s nogu: Za samo dva dana imaćete najbolji kiseli kupus

Zima bez sarme? Teško da to iko od nas može da zamisli. I dok se svako hvali „najboljim receptom“, istina je da sve počinje od savršeno kiselog kupusa. Dobra vijest je da za to više nije potrebno ni bure, ni dug proces čekanja. Postoji nekoliko jednostavnih trikova koji daju isti rezultat brzo, lako i bez greške.

Brza metoda za kiseljenje kupusa

Očistite glavicu kupusa od spoljašnjih listova i izdubite korijen. U rupu sipajte malu šoljicu sirćeta i kašiku soli, a zatim lagano protresite kupus kako bi se sve lijepo rasporedilo. Ovako pripremljenu glavicu stavite u kesu i ubacite u zamrzivač na dva dana.

Kada je izvadite i pustite da se potpuno odmrzne, dobićete savršeno mekan i prijatno kiseo kupus, spreman za motanje sarmi.

Ako više volite tradicionalan ukus, postoji i klasičan, ali pojednostavljen način. Nakon što očistite kupus i izdubite korijen, u udubljenje sipajte so, pa ga stavite u veću posudu. Pored kupusa ubacite krišku hljeba, jer ona pomaže procesu fermentacije.

Sve zatim prelijte vrelom, blago posoljenom vodom (so dodajte po ukusu, ali ne preterujte) i poklopite. Držite posudu na toplom mestu, a za nekoliko dana, najviše pet, vaš kupus će biti spreman i lijepo ukiseo.

Ne samo da će kiseli kupus sarmu i druga jela učiniti neodoljivim, već će cijela kuća mirisati na onu pravu zimsku magiju, prenosi Ona.rs.

Njega hortenzija zimi: Ne pravite ovu grešku u novembru, ostaćete bez cvijeća sljedeće godine

Agrosavjet
-
0
Njega hortenzija zimi: Ne pravite ovu grešku u novembru, ostaćete bez cvijeća sljedeće godine

Pogrešno orezivanje u jesen može uništiti pupoljke i sprečiti cvetanje hortenzija sledeće godine. Ako želite predivne cvetove sledeće godine, evo šta je potrebno da znate.

Jesen je idealno vreme za mnoge baštenske radove – od skupljanja lišća do oblikovanja grmova – i lako je pomisliti da bi spisak trebalo da se proširi i na orezivanje hortenzija. Ali, iako su oktobar i novembar periodi u kojima mnoge biljke mogu sigurno da se orezuju, hortenzije ne spadaju među njih.

Možete li hortenzije orezivati u novembru?

Prema rečima stručnjaka, odgovor je odlučno – ne. S obzirom na ogromnu raznolikost vrsta i kultivara hortenzija, mnogi pretpostavljaju da će barem neke od njih dobro podneti orezivanje krajem godine. Međutim, ispostavlja se da bi takav potez vašim biljkama mogao naneti više štete nego koristi. Tačno poznavanje vremena kada hortenziju treba orezivati ključno je za održavanje zdravlja biljke i obilne cvatnje.

Dakle, ako ste se pitali možete li orezivati hortenzije u novembru, evo šta treba da znate.

Kada je reč o orezivanju hortenzija u ovo doba godine, postoje dva ključna nedostatka – a prvi može direktno da utiče na cvetanje sledeće sezone.

Mnoge hortenzije cvetaju na mladicama koje su se razvile prethodne godine, pa ako ih orežete prekasno, mogli biste nesvesno ukloniti pupoljke koji bi trebalo da procvetaju idućeg leta. Orezivanje u pogrešno vreme zapravo je jedan od najčešćih razloga zbog kojih hortenzije ne cvetaju.

„Ako imate mophead ili čipkaste hortenzije, one cvetaju na izraslinama prethodne godine i ne trebalo orezivati ih do proleća“, potvrđuje Ričard Barker, hortikulturni stručnjak i komercijalni direktor u LBS Horticulture.

To, međutim, ne znači da su hortenzije koje cvetaju na novim mladicama potpuno zaštićene.

„Hortenzije koje cvetaju na novim mladicama mogu se orezivati dok miruju, ali najbolje vreme za to je kasna zima ili rano proleće„, kaže Ričard. „Iako će biljke mirovati u jesen, i dalje rizikujete da će orezani delovi biti više oštećeni hladnoćom i mrazom.“

Kad smo već kod mraza – baš kao što ne bi trebalo da kosite travnjak tokom ledenog vremena (zato je toliko važno znati kada da prestanete s kosidbom trave za zimu), tako ni hortenzije ne bi trebalo da orezujete pre nego što temperature počnu ozbiljno da padaju, što se obično događa upravo u novembru.

„To je zato što njihove stabljike mogu da zadrže vlagu u sebi, koja tokom zime može da se smrzne, a orezivanje dodatno izlaže pupoljke zimskim vremenskim uslovima„, objašnjava Ričard.

Osim pravilnog malčiranja hortenzija, postoje i drugi načini da ih zaštitite od hladnoće – a jedan od njih skriva se u samim cvetnim glavicama.

„Vrste mophead i čipkaste kapice zadržavaju stare cvetne glavice tokom zime, štiteći pupoljke koji će cvetati sledeće godine„, kaže Anelis Brili, hortikulturna stručnjakinja u Thompson & Morgan.

Zato, umesto da žurite da ih orežete, dopustite hortenzijama da zadrže svoje osušene cvetne kugle – osim što imaju zaštitnu funkciju, one u zimskom vrtu mogu izgledati vrlo dekorativno, naročito kada se na njima zadrži mraz ili tanak sloj snega.

Naravno, jesen je i jedno od najboljih perioda za sadnju novih hortenzija – pa ako se nadate dodavanju novog grm u svom vrtu, sada je idealno vreme za to.

Izvor: b92

Radovi u povrtnjaku u novembru

Agrosavjet
-
0
Radovi u povrtnjaku u novembru

Tokom novembra sakupljaju se poslednji plodovi manje zimogroživog povrća – kasnog kupusa, kelja pupčara, vade se celer, šargarepa, cvekla, praziluk, peršun, paštrnak i ren.

Povrće koje je tokom prošlog meseca sakupljeno i ostavljeno pod nadstrešnicu pažljivo se prebira i jedro i zdravo unosi u trap ili ostavu, složi u suve kutije i odloži u tamni deo prostorije. Oštećeno se odvaja za skorašnju potrošnju, ili pere, ljušti i odlaže u zamrzivač ili se suši. Sitno i neugledno se odnosi u kompostarnik, a jako oštećeno i trulo na deponiju.

Sve zdrave biljne ostatke, uključujući i korov koji nije formirao seme, treba sakupiti i odneti u kompostarnik. Velika količina opalog lišća je dragocena, besplatna sirovina za odličan kompost ili malč koji će da zaštiti koren mladog povrća od izmrzavanja i u leji spreči razvoj korova u rano proleće.

Pravo je vreme da se bašte uzoru, izašove ili na drugi način zemljište obradi što će omogućiti zadržavanje vlage i bolju rastresitost u odnosu na prolećnu obradu.

Mogu da se poseju pokrovne biljke. Povrtari znaju da siderati, ili zeleno đubrivo, donose mnogo koristi, pogotovo ako se planira da se ta površina ostavi bez gajenog useva sve do proleća. Izborom vrste može se uticati na karakteristike zemljišta, sadržaj hranljivih materija, populaciju štetočina, i prekidanje lanca bolesti na određenoj vrsti povrća.

Izvor: dobro jutro

Ove sorte kupusa su najgori izbor za kiseljenje i zimnicu

Agrosavjet
-
0
Ove sorte kupusa su najgori izbor za kiseljenje i zimnicu

Jesen je vrijeme kada domaćice širom Srbije pripremaju burad i slane rastvore, nadajući se savršenom kiselom kupusu za sarmu i prazničnu trpezu. Međutim, mnoge ne znaju da pogrešan izbor sorte može potpuno upropastiti trud.

Nisu svi kupusi jednako pogodni za fermentaciju – neki su namijenjeni isključivo za svježu upotrebu, a ako ih stavite u bure, vrlo brzo će se raspasti, usmrditi i izgubiti čvrstinu.

„Kupus za salatu nije isti kao kupus za zimnicu“, upozoravaju povrtari.

„Rane sorte imaju previše vode, tanke listove i nisku koncentraciju šećera, što onemogućava pravilno kiseljenje.“

Najčešće greške: Zašto kupus propada u buretu

Kada se za zimnicu koristi pogrešna sorta, rezultat je uvijek isti – mekane, gnjecave glavice i neprijatan miris koji se pojavi već poslije nekoliko nedjelja.

Evo zbog čega se to dešava:

– Tanki listovi brzo se raspadaju u slanoj vodi

– Nizak sadržaj šećera usporava ili onemogućava fermentaciju

– Viši sadržaj vode izaziva stvaranje sluzi i kvarenje

– Rane sorte nisu otporne na dugotrajno stajanje u buretu

Kupus koji je uzgajan za brzu potrošnju jednostavno nema strukturu da izdrži višemjesečnu fermentaciju. Zato je pravilan izbor sorte ključan ako želite da kupus zadrži hrskavost, aromu i dobru boju tokom cijele zime.

Koje sorte kupusa treba izbjegavati

Ako ste u prodavnici ili na pijaci i čujete da prodavac nudi ranu sortu kupusa, znajte da je to znak da ga ne treba stavljati u bure.

Takve glavice imaju laganu strukturu, tanke listove i previše vlage.

One su idealne za svježe salate, ali ne i za zimnicu.

Sorte koje nikako nisu preporučljive za kiseljenje su:

– Rane sorte koje sazrijevaju prije oktobra

– Kupus sa tankim, providnim listovima

– Kupus koji ima previše vlage i lagan osjećaj u ruci

Iako djeluju lijepi i svježi, ovi kupusi se poslije nekoliko nedjelja u buretu pretvaraju u kašu, a rasol postaje mutan i neprijatnog mirisa.

Najbolje sorte za kiseljenje – provjereni domaći izbor

Za idealan kiseli kupus birajte sorte sa kompaktnim, teškim i gustim glavicama koje imaju dovoljno šećera da fermentacija teče prirodno.

Evo koje sorte domaćice i povrtari najviše preporučuju:

Futoški kupus – tradicionalna domaća sorta, čvrsta, elastičnih listova i savršena za sarme.

Varaždinski kupus – guste glavice, prijatan ukus i odlična sposobnost fermentacije.

Bravo F1 – hibridna sorta otporna na pucanje, pogodna i za domaćinstva i za industriju.

Adut F1 – debelih listova i izuzetno postojan tokom zime.

Sve ove sorte imaju visok sadržaj prirodnih šećera, čvrstu strukturu i otpornost na kvarenje, što znači da će vaš kupus u buretu zadržati hrskavost, prijatan miris i blagu slanoću mjesecima.

Savjeti za savršeno kiseljenje kupusa

Čak i kada odaberete pravu sortu, postoji nekoliko pravila koja ne smijete zaboraviti:

Birajte čvrste i zdrave glavice – bez oštećenja i pukotina.

Kupus ne smije biti izložen mrazu prije nego što ga stavite u bure.

Glavice moraju biti potpuno potopljene u rasol – inače dolazi do kvarenja.

Redovno provjeravajte vodu – ako postane mutna ili se pojavi sluz, odmah je promjenite.

Dodajte korijen rena ili kukuruzni klip – prirodni su čuvari svježine i sprečavaju stvaranje neprijatnih mirisa.

Tajna uspješne zimnice je u sorti

Kada dođe vrijeme za kiseljenje, mnogi misle da su so, voda i bure najvažniji.

Ali istina je da sve počinje od izbora kupusa.

Prava sorta će izdržati mjesece fermentacije i sačuvati onaj neodoljivi miris domaćeg kiselog kupusa koji nas vraća u djetinjstvo.

Zato, ako želite da vaša zimnica miriše na tradiciju, izbjegavajte rane sorte – i birajte provjerene, domaće klasike, prenosi „Ona„.

Evo koliko dugo otvorena hrana u konzervi može da stoji u frižideru

Agrosavjet
-
0
Evo koliko dugo otvorena hrana u konzervi može da stoji u frižideru

Otvorene konzerve često ostaju kao ostatak obroka u domaćinstvima, ali mnogi ne znaju koliko dugo je bezbedno držati ih u frižideru. Ako se ne skladište pravilno, njihov sadržaj se može brzo pokvariti i postati neispravan za jelo.

Nakon otvaranja, većina sadržaja iz konzerve može se čuvati u frižideru do četiri dana.

Međutim, preporučuje se da se hrana ne ostavlja u originalnoj limenci, već da se prebaci u čistu, zatvorenu posudu, najbolje staklenu ili plastičnu, kako bi se izbegla promena ukusa i eventualna kontaminacija.

Različite vrste konzervisanih proizvoda imaju sličan vremenski okvir čuvanja:

  • Tunjevina do tri dana

  • Grašak, kukuruz, pasulj do četiri dana

  • Paradajz sos od dva do tri dana

  • Pašteta i mesne konzerve do tri dana

Hrana koja stoji duže od preporučenog perioda, čak i ako je u frižideru, može promeniti miris, boju ili teksturu. To su prvi znaci da više nije bezbedna za konzumaciju. Takođe, ukoliko se na površini pojavi sloj sluzi ili hrana ima neprijatan miris, najbolje je odmah je baciti.

Otvorene konzerve, iako praktične, zahtevaju pažljivo rukovanje. Jednom kada se otvore, više ne važi originalni rok trajanja sa pakovanja, te ih treba tretirati kao svežu ili pripremljenu hranu.

U domaćinstvima je najčešća greška upravo ostavljanje sadržaja u otvorenoj limenci, što može dovesti do kvarenja. Jednostavno prebacivanje hrane u posudu sa poklopcem produžava joj svežinu i čuva njenu ispravnost.

Izvor: b92

123...1.021Stranica 1 of 1.021

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia