Naslovnica Blog

Grčki ratluk od pomorandže – Napravite ga lako kod kuće

Agrosavjet
-
0
Grčki ratluk od pomorandže – Napravite ga lako kod kuće

Grčki ratluk od pomorandže je mekan, aromatičan i savršen za sve ljubitelje domaćih slatkiša.

Ovaj grčki ratluk odiše svježinom pomorandže i blagom aromom vanile. Mekan je, elastičan i lagano sladak – savršen za popodnevni užitak uz kafu ili čaj. Priprema je jednostavna, a rezultat je pravi domaći desert koji će oduševiti sve.

Sastojci za grčki ratluk:

  • 500 ml svježe cijeđenog soka od pomorandže (procijedjen da nema pulpe)
  • 200 ml vode
  • 800 g kristal šećera
  • 120 g gustina (skrobnog brašna)
  • 1 kašičica limunovog soka
  • Rendana korica 1 pomorandže (neprskane)
  • 1 kašičica arome vanile (po želji)

Za posipanje:

  • 100 g prah šećera
  • 50 g gustina
Savjet:

Stalno miješajte tokom kuvanja kako se ratluk ne bi zalijepio za dno i postao žilav.

Pročitajte: Rahat lokum – Dva neodoljiva domaća recepta!

Priprema:

Priprema sirupa:

Procijedite sok od pomorandže i pomiješajte ga sa vodom i šećerom. Stavite na srednju vatru da provri, dodajte limunov sok i kuvajte dok ne počne da se formira sirup (oko 10 minuta).

Gustin:

Razmutite gustin u malo hladne vode da ne ostanu grudvice. U tankom mlazu ulivajte razmućeni gustin u vreo sirup uz neprestano miješanje.

Kuvanje ratluka:

Kuvajte na tihoj vatri, stalno miješajući, dok se masa ne zgusne i ne postane providna i elastična (30–40 minuta). Pred kraj dodajte rendanu koricu pomorandže i, po želji, aromu vanile.

Hlađenje i sječenje:

Masu izlijte u pleh obložen papirom za pečenje i blago nauljen. Poravnajte i ostavite da se potpuno ohladi na sobnoj temperaturi (najbolje preko noći). Sutradan isijecite ratluk na kockice i svaku uvaljajte u mješavinu prah šećera i gustina.

Grčki ratluk od pomorandže čuva se u hermetički zatvorenoj posudi i ostaje mekan i elastičan danima.

Pospite ovo OKO RUŽE PRIJE MRAZEVA i imaćete najljepši vrt u proljeće

Agrosavjet
-
0
Pospite ovo OKO RUŽE PRIJE MRAZEVA i imaćete najljepši vrt u proljeće

Mnogi misle da ruže samo treba orezati i to je to. E pa, nije! Postoji jedan super jednostavan trik, nešto što ja radim godinama, i ruže zahvaljuju nevjerovatnim cvjetanjem.

Ako oko ruža pospete običan drveni pepeo prije prvih mrazeva, obezbijedićete im nevjerovatnu dozu hranljivih materija koje će im pomoći da prezime i eksplodiraju cvjetovima sljedeće godine.

Zašto je drveni pepeo eliksir za vaše ruže?

Drveni pepeo, taj neugledni ostatak od loženja drva, zapravo je prava riznica minerala za vaše biljke! On je bogat kalijumom, kalcijumom, magnezijumom i fosforom, a svi ovi elementi su ključni za zdrav rast i obilno cvjetanje. Kalijum, recimo, pomaže biljkama da razviju jače stabljike i otpornost na bolesti, dok kalcijum jača ćelijske zidove. Plus, pepeo blago podiže pH vrijednost zemljišta, što mnoge ruže baš vole. Razumijete sad zašto je fenomenalan?

Pročitajte: Kada orezivati ruže?

Kako pravilno primijeniti ovaj tajni sastojak?

Nije svejedno kako ćete ga koristiti, naravno. Da biste izvukli maksimum iz ovog prirodnog đubriva, pratite ove korake, provjerene i isprobane:

– Pravo vrijeme je ključno: Idealno je da pepeo pospete oko ruža kasno u jesen, prije nego što se zemlja potpuno smrzne. To ružama daje dovoljno vremena da upiju hranljive materije.

– Ne pretjerujte: Manje je nekad više! Bitno je da ga ravnomjerno rasporedite oko baze biljke, a ne direktno na stablo.

Lagano ga „začeprkajte“: Poslije posipanja, nježno ga pomiješajte sa površinskim slojem zemlje. Ne morate duboko kopati, samo ga malo „začeprkajte“ motičicom ili rukom (naravno, sa rukavicama!).

-Zalijte (ako nema kiše): Ako je zemlja suva, blago je zalijte nakon primjene pepela. Voda će pomoći da se hranljive materije brže spuste do korijena.

Česta pitanja o korišćenju drvenog pepela za ruže

Mogu li da koristim pepeo od uglja?

– Ne! Koristite isključivo drveni pepeo od neobrađenog drveta. Pepeo od uglja ili drveta tretiranog hemikalijama može biti štetan za vaše biljke.

Koliko često smijem da ga primjenjujem?
Dovoljno je jednom godišnje, u jesen. Prečesta primjena može previše podići pH vrijednost zemljišta.

Da li je dobar za sve vrste ruža?

Generalno, da! Većina ruža voli blago alkalno zemljište, a pepeo im u tome pomaže, prenosi Krstarica.

Šta ako nemam drveni pepeo?

Postoje i druga zimska đubriva za ruže, ali drveni pepeo je najjeftinija i najprirodnija opcija, a uz to i ekološka.

Eto, sad znate malu tajnu za najljepše ruže u komšiluku! Nije komplikovano, nije skupo, a rezultati su zagarantovani. Kad sljedeće godine ugledate svoje ruže prepune cvjetova, sjetićete se ovog savjeta i biće vam drago što ste ga isprobali. Priroda nam često nudi najbolja rješenja, samo treba da ih prepoznamo i iskoristimo.

Otkrivamo 3 cvijeta koja obavezno treba posaditi u oktobru da biste imali najljepšu baštu na proljeće

Agrosavjet
-
0
Otkrivamo 3 cvijeta koja obavezno treba posaditi u oktobru da biste imali najljepšu baštu na proljeće

Oktobar je idealan trenutak da posadite prolećne lukovice i obezbedite cvetanje već od marta, bez mnogo cimanja na proleće

Ako tražite najzahvalniji izbor za dvorište, terasu ili balkon, posadite tri proverena cveta: narcise, ukrasni (gigantski) luk i grozdasti zumbul. Primenjuje se jednostavno pravilo: lukovicu sadite duboko otprilike koliko je dva do tri puta viša od nje same, u zemlju koja ne zadržava vodu. Uz malo planiranja danas, na proleće dobijate baštu koja izgleda kao da je uređivana nedeljama.

Jesen u bašti nije kraj, već početak sledeće sezone boja. Oktobar je idealan trenutak da posadite prolećne lukovice i obezbedite cvetanje već od marta, bez mnogo cimanja na proleće. Zemlja je još uvek blago topla, česte kiše pomažu ukorenjavanje, a prirodna “hladna stratifikacija” tokom zime odradi ostatak posla.

Narcis

Narcisi su sinonim za bezbrižno proleće: otporni, mirisni i pouzdani i u dvorištu i u saksijama. Mesto pod suncem ili u blago zasenjenom delu bašte odgovara im savršeno, a ključ je u dobroj drenaži da se lukovice ne zadržavaju u mokroj zemlji. Prilikom sadnje, šiljati vrh obavezno okrenite nagore i nežno pritisnite zemlju oko lukovice kako bi izbacila vazdušne džepove. Prvo zalivanje je dovoljano da se započne ukorenjavanje. Narcisi posebno lepo deluju kada se sade u manjim “oblacima” i kada im društvo pravi niski plavi tepih od muskarija – a kombinacija podiže celo dvorište i odlično izgleda i na fotografijama. Posle cvetanja, dopustite lišću da prirodno požuti. Tako biljka vraća energiju u lukovicu i sledeće godine cveta još bogatije. Ako volite prirodan, šumski izgled, pomešajte nekoliko sorti narcisa različitih visina i vremena cvetanja, dobićete produženo cvetanje tokom više nedelja.

Ukrasni ili gigantski luk

Ukrasni luk najbolje uspeva na punom suncu, u propusnoj zemlji, u teškim, glinovitim uslovima. Za visoke sorte, kao što su Allium giganteum ili hibridi s krupnim lopticama, idite i dublje nego inače – bolje dublje nego plitko, zbog stabilnosti cvetne stabljike na vetru. Sadite ih “u džepove” između viših trajnica i ukrasnih trava.

Grozdasti zumbul

Grozdasti zumbul, sitan je, ali pravi spektakl kada se sadi u masama. Podnosi sunce i blagu senku i voli lagana, dobro drenirana zemljišta, zato je odličan izbor i za kamenjare i za ivice staza. Najlepši rezultat dobijete kada ga doslovno razbacaš, pa lukovice posadiš tamo gde padnu; tako izbegavaš stroge linije i dobijaš prirodan, razigran tepih plavih grozdova. U saksijama slobodno zbij raspored za gušći efekat i kombinuje ga s narcisima niskog rasta.

Izvor: stil

Doboš torta – kraljica među tortama sa čokoladom i karamelom

Agrosavjet
-
0
Doboš torta – kraljica među tortama sa čokoladom i karamelom

Doboš torta je jedna od najpoznatijih torti na svetu i najpoznatija mađarska torta. Pravi se od 6–8 tankih kora, filovanih čokoladnim kremom sa glazurom od karamele.
Iako svojim oblikom može da podseti, naziv ne nosi po instrumentu, već po svom tvorcu Jožefu C. Dobošu, čuvenom mađarskom poslastičaru.

U nastavku ti donosimo proveren recept za ovu legendarnu tortu – bogatog ukusa, sa raskošnim kremom i hrskavom karamel dekoracijom.

Sastojci

Kore (za 10 kora, prečnik 20 cm):

  • 6 jaja

  • 6 kašika šećera

  • 6 kašika brašna

  • Po želji: rendana korica limuna

Čokoladni krem:

  • 5 jaja

  • 200 g šećera

  • 1 kesica vanilin šećera

  • 200 g čokolade za kuvanje (minimum 40% kakao)

  • 250 g putera (sobne temperature)

Karamel glazura:

  • 200 g šećera

  • 2 kašike limunovog soka

  • 2 kašike otopljenog putera

Dekoracija:

  • 1 kesica čokoladnog šlag krema

Priprema

Kore:

  1. Iscrtajte na papiru 10 krugova prečnika 20 cm (na 4 papira po 2 kruga i na 2 papira po 1).

  2. Umutite belanca sa malo soli, postepeno dodajte šećer, pa jedno po jedno žumance. Na kraju dodajte brašno (po porciji – 3 jaja, 3 kašike brašna i šećera).

  3. Smesu rasporedite u tanke slojeve unutar krugova i pecite u zagrejanoj rerni na 160 °C oko 2–3 minuta, dok ne porumene.

  4. Pečene kore odmah skidajte sa papira i ostavite da se ohlade. Ponovite postupak i sa ostatkom smese (ukupno 10 kora).

Krem:

  1. Umutite jaja sa šećerom i vanilin šećerom pa kuvajte na pari 20-ak minuta, dok se ne zgusne.

  2. Dodajte čokoladu, promešajte da se otopi i sjedini. Ostavite da se ohladi.

  3. Umutite puter, pa mu postepeno dodajte ohlađeni krem, muteći dok ne postane gladak i ujednačen.

Slaganje:

  1. Na tanjir stavite prvi biskvit, premažite kremom (2,5–3 kašike po kori), pa ponavljajte dok ne potrošite 9 kora i sav krem.

  2. Torta ide u frižider nekoliko sati da se stegne.

Karamel glazura:

  1. Otopite šećer na srednjoj vatri dok ne postane zlatno-smeđ. Dodajte limunov sok i otopljeni puter, promešajte.

  2. Desetu koru isecite na 12–16 trouglova, prelijte toplim karamelom i brzo razmažite. Pre nego što se potpuno stegne, po linijama dodatno obeležite nožem.

  3. Kada se stvrdne, pažljivo odvojite trouglove i poređajte ih dekorativno na vrh torte.

Završnica:

  • Umutite čokoladni šlag krem i premažite bočne strane torte. Dekorišite po želji.

Saveti:

  • Torta je najbolja kada odstoji bar jedan dan.

  • Čuvati u frižideru, a vaditi 15 minuta pre sečenja.

  • Za poseban efekat – dodajte seckane lešnike uz ivice ili čokoladne trake.

Kada i zašto krečiti voćke? Da li je ova mjera uzaludna?

Agrosavjet
-
0
Kada i zašto krečiti voćke? Da li je ova mjera uzaludna?

Neki baštovani, posebno početnici, pogrešno vjeruju da je primarna svrha krečenja estetska. U stvari, bijeli sloj na stablu ima više zaštitnih funkcija.

Kada krečiti?

Krečenje drveća se preporučuje dva puta godišnje: u kasnu jesen i rano proljeće. Jesenje krečenje se smatra najvažnijim, jer štiti drveće od opekotina od sunca, pucanja od mraza i štetočina koje prezimljavaju u kori. Postupak se sprovodi nakon što lišće opadne, kada temperature još nisu pale ispod 5°C.

Proljećno krečenje je neophodno da bi se obnovio zaštitni sloj koji je možda isprao kišom ili snijegom tokom zime. Drveće se obično kreči krajem februara ili početkom marta, prije nego što počne da teče sok.

Ako iz nekog razloga nije sprovedeno jesenje krečenje, onda proljećno krečenje treba obaviti što je ranije moguće, čim temperatura vazduha poraste na 5°C, ali svakako prije nego što pupoljci nabubre.

Zašto krečiti?

Glavni neprijatelj drveta zimi i rano u proljeće nije mraz, kako mnogi vjeruju, već sunce. U februaru i martu, sunčeva svjetlost predstavlja značajnu pretnju za baštu.

Prvo, jaka sunčeva svijetlost može izazvati opekotine od sunca. Tamne mrlje, ljuštenje kore i pukotine na deblu i granama su znaci opekotina od sunca. Ovo se najčešće javlja na novozasađenim ili presađenim drvećima.

Drugo, u rano proljeće, prije nego što se listovi pojave, tamna kora debla i skeletnih grana intenzivno apsorbuje sunčevu toplotu. Tokom dana postaje veoma vruća, što pokreće tok soka. Noću, kada temperature naglo padnu ispod nule, sok u kori se smrzava i širi. To dovodi do pucanja tkiva i stvaranja pukotina od mraza – uzdužnih pukotina u kori. Ove rane, poput opekotina od sunca, ne samo da slabe drvo već postaju i otvorena vrata za infekcije i štetočine. Bijela boja efikasno reflektuje sunčeve zrake, sprečavajući pregrijvanje debla, značajno smanjujući rizik od oštećenja.

Druga važna funkcija krečenja je zaštita drveta od štetočina i bolesti. Larve insekata, gljivične spore i patogeni mikroorganizmi prezimljavaju u debeloj staroj kori. Krečenje, posebno uz dodatak posebnih sredstava, dezinfikuje koru, ubijajući ove nepozvane goste.

Dakle, krečenje je sveobuhvatna mjera zaštite od opekotina od sunca, pukotina od mraza, glodara, insekata i bolesti. Recept za smješu koja će zaštititi stabla pročitajte OVDE

5 razloga zašto treba posijati luk u jesen : Evo kako da to uradite što bolje

Agrosavjet
-
0
5 razloga zašto treba posijati luk u jesen : Evo kako da to uradite što bolje

Kraj septembra i početak oktobra je pravo vreme da posejete luk u čijim plodovima ćete uživati prvih dana proleća

Jesen je savršeno doba za baštovanstvo, jer je zemlja još topla od leta, a prve jesenje kiše će redovno zalivati vaše useve. Svaki baštovan zna da nema ništa lepše od jesenje bašte u kojoj imate zelenu salatu, blitvu, cveklu, dok ste upravo posejali peršun, grašak, šargarepu i luk.

5 razloga zašto treba da sejete luk u jesen

Jesenjem luku je potrebno od 4 do 6 nedelja da učvrsti koren kako mu zima ne bi naudila, stoga je idealno da ga posejete u krajem septembra i početkom oktobra.

Evo zašto treba da sejete luk baš u jesen:

  1. Topla zemlja = brži rast
  2. Luk formira jako korenje koje odoleva zimi
  3. Luk posađen u jesen, na proleće je dosta sočniji
  4. Odličan je za jelo jer ima bolji ukus od onog posađenog u proleće
  5. Luk posađen u jesen ranije sazreva – dok drugi seju, vi već uveliko berete

Kako posejati luk?

Seme luka posejte tako što ćete jednu malu glavičicu luka približiti drugoj. Kada stigne mladi luk, tj. u proleće, uvek berite između redova kako biste razredili sadnice. Onaj luk koji ostane, postaće veliki i snažan, a vi ćete pre toga imati mladi luk za jelo.

Uzgajanje sopstvenog luka traje od 60 do 80 dana.

Kako pripremiti zemljište?

Zemljište očistite od korova, pa dobro prekopajte da postane rastresito. Zatim drškom za motiku povucite linije po bašti i pratite tako red sanje.

Luk rukom zabadate u zemlju dubine oko par centimetara, a glavice radvajajte na oko 20 centimetara.

Luk zasađen u jesen se skoro i ne zaliva, jer će kiše učiniti svoje. Samo ako vidite da je sušni period, zalijte svoju bašticu barem jednom u mesec dana.

Kada u jesen posejete luk, možete slobodno da zaboravite na njega do proleća kada će početi da raste, a vi s uživanjem počnete da ga berete i jedete.

Izvor: stil

5 zlatnih pravila jesenjeg đubrenja za baštu, voćnjak i njivu

Agrosavjet
-
0
5 zlatnih pravila jesenjeg đubrenja za baštu, voćnjak i njivu

Jesen je pravo vrijeme da se zemljište pripremi za sljedeću sezonu. Pravilnim unošenjem đubriva vraćamo zemljištu hranljive materije, poboljšavamo strukturu i obezbeđujemo stabilan prinos u narednoj godini.

U nastavku donosimo 5 pravila jesenjeg đubrenja, uz preporuke za tipove đubriva, doziranje i primjenu po vrstama kultura.

1. Organska đubriva – osnovna obnova plodnosti

Unošenje organske materije u jesen direktno utiče na strukturu i mikrobiološku aktivnost zemljišta. Zreli stajnjak, kompost, humus ili biohumus poboljšavaju vodni i vazdušni režim, i obogaćuju tlo azotom, fosforom, kalijumom i mikroelementima.

2. Analiza pH vrednosti – temelj pravilnog đubrenja

Prije unošenja mineralnih i krečnih đubriva, obavezno izvršite analizu kiselosti zemljišta (pH). Većina povrtarskih i ratarskih kultura zahteva pH između 5,5 i 7.

Ukoliko je zemljište kiselo (pH < 5,5), dolazi do smanjene dostupnosti fosfora, kalcijuma i magnezijuma, što direktno utiče na prinose.

Brzi test: Koristite lakmus papir ili digitalni pH-metar.

3. Krečna đubriva – korist, ali samo uz analizu

Unišenje krečnih đubriva ima smisla samo ako analiza pokaže povećanu kiselost. Neophodno je za kulture poput: kupusa, luka, cvekle, salate, ali može naštetiti vrstama koje traže kiselu sredinu (npr. borovnica, rododendron, brusnica).

Najčešći izbori: Dolomitno brašno, kreč, pepeo (ne mešati sa stajnjakom i fosfatima).

4. Mineralna đubriva – fokus na fosfor i kalijum

U jesen treba izbjegavati azotna đubriva, jer se lako ispiraju. Umesto toga, koriste se fosforno-kalijumska đubriva koja se sporo razgrađuju i ostaju dostupna biljkama tokom zime i proljeća.

5. Planirajte đubrenje prema kulturi i plodoredu

Planiranje jesenjeg đubrenja treba da se zasniva na plodoredu i tipu biljaka koje će se uzgajati naredne sezone. Različite kulture imaju različite potrebe za hranljivim materijama, a vrijeme unošenja đubriva mora biti pažljivo usklađeno sa krajom vegetacije.

Posebnu pažnju treba obratiti na višegodišnje biljke (voćke, vinova loza, ukrasno šiblje), kod kojih se jesenja prihrana obavlja isključivo kalijum-fosfornim i organskim đubrivima, bez ili sa minimalnim sadržajem azota.

Važna napomena:

Prihranu višegodišnjih kultura treba završiti najkasnije do sredine oktobra u kontinentalnim područjima, a u toplijim, južnim krajevima Balkana može se produžiti do kraja oktobra — ali ne kasnije.

Cilj je da se izbegne stimulacija novog rasta pred zimu. Kasna prihrana azotom može izazvati izbijanje novih izdanaka koji neće odrveneti na vrijeme i lako stradaju od prvih mrazeva. To slabi biljku, povećava rizik od oštećenja i negativno utiče na njen razvoj naredne sezone.

Umjesto toga, jesenje đubrenje treba da omogući:

  • jačanje korenovog sistema,

  • povećanje otpornosti na mraz,

  • bolji start u proleće.

Prilagodite vrstu i vreme unošenja đubriva konkretnim uslovima vaše mikroklime i planu proizvodnje.

Jesenje đubrenje nije trošak, već ulaganje u zdravu i plodnu sezonu. Kombinujte organske i mineralne izvore, prilagodite ih analizi tla i zahtevima kultura. Na taj način ćete ostvariti bolje prinose, zdravije biljke i dugoročnu plodnost zemljišta.

Da li vam je ikad procvjetao svekrvin jezik? Evo savjeti kako da vam to uspije u zatvorenom

Agrosavjet
-
0
Da li vam je ikad procvjetao svekrvin jezik? Evo savjeti kako da vam to uspije u zatvorenom

Da li je vaš svekrvin jezik ikada procvjetao? Otkrijte provjerene trikove kako da u stanu uživate u njegovim prelijepim, mirisnim cvjetovima koji se otvaraju noću.

Ako u svom domu imate svekrvin jezik, vjerovatno ga volite zbog njegove izdržljivosti. Ipak, malo ko zna da ova popularna sobna biljka može da procvjeta – i to sa dugim stabljikama prepunim mirisnih, bijelih cvjetova. Iako se retko dešava, cvjetanje u zatvorenom prostoru je moguće, a stručnjaci otkrivaju kako da stvorite idealne uslove.

Pupoljci se otvaraju noću i šire miris koji podsjeća na vanilu, jasmin ili med. Nakon cvjetanja, biljka može izgledati iscrpljeno, pa je važno da je ne presađujete odmah, već da nastavite sa uobičajenom negom dok se ne oporavi.

Cvjetanje jednom godišnje u proljeće

U domu se to događa ređe, uglavnom kada je biljka zrela i blago pod stresom. Cvjetanje je njen način da obezbijedi sopstveni opstanak – stvaranjem sjemena i potomstva. Iako mnogi misle da je nemoguće da cvjeta u zatvorenom, ipak postoji način da se to postigne.

Tajne uspjeha za cvjetanje

Tijesna saksija

Prema stručnjacima iz RosySoil-a, biljke kojima su koreni već ispunili cijelu saksiju imaju veće šanse da procvjetaju. Zato nemojte žuriti sa presađivanjem – malo „gužve“ korenima ponekad je upravo ono što im je potrebno.

Svjetlost je ključna

Svekrvin jezik može da preživi i u tamnijem uglu, ali za cvjetanje mu je potrebno dosta indirektne svjetlosti. Najbolje mjesto je uz istočni ili jugoistočni prozor. Jutarnje sunce je poželjno, dok popodnevno mora biti ublaženo zavjesom, nikako direktno.

Pametno zalivanje – manje je više

Stručnjaci naglašavaju da zalivanje treba obavljati tek kada se zemlja potpuno osuši. Previše vlage može da spreči cvjetanje i dovede do truljenja korijena.

Pročitajte: Zašto ovaj cvijet ženama donosi sreću

Temperatura i ritam godišnjih doba

Važno je održavati stabilnu temperaturu, bez velikih oscilacija.

Umjerena prehrana

U proljeće i ljeto biljku povremeno treba nahraniti uravnoteženim đubrivom, ali u malim dozama. Previše hranljivih materija podstiče rast lišća, a ne cvjetanje.

Ako želite da vaš svekrvin jezik procvjeta, recept je jednostavan: dovoljno svjetlosti + mala saksija + strpljenje. Iako nije sigurno da će se cvjetovi pojaviti, kada se to dogodi – nagrada je raskošna, mirisna i posebna.

Kako prihranjivati jagode tokom jeseni za bogatu berbu narednog proljeća

Agrosavjet
-
0
Kako prihranjivati jagode tokom jeseni za bogatu berbu narednog proljeća

Savremena intenzivna proizvodnja jagode zasniva se na jednogodišnjem proizvodnom ciklusu, koji počinje sadnjom frigo ili kontejnerskih sadnica tokom jula i avgusta, a završava se berbom narednog proljeća. U takvom sistemu moguće je ostvariti visoke prinose, koji često prelaze 1 kg plodova po živiću.

Da bi se ti prinosi postigli, pored pravilnog izbora zemljišta, sorte i sistema gajenja, neophodna je i adekvatna primjena agrotehničkih mjera, među kojima posebno mjesto zauzima prihrana biljaka – od momenta sadnje pa sve do kraja vegetacije.

Jagoda je osjetljiva na visoke koncentracije soli u zemljištu, pa tek posađenim biljkama ne prijaju visoke doze hraniva. Zbog toga se tokom avgusta prvo primjenjuju biostimulatori (aminokiseline, huminske kiseline, alge) koji podstiču razvoj korjenovog sistema, dok se mineralna hraniva uvode 7–10 dana nakon rasađivanja, uz postepeno povećanje doza.

U septembru dolazi do intenzivnog razvoja bokora, što zahtjeva prilagođene mjere njege – prije svega uklanjanje stolona i cvjetova, kao i pojačanu ishranu, kako bi biljke dostigle optimalnu kondiciju za prezimljavanje i obezbijedile pun rod narednog proljeća.

Akcenat tada treba staviti na ishranu azotom, fosforom i kalcijumom, a zatim kalijumom i mikroelementima. Na lakim, pjeskovitim zemljištima posebno treba obratiti pažnju na ishranu magnezijumom, čiji se nedostatak može javiti, naročito kada se primjenjuju veće količine kalijumovih i kalcijumovih đubriva.

Pročitajte: Savjeti za uspješnu sadnju jagoda na jesen

Makroelementi se u savremenoj proizvodnji uglavnom unose putem fertigacije, dok se mikroelementi najčešće aplikuju folijarno. Potrebe za mineralnim hranivima mogu se zadovoljiti primjenom vodotopivih NPK formulacija koje nude renomirani proizvođači. Ipak, preporučene formulacije i doze ne odgovaraju uvkjek različitim tipovima zemljišta, sortama i tehnologijama gajenja. Iz tog, ali i ekonomskih razloga, često je isplativije koristiti čista hriniva.

Kao izvori azota koriste se kalcijum-nitrat, kalijum-nitrat i magnezijum-nitrat, koji istovremeno zadovoljavaju dio potreba za kalcijumom, kalijumom ili magnezijumom. Fosfor se najčešće unosi putem MAP-a (monoamonijum fosfat) i MKP-a (monokalijum fosfat), koji se odlikuju dobrom rastvorljivošću, a uz fosfor obezbijeđuju i dodatni azot (MAP) ili kalijum (MKP).

Primjena huminskih kiselina treba da bude sastavni dio programa prihrane jagode, jer doprinosi očuvanju hraniva u zoni korenovog sistema i povećava njihovu dostupnost.

Prilikom fertigacije posebnu pažnju treba obratiti na doze đubriva. Jagoda najbolje reaguje na češće aplikacije manjih doza, naročito nakon sadnje. Visoke doze, posebno Ca-nitrata ili K-nitrata, mogu oštetiti mladi korijen zbog visokog EC. Takođe, važno je imati u vidu da distribucija hraniva oko kapljača nije ujednačena: nitrati se brzo ispiraju, dok se fosfati zadržavaju u neposrednoj blizini zone kapanja.

Pročitajte: Najbolje domaće đubrivo za jagode: Dodajte jednu kašiku ispod svakog grma

Zbog toga je korisno podijeliti ukupno vrijeme navodnjavanja (npr. 1–2 sata) u dva ili tri intervala od po 30–40 minuta. Na lakšim zemljištima dodatna pažnja potrebna je zbog bržeg ispiranja hraniva iz zone korijenovog sistema, koji se kod jagode najvećim dijelom nalazi na dubini 15–30 cm.

Tokom oktobra prihranu treba nastaviti, jer u tom periodu počinje diferenciranje cvjetnih pupoljaka, odnosno formiranje generativnih organa koji će obezbijediti rod naredne godine. Doze hraniva se postepeno smanjuju, a intervali između prihrana povećavaju. Ako se javi topla jesen, prihrana se može produžiti do prve nedjelje novembra. U posljednjem navodnjavanju preporučuje se primjena đubriva na bazi bora u kombinaciji sa huminskim kiselinama, jer to povoljno utiče na razvoj korijena tokom zime i početkom naredne vegetacije.

Na kraju treba posebno istaći da prihrana zasada jagode bez adekvatne analize zemljišta predstavlja „lov u mutnom“ i može dovesti kako do nedovoljne, tako i do prekomjerne upotrebe đubriva, što će neminovno rezultirati slabijim proizvodnim rezultatima.

Ne smeta im hladnoća – Ovo je 7 vrsta povrća koje će bez problema izdržati zimu

Agrosavjet
-
0
Ne smeta im hladnoća – Ovo je 7 vrsta povrća koje će bez problema izdržati zimu

Iako mnogi povrće vezuju isključivo za proljetne i ljetnje bašte, određene vrste izuzetno dobro podnose hladnoću i mogu prezimiti na otvorenom. Takvo otporno povrće omogućava da uživate u svježim domaćim namirnicama čak i tokom zime, a u proljeće obezbijeđuje raniji urod.

U nastavku otkrivamo sedam vrsta povrća koje su dovoljno izdržljive da prežive niske temperature i ostanu ukras i izvor hranljivih plodova u vašoj zimskoj bašti.

Kelj

Ova otporna kupusnjača podnosi i najniže temperature. Nakon mraza listovi postaju slađi i mekši, pa je kelj često ukusniji zimi nego u toplijem dijelu godine. Zbog svoje otpornosti jedno je od najpouzdanijih povrća za zimski vrt.

Prokelj

Još jedna kupusnjača koja bez poteškoća prezimljuje. Glavice ostaju čvrste i nakon snijega, a berba može biti postepena, sve do ranog proljeća. Posebno su cijenjene jer duže zadržavaju svježinu nego većina drugog zimskog povrća.

Raštan

Tradicionalno mediteransko povrće koje je sve popularnije i u kontinentalnim vrtovima. Raštan dobro podnosi zimu, a listovi se beru postepeno tokom cijele sezone. Zahvaljujući snažnom korijenu i otpornim listovima, gotovo nikad ne strada od mraza.

Spanać

Iako djeluje nježno, spanać je iznenađujuće izdržljiv. Ako se posadi u jesen, prezimiće pod snijegom i biti spreman za brzu berbu čim zatopli. Zbog brzog rasta idealan je za produženje sezone i rano proljetno zelenilo.

Pročitajte: Koje cvijeće se sadi u novembru: Veliki jesenji vodič za sadnju

Praziluk

Njegovo dugo bijelo stablo i zeleni listovi podnose niske temperature, a berba je moguća tokom cijele zime. Praziluk postaje slađi nakon nekoliko mrazeva. Može se vaditi po potrebi, što ga čini vrlo praktičnim za zimsku kuhinju.

Bijeli luk

Najčešće se sadi u kasnu jesen, a zimu provodi u zemlji. Do proljeća se razvija i spreman je za vađenje početkom ljeta. Njegova otpornost i dug rast čine ga nezaobilaznim u svakoj vrtnoj gredici.

Peršun (korijen i list)

Peršun je dvojnog karaktera: listovi se mogu brati i tokom blage zime, dok korijen ostaje zaštićen u zemlji sve do vađenja u proljeće. Njegova dugovječnost i svestranost čine ga jednim od najkorisnijih začinskih i povrtnih kultura.

123...1.020Stranica 1 of 1.020

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia