Naslovnica Blog

Njega hortenzija zimi: Ne pravite ovu grešku u novembru, ostaćete bez cvijeća sljedeće godine

Agrosavjet
-
0
Njega hortenzija zimi: Ne pravite ovu grešku u novembru, ostaćete bez cvijeća sljedeće godine

Pogrešno orezivanje u jesen može uništiti pupoljke i sprečiti cvetanje hortenzija sledeće godine. Ako želite predivne cvetove sledeće godine, evo šta je potrebno da znate.

Jesen je idealno vreme za mnoge baštenske radove – od skupljanja lišća do oblikovanja grmova – i lako je pomisliti da bi spisak trebalo da se proširi i na orezivanje hortenzija. Ali, iako su oktobar i novembar periodi u kojima mnoge biljke mogu sigurno da se orezuju, hortenzije ne spadaju među njih.

Možete li hortenzije orezivati u novembru?

Prema rečima stručnjaka, odgovor je odlučno – ne. S obzirom na ogromnu raznolikost vrsta i kultivara hortenzija, mnogi pretpostavljaju da će barem neke od njih dobro podneti orezivanje krajem godine. Međutim, ispostavlja se da bi takav potez vašim biljkama mogao naneti više štete nego koristi. Tačno poznavanje vremena kada hortenziju treba orezivati ključno je za održavanje zdravlja biljke i obilne cvatnje.

Dakle, ako ste se pitali možete li orezivati hortenzije u novembru, evo šta treba da znate.

Kada je reč o orezivanju hortenzija u ovo doba godine, postoje dva ključna nedostatka – a prvi može direktno da utiče na cvetanje sledeće sezone.

Mnoge hortenzije cvetaju na mladicama koje su se razvile prethodne godine, pa ako ih orežete prekasno, mogli biste nesvesno ukloniti pupoljke koji bi trebalo da procvetaju idućeg leta. Orezivanje u pogrešno vreme zapravo je jedan od najčešćih razloga zbog kojih hortenzije ne cvetaju.

„Ako imate mophead ili čipkaste hortenzije, one cvetaju na izraslinama prethodne godine i ne trebalo orezivati ih do proleća“, potvrđuje Ričard Barker, hortikulturni stručnjak i komercijalni direktor u LBS Horticulture.

To, međutim, ne znači da su hortenzije koje cvetaju na novim mladicama potpuno zaštićene.

„Hortenzije koje cvetaju na novim mladicama mogu se orezivati dok miruju, ali najbolje vreme za to je kasna zima ili rano proleće„, kaže Ričard. „Iako će biljke mirovati u jesen, i dalje rizikujete da će orezani delovi biti više oštećeni hladnoćom i mrazom.“

Kad smo već kod mraza – baš kao što ne bi trebalo da kosite travnjak tokom ledenog vremena (zato je toliko važno znati kada da prestanete s kosidbom trave za zimu), tako ni hortenzije ne bi trebalo da orezujete pre nego što temperature počnu ozbiljno da padaju, što se obično događa upravo u novembru.

„To je zato što njihove stabljike mogu da zadrže vlagu u sebi, koja tokom zime može da se smrzne, a orezivanje dodatno izlaže pupoljke zimskim vremenskim uslovima„, objašnjava Ričard.

Osim pravilnog malčiranja hortenzija, postoje i drugi načini da ih zaštitite od hladnoće – a jedan od njih skriva se u samim cvetnim glavicama.

„Vrste mophead i čipkaste kapice zadržavaju stare cvetne glavice tokom zime, štiteći pupoljke koji će cvetati sledeće godine„, kaže Anelis Brili, hortikulturna stručnjakinja u Thompson & Morgan.

Zato, umesto da žurite da ih orežete, dopustite hortenzijama da zadrže svoje osušene cvetne kugle – osim što imaju zaštitnu funkciju, one u zimskom vrtu mogu izgledati vrlo dekorativno, naročito kada se na njima zadrži mraz ili tanak sloj snega.

Naravno, jesen je i jedno od najboljih perioda za sadnju novih hortenzija – pa ako se nadate dodavanju novog grm u svom vrtu, sada je idealno vreme za to.

Izvor: b92

Radovi u povrtnjaku u novembru

Agrosavjet
-
0
Radovi u povrtnjaku u novembru

Tokom novembra sakupljaju se poslednji plodovi manje zimogroživog povrća – kasnog kupusa, kelja pupčara, vade se celer, šargarepa, cvekla, praziluk, peršun, paštrnak i ren.

Povrće koje je tokom prošlog meseca sakupljeno i ostavljeno pod nadstrešnicu pažljivo se prebira i jedro i zdravo unosi u trap ili ostavu, složi u suve kutije i odloži u tamni deo prostorije. Oštećeno se odvaja za skorašnju potrošnju, ili pere, ljušti i odlaže u zamrzivač ili se suši. Sitno i neugledno se odnosi u kompostarnik, a jako oštećeno i trulo na deponiju.

Sve zdrave biljne ostatke, uključujući i korov koji nije formirao seme, treba sakupiti i odneti u kompostarnik. Velika količina opalog lišća je dragocena, besplatna sirovina za odličan kompost ili malč koji će da zaštiti koren mladog povrća od izmrzavanja i u leji spreči razvoj korova u rano proleće.

Pravo je vreme da se bašte uzoru, izašove ili na drugi način zemljište obradi što će omogućiti zadržavanje vlage i bolju rastresitost u odnosu na prolećnu obradu.

Mogu da se poseju pokrovne biljke. Povrtari znaju da siderati, ili zeleno đubrivo, donose mnogo koristi, pogotovo ako se planira da se ta površina ostavi bez gajenog useva sve do proleća. Izborom vrste može se uticati na karakteristike zemljišta, sadržaj hranljivih materija, populaciju štetočina, i prekidanje lanca bolesti na određenoj vrsti povrća.

Izvor: dobro jutro

Ove sorte kupusa su najgori izbor za kiseljenje i zimnicu

Agrosavjet
-
0
Ove sorte kupusa su najgori izbor za kiseljenje i zimnicu

Jesen je vrijeme kada domaćice širom Srbije pripremaju burad i slane rastvore, nadajući se savršenom kiselom kupusu za sarmu i prazničnu trpezu. Međutim, mnoge ne znaju da pogrešan izbor sorte može potpuno upropastiti trud.

Nisu svi kupusi jednako pogodni za fermentaciju – neki su namijenjeni isključivo za svježu upotrebu, a ako ih stavite u bure, vrlo brzo će se raspasti, usmrditi i izgubiti čvrstinu.

„Kupus za salatu nije isti kao kupus za zimnicu“, upozoravaju povrtari.

„Rane sorte imaju previše vode, tanke listove i nisku koncentraciju šećera, što onemogućava pravilno kiseljenje.“

Najčešće greške: Zašto kupus propada u buretu

Kada se za zimnicu koristi pogrešna sorta, rezultat je uvijek isti – mekane, gnjecave glavice i neprijatan miris koji se pojavi već poslije nekoliko nedjelja.

Evo zbog čega se to dešava:

– Tanki listovi brzo se raspadaju u slanoj vodi

– Nizak sadržaj šećera usporava ili onemogućava fermentaciju

– Viši sadržaj vode izaziva stvaranje sluzi i kvarenje

– Rane sorte nisu otporne na dugotrajno stajanje u buretu

Kupus koji je uzgajan za brzu potrošnju jednostavno nema strukturu da izdrži višemjesečnu fermentaciju. Zato je pravilan izbor sorte ključan ako želite da kupus zadrži hrskavost, aromu i dobru boju tokom cijele zime.

Koje sorte kupusa treba izbjegavati

Ako ste u prodavnici ili na pijaci i čujete da prodavac nudi ranu sortu kupusa, znajte da je to znak da ga ne treba stavljati u bure.

Takve glavice imaju laganu strukturu, tanke listove i previše vlage.

One su idealne za svježe salate, ali ne i za zimnicu.

Sorte koje nikako nisu preporučljive za kiseljenje su:

– Rane sorte koje sazrijevaju prije oktobra

– Kupus sa tankim, providnim listovima

– Kupus koji ima previše vlage i lagan osjećaj u ruci

Iako djeluju lijepi i svježi, ovi kupusi se poslije nekoliko nedjelja u buretu pretvaraju u kašu, a rasol postaje mutan i neprijatnog mirisa.

Najbolje sorte za kiseljenje – provjereni domaći izbor

Za idealan kiseli kupus birajte sorte sa kompaktnim, teškim i gustim glavicama koje imaju dovoljno šećera da fermentacija teče prirodno.

Evo koje sorte domaćice i povrtari najviše preporučuju:

Futoški kupus – tradicionalna domaća sorta, čvrsta, elastičnih listova i savršena za sarme.

Varaždinski kupus – guste glavice, prijatan ukus i odlična sposobnost fermentacije.

Bravo F1 – hibridna sorta otporna na pucanje, pogodna i za domaćinstva i za industriju.

Adut F1 – debelih listova i izuzetno postojan tokom zime.

Sve ove sorte imaju visok sadržaj prirodnih šećera, čvrstu strukturu i otpornost na kvarenje, što znači da će vaš kupus u buretu zadržati hrskavost, prijatan miris i blagu slanoću mjesecima.

Savjeti za savršeno kiseljenje kupusa

Čak i kada odaberete pravu sortu, postoji nekoliko pravila koja ne smijete zaboraviti:

Birajte čvrste i zdrave glavice – bez oštećenja i pukotina.

Kupus ne smije biti izložen mrazu prije nego što ga stavite u bure.

Glavice moraju biti potpuno potopljene u rasol – inače dolazi do kvarenja.

Redovno provjeravajte vodu – ako postane mutna ili se pojavi sluz, odmah je promjenite.

Dodajte korijen rena ili kukuruzni klip – prirodni su čuvari svježine i sprečavaju stvaranje neprijatnih mirisa.

Tajna uspješne zimnice je u sorti

Kada dođe vrijeme za kiseljenje, mnogi misle da su so, voda i bure najvažniji.

Ali istina je da sve počinje od izbora kupusa.

Prava sorta će izdržati mjesece fermentacije i sačuvati onaj neodoljivi miris domaćeg kiselog kupusa koji nas vraća u djetinjstvo.

Zato, ako želite da vaša zimnica miriše na tradiciju, izbjegavajte rane sorte – i birajte provjerene, domaće klasike, prenosi „Ona„.

Evo koliko dugo otvorena hrana u konzervi može da stoji u frižideru

Agrosavjet
-
0
Evo koliko dugo otvorena hrana u konzervi može da stoji u frižideru

Otvorene konzerve često ostaju kao ostatak obroka u domaćinstvima, ali mnogi ne znaju koliko dugo je bezbedno držati ih u frižideru. Ako se ne skladište pravilno, njihov sadržaj se može brzo pokvariti i postati neispravan za jelo.

Nakon otvaranja, većina sadržaja iz konzerve može se čuvati u frižideru do četiri dana.

Međutim, preporučuje se da se hrana ne ostavlja u originalnoj limenci, već da se prebaci u čistu, zatvorenu posudu, najbolje staklenu ili plastičnu, kako bi se izbegla promena ukusa i eventualna kontaminacija.

Različite vrste konzervisanih proizvoda imaju sličan vremenski okvir čuvanja:

  • Tunjevina do tri dana

  • Grašak, kukuruz, pasulj do četiri dana

  • Paradajz sos od dva do tri dana

  • Pašteta i mesne konzerve do tri dana

Hrana koja stoji duže od preporučenog perioda, čak i ako je u frižideru, može promeniti miris, boju ili teksturu. To su prvi znaci da više nije bezbedna za konzumaciju. Takođe, ukoliko se na površini pojavi sloj sluzi ili hrana ima neprijatan miris, najbolje je odmah je baciti.

Otvorene konzerve, iako praktične, zahtevaju pažljivo rukovanje. Jednom kada se otvore, više ne važi originalni rok trajanja sa pakovanja, te ih treba tretirati kao svežu ili pripremljenu hranu.

U domaćinstvima je najčešća greška upravo ostavljanje sadržaja u otvorenoj limenci, što može dovesti do kvarenja. Jednostavno prebacivanje hrane u posudu sa poklopcem produžava joj svežinu i čuva njenu ispravnost.

Izvor: b92

Erika, prelijepa i otporna biljka cvjeta i tokom zime

Agrosavjet
-
0
Erika, prelijepa i otporna biljka cvjeta i tokom zime

Jesenji i zimski mjeseci ne moraju da značu pustu i sivu terasu ili dvorište.

Erika, prelijepa i otporna biljka iz porodice vresova, unosi boju i život, čak i kada temperature padnu ispod nule.

Njena posebnost je što cvjeta tokom hladnih dana, čineći balkone i bašte šarmantnim i u najtmurnijim mjesecima godine. Erika će bojom cvijeta i lista ublažiti zimsku melanholiju i učiniće da svaka bašta izgleda privlačnije, ljepše i dinamičnije.

Rod erika broji više od 800 vrsta biljaka. Najčešće se gaje kao sobne biljke, ali postoje i vrste koje mogu uspješno da se gaje i u baštama i vrtovima. Za naše podneblje najinteresantnija je Erica carnea, poznata i kao vrijes. Ova biljka dobro podnosi niske zimske temperature, a njen niski zimzeleni žbun dostiže visinu do 25 cm i širinu do pola metra.

Listovi su igličasti, intenzivne zelene boje i veoma dekorativni, dok su cvjetovi zvonasti i sakupljeni u cvastima. Boje cvjetova variraju od bijele, ružičaste do crvene, a cvjeta čak i pod snijegom. Zbog toga je mnogi žele u svom vrtu. U vreijme zimskog sivila, kada su druge biljke uveliko u mirovanju, erika je u svom punom sjaju.

Erika će uljepšati vaše dvorište

Ako je zima blaga, procvjetaće već u decembru, dok kod prosječnih zima cvjeta krajem februara ili početkom marta.

Sadnja i njega erike

Erika najbolje uspijeva na sunčanom ili polusjenovitim mjestima. Tlo mora da bude dobro drenirano i blago kiselo. Zalivajte je kišnicom ili odstajalom vodom, a zemlja mora da bude takva, da se suvišna vlaga ne zadržava kod korijena. Povremeno orošavanje listova doprinosi zdravlju biljke. U slučaju oštrijih mrazeva, preporučuje se zaštita korijena grančicama ili malčem.

Orezivanje i održavanje

Orezivanje erike obavlja se odmah nakon cvjetanja. Uklanjanjem uvelih cvijetnih grančica održava se gustina žbuna i podstiče rast novih izbojaka. Na taj način pripremate biljku za narednu sezonu, kada će biti bujnija i ljepša, spremna da i naredne zime donese živost i boju na vašu terasu ili u baštu, prenosi Srećna.

Sedam najboljih voćaka i grmova za sadnju u decembru

Agrosavjet
-
0
Sedam najboljih voćaka i grmova za sadnju u decembru

Sadnja voćaka u ovo doba godine daje im vremena da se smjeste u svoj novi dom prije nego što stigne zimska hladnoća.

Sadnja voćaka u ovo doba godine daje im vremena da se smjeste u svoj novi dom prije nego što stigne zimska hladnoća. Voćke uzgojene u posudama mogu se saditi tokom cijele godine, a voćke s golim korijenom počinju biti dostupne za kupovinu i sadnju od kasne jeseni. Obje vrste mogu se saditi u narednim nedeljama, sve dok tlo nije smrznuto ili natopljeno. Međutim, ne mogu se sve voćke saditi u studenom. Nježne ili tropske voćke mogu se saditi samo u jesen u toplijim klimama. Osim ako im ne možete pružiti toplinu tokom cijele godine, poželjno je saditi ove voćke nakon posljednjih mrazeva u rano proljeće.
Sedam najboljih voćaka i grmova za sadnju u decembru su jabuke, kruške, šljive, trešnje, ogrozd, crni ribiz i maline, piše Daily Express. Studeni je idealno vrijeme za sadnju mirujućih voćaka s golim korijenom, što im omogućuje da uspostave korijenov sistem prije početka proljetne vegetacijske sezone. „Prije nego što posadite voćke, odvojite malo vremena za pripremu mjesta za sadnju da bi vaše nove biljke imale što bolji početak. To uključuje uklanjanje korova, kopanje tla i miješanje organskog materijala, poput komposta ili dobro istrunolog stajskog gnoja, u tlo na mjestu sadnje“, savjetovao je bivši profesionalni vrtlar Drew Swainston koji piše za Homes & Garden.

Ljubičice su vam “depresivne”: Podmladite ih s kesom

Agrosavjet
-
0
Ljubičice su vam “depresivne”: Podmladite ih s kesom

Ako imate ljubičice koje traju godinama, a zbog starosti su počele da zaostaju u rastu, možete da ih podmladite.

Mnogi ovo stanje zovu i depresija biljaka.

Ovaj proces je najbolje uraditi ljeti, ali ni jesen nije loš period za to. Bitno da se uradi prije zime.

Ljubičice izvadite iz saksije, skalpelom odrežite biljku od korijena, odstranite suve peteljke i suvo lišće, pa skalpelom lagano sastruže deblo biljke.

U saksiju sipajte novu zemlju, u nju utisnite stablo ljubičice, lagano pritisnite supstrat i umjereno zalijte. Zatim preko saksije stavite providnu kesu i ostavite je da stoji na umjerenom suncu. Za 3 do 4 nedjelje biljka bi trebalo da ima novi korijen, prenosi Krstarica s portala najžena.rs.

Razmnožavanje iz lista

Zaseijcite list ljubičice pod uglom od 45 stepeni. U saksiju stavite zemlju i zalijte je odstajalom vodom, pa napravite malu rupu u zemlji i u nju stavite pripremljen list afričke ljubičice. Ukoliko imate hormon rasta, prije nego što ćete spustiti ljubičicu u zemlju zasječeni dio spustite u hormon rasta.

Preko saksije navucite plastičnu providnu kesu, pa saksiju stavite na svijetlo i toplo mjesto koje nije direktno na suncu. Zalivajte biljku povremeno, samo kada primijetite da se površinski sloj zemlje osušio. Za zalivanje uvijek koristite odstajalu vodu.

Da bi se razvila iz lista, ljubičici je potrebno oko 21 dan. Dok se ne pojave listići, ne skidajte kesu sa saksije.

Najvažniji savjeti za njegu

Ljubičica ne voli ni previše, ali ni premalo vode. Od proljeća do jeseni zalivajte je jednom sedmično, a ljeti dva do tri puta, najbolje preko podloška saksije.

Da bi bila bujnija i cvjetala tokom najvećeg dijela godine, dodajte joj đubrivo za cvjetanje prilikom svakog drugog zalivanja.

Jedan ekstra savjet

Ljubičice su „društvene biljke“, pa više cvjetaju ako se nalaze „u društvu“. Saksije sa ljubičicama držite grupisane blizu izvora prirodnog svjetla, ali tako poređane da se listovi biljaka međusobno ne dodiruju – tako će cvjetati raskošnije.

Prašinu sa listova ljubičice uklanjajte mekom čekom ili pamučnom krpicom.

Izvor: nezavisne novine

Grčki ratluk od pomorandže – Napravite ga lako kod kuće

Agrosavjet
-
0
Grčki ratluk od pomorandže – Napravite ga lako kod kuće

Grčki ratluk od pomorandže je mekan, aromatičan i savršen za sve ljubitelje domaćih slatkiša.

Ovaj grčki ratluk odiše svježinom pomorandže i blagom aromom vanile. Mekan je, elastičan i lagano sladak – savršen za popodnevni užitak uz kafu ili čaj. Priprema je jednostavna, a rezultat je pravi domaći desert koji će oduševiti sve.

Sastojci za grčki ratluk:

  • 500 ml svježe cijeđenog soka od pomorandže (procijedjen da nema pulpe)
  • 200 ml vode
  • 800 g kristal šećera
  • 120 g gustina (skrobnog brašna)
  • 1 kašičica limunovog soka
  • Rendana korica 1 pomorandže (neprskane)
  • 1 kašičica arome vanile (po želji)

Za posipanje:

  • 100 g prah šećera
  • 50 g gustina
Savjet:

Stalno miješajte tokom kuvanja kako se ratluk ne bi zalijepio za dno i postao žilav.

Pročitajte: Rahat lokum – Dva neodoljiva domaća recepta!

Priprema:

Priprema sirupa:

Procijedite sok od pomorandže i pomiješajte ga sa vodom i šećerom. Stavite na srednju vatru da provri, dodajte limunov sok i kuvajte dok ne počne da se formira sirup (oko 10 minuta).

Gustin:

Razmutite gustin u malo hladne vode da ne ostanu grudvice. U tankom mlazu ulivajte razmućeni gustin u vreo sirup uz neprestano miješanje.

Kuvanje ratluka:

Kuvajte na tihoj vatri, stalno miješajući, dok se masa ne zgusne i ne postane providna i elastična (30–40 minuta). Pred kraj dodajte rendanu koricu pomorandže i, po želji, aromu vanile.

Hlađenje i sječenje:

Masu izlijte u pleh obložen papirom za pečenje i blago nauljen. Poravnajte i ostavite da se potpuno ohladi na sobnoj temperaturi (najbolje preko noći). Sutradan isijecite ratluk na kockice i svaku uvaljajte u mješavinu prah šećera i gustina.

Grčki ratluk od pomorandže čuva se u hermetički zatvorenoj posudi i ostaje mekan i elastičan danima.

Pospite ovo OKO RUŽE PRIJE MRAZEVA i imaćete najljepši vrt u proljeće

Agrosavjet
-
0
Pospite ovo OKO RUŽE PRIJE MRAZEVA i imaćete najljepši vrt u proljeće

Mnogi misle da ruže samo treba orezati i to je to. E pa, nije! Postoji jedan super jednostavan trik, nešto što ja radim godinama, i ruže zahvaljuju nevjerovatnim cvjetanjem.

Ako oko ruža pospete običan drveni pepeo prije prvih mrazeva, obezbijedićete im nevjerovatnu dozu hranljivih materija koje će im pomoći da prezime i eksplodiraju cvjetovima sljedeće godine.

Zašto je drveni pepeo eliksir za vaše ruže?

Drveni pepeo, taj neugledni ostatak od loženja drva, zapravo je prava riznica minerala za vaše biljke! On je bogat kalijumom, kalcijumom, magnezijumom i fosforom, a svi ovi elementi su ključni za zdrav rast i obilno cvjetanje. Kalijum, recimo, pomaže biljkama da razviju jače stabljike i otpornost na bolesti, dok kalcijum jača ćelijske zidove. Plus, pepeo blago podiže pH vrijednost zemljišta, što mnoge ruže baš vole. Razumijete sad zašto je fenomenalan?

Pročitajte: Kada orezivati ruže?

Kako pravilno primijeniti ovaj tajni sastojak?

Nije svejedno kako ćete ga koristiti, naravno. Da biste izvukli maksimum iz ovog prirodnog đubriva, pratite ove korake, provjerene i isprobane:

– Pravo vrijeme je ključno: Idealno je da pepeo pospete oko ruža kasno u jesen, prije nego što se zemlja potpuno smrzne. To ružama daje dovoljno vremena da upiju hranljive materije.

– Ne pretjerujte: Manje je nekad više! Bitno je da ga ravnomjerno rasporedite oko baze biljke, a ne direktno na stablo.

Lagano ga „začeprkajte“: Poslije posipanja, nježno ga pomiješajte sa površinskim slojem zemlje. Ne morate duboko kopati, samo ga malo „začeprkajte“ motičicom ili rukom (naravno, sa rukavicama!).

-Zalijte (ako nema kiše): Ako je zemlja suva, blago je zalijte nakon primjene pepela. Voda će pomoći da se hranljive materije brže spuste do korijena.

Česta pitanja o korišćenju drvenog pepela za ruže

Mogu li da koristim pepeo od uglja?

– Ne! Koristite isključivo drveni pepeo od neobrađenog drveta. Pepeo od uglja ili drveta tretiranog hemikalijama može biti štetan za vaše biljke.

Koliko često smijem da ga primjenjujem?
Dovoljno je jednom godišnje, u jesen. Prečesta primjena može previše podići pH vrijednost zemljišta.

Da li je dobar za sve vrste ruža?

Generalno, da! Većina ruža voli blago alkalno zemljište, a pepeo im u tome pomaže, prenosi Krstarica.

Šta ako nemam drveni pepeo?

Postoje i druga zimska đubriva za ruže, ali drveni pepeo je najjeftinija i najprirodnija opcija, a uz to i ekološka.

Eto, sad znate malu tajnu za najljepše ruže u komšiluku! Nije komplikovano, nije skupo, a rezultati su zagarantovani. Kad sljedeće godine ugledate svoje ruže prepune cvjetova, sjetićete se ovog savjeta i biće vam drago što ste ga isprobali. Priroda nam često nudi najbolja rješenja, samo treba da ih prepoznamo i iskoristimo.

Otkrivamo 3 cvijeta koja obavezno treba posaditi u oktobru da biste imali najljepšu baštu na proljeće

Agrosavjet
-
0
Otkrivamo 3 cvijeta koja obavezno treba posaditi u oktobru da biste imali najljepšu baštu na proljeće

Oktobar je idealan trenutak da posadite prolećne lukovice i obezbedite cvetanje već od marta, bez mnogo cimanja na proleće

Ako tražite najzahvalniji izbor za dvorište, terasu ili balkon, posadite tri proverena cveta: narcise, ukrasni (gigantski) luk i grozdasti zumbul. Primenjuje se jednostavno pravilo: lukovicu sadite duboko otprilike koliko je dva do tri puta viša od nje same, u zemlju koja ne zadržava vodu. Uz malo planiranja danas, na proleće dobijate baštu koja izgleda kao da je uređivana nedeljama.

Jesen u bašti nije kraj, već početak sledeće sezone boja. Oktobar je idealan trenutak da posadite prolećne lukovice i obezbedite cvetanje već od marta, bez mnogo cimanja na proleće. Zemlja je još uvek blago topla, česte kiše pomažu ukorenjavanje, a prirodna “hladna stratifikacija” tokom zime odradi ostatak posla.

Narcis

Narcisi su sinonim za bezbrižno proleće: otporni, mirisni i pouzdani i u dvorištu i u saksijama. Mesto pod suncem ili u blago zasenjenom delu bašte odgovara im savršeno, a ključ je u dobroj drenaži da se lukovice ne zadržavaju u mokroj zemlji. Prilikom sadnje, šiljati vrh obavezno okrenite nagore i nežno pritisnite zemlju oko lukovice kako bi izbacila vazdušne džepove. Prvo zalivanje je dovoljano da se započne ukorenjavanje. Narcisi posebno lepo deluju kada se sade u manjim “oblacima” i kada im društvo pravi niski plavi tepih od muskarija – a kombinacija podiže celo dvorište i odlično izgleda i na fotografijama. Posle cvetanja, dopustite lišću da prirodno požuti. Tako biljka vraća energiju u lukovicu i sledeće godine cveta još bogatije. Ako volite prirodan, šumski izgled, pomešajte nekoliko sorti narcisa različitih visina i vremena cvetanja, dobićete produženo cvetanje tokom više nedelja.

Ukrasni ili gigantski luk

Ukrasni luk najbolje uspeva na punom suncu, u propusnoj zemlji, u teškim, glinovitim uslovima. Za visoke sorte, kao što su Allium giganteum ili hibridi s krupnim lopticama, idite i dublje nego inače – bolje dublje nego plitko, zbog stabilnosti cvetne stabljike na vetru. Sadite ih “u džepove” između viših trajnica i ukrasnih trava.

Grozdasti zumbul

Grozdasti zumbul, sitan je, ali pravi spektakl kada se sadi u masama. Podnosi sunce i blagu senku i voli lagana, dobro drenirana zemljišta, zato je odličan izbor i za kamenjare i za ivice staza. Najlepši rezultat dobijete kada ga doslovno razbacaš, pa lukovice posadiš tamo gde padnu; tako izbegavaš stroge linije i dobijaš prirodan, razigran tepih plavih grozdova. U saksijama slobodno zbij raspored za gušći efekat i kombinuje ga s narcisima niskog rasta.

Izvor: stil

123...1.020Stranica 1 of 1.020

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia