Otvorene konzerve često ostaju kao ostatak obroka u domaćinstvima, ali mnogi ne znaju koliko dugo je bezbedno držati ih u frižideru. Ako se ne skladište pravilno, njihov sadržaj se može brzo pokvariti i postati neispravan za jelo.
Naslovnica Blog
Erika, prelijepa i otporna biljka cvjeta i tokom zime
Jesenji i zimski mjeseci ne moraju da značu pustu i sivu terasu ili dvorište.
Sedam najboljih voćaka i grmova za sadnju u decembru
Sadnja voćaka u ovo doba godine daje im vremena da se smjeste u svoj novi dom prije nego što stigne zimska hladnoća.
Sadnja voćaka u ovo doba godine daje im vremena da se smjeste u svoj novi dom prije nego što stigne zimska hladnoća. Voćke uzgojene u posudama mogu se saditi tokom cijele godine, a voćke s golim korijenom počinju biti dostupne za kupovinu i sadnju od kasne jeseni. Obje vrste mogu se saditi u narednim nedeljama, sve dok tlo nije smrznuto ili natopljeno. Međutim, ne mogu se sve voćke saditi u studenom. Nježne ili tropske voćke mogu se saditi samo u jesen u toplijim klimama. Osim ako im ne možete pružiti toplinu tokom cijele godine, poželjno je saditi ove voćke nakon posljednjih mrazeva u rano proljeće.
Sedam najboljih voćaka i grmova za sadnju u decembru su jabuke, kruške, šljive, trešnje, ogrozd, crni ribiz i maline, piše Daily Express. Studeni je idealno vrijeme za sadnju mirujućih voćaka s golim korijenom, što im omogućuje da uspostave korijenov sistem prije početka proljetne vegetacijske sezone. „Prije nego što posadite voćke, odvojite malo vremena za pripremu mjesta za sadnju da bi vaše nove biljke imale što bolji početak. To uključuje uklanjanje korova, kopanje tla i miješanje organskog materijala, poput komposta ili dobro istrunolog stajskog gnoja, u tlo na mjestu sadnje“, savjetovao je bivši profesionalni vrtlar Drew Swainston koji piše za Homes & Garden.
Izvor: vecernji.hr
Ljubičice su vam “depresivne”: Podmladite ih s kesom
Ako imate ljubičice koje traju godinama, a zbog starosti su počele da zaostaju u rastu, možete da ih podmladite.
Grčki ratluk od pomorandže – Napravite ga lako kod kuće
Grčki ratluk od pomorandže je mekan, aromatičan i savršen za sve ljubitelje domaćih slatkiša.
Pospite ovo OKO RUŽE PRIJE MRAZEVA i imaćete najljepši vrt u proljeće
Mnogi misle da ruže samo treba orezati i to je to. E pa, nije! Postoji jedan super jednostavan trik, nešto što ja radim godinama, i ruže zahvaljuju nevjerovatnim cvjetanjem.
Ako oko ruža pospete običan drveni pepeo prije prvih mrazeva, obezbijedićete im nevjerovatnu dozu hranljivih materija koje će im pomoći da prezime i eksplodiraju cvjetovima sljedeće godine.
Zašto je drveni pepeo eliksir za vaše ruže?
Drveni pepeo, taj neugledni ostatak od loženja drva, zapravo je prava riznica minerala za vaše biljke! On je bogat kalijumom, kalcijumom, magnezijumom i fosforom, a svi ovi elementi su ključni za zdrav rast i obilno cvjetanje. Kalijum, recimo, pomaže biljkama da razviju jače stabljike i otpornost na bolesti, dok kalcijum jača ćelijske zidove. Plus, pepeo blago podiže pH vrijednost zemljišta, što mnoge ruže baš vole. Razumijete sad zašto je fenomenalan?
Pročitajte: Kada orezivati ruže?
Kako pravilno primijeniti ovaj tajni sastojak?
Nije svejedno kako ćete ga koristiti, naravno. Da biste izvukli maksimum iz ovog prirodnog đubriva, pratite ove korake, provjerene i isprobane:
– Pravo vrijeme je ključno: Idealno je da pepeo pospete oko ruža kasno u jesen, prije nego što se zemlja potpuno smrzne. To ružama daje dovoljno vremena da upiju hranljive materije.
– Ne pretjerujte: Manje je nekad više! Bitno je da ga ravnomjerno rasporedite oko baze biljke, a ne direktno na stablo.
Lagano ga „začeprkajte“: Poslije posipanja, nježno ga pomiješajte sa površinskim slojem zemlje. Ne morate duboko kopati, samo ga malo „začeprkajte“ motičicom ili rukom (naravno, sa rukavicama!).
-Zalijte (ako nema kiše): Ako je zemlja suva, blago je zalijte nakon primjene pepela. Voda će pomoći da se hranljive materije brže spuste do korijena.
Česta pitanja o korišćenju drvenog pepela za ruže
Mogu li da koristim pepeo od uglja?
– Ne! Koristite isključivo drveni pepeo od neobrađenog drveta. Pepeo od uglja ili drveta tretiranog hemikalijama može biti štetan za vaše biljke.
Koliko često smijem da ga primjenjujem?
Dovoljno je jednom godišnje, u jesen. Prečesta primjena može previše podići pH vrijednost zemljišta.
Da li je dobar za sve vrste ruža?
Generalno, da! Većina ruža voli blago alkalno zemljište, a pepeo im u tome pomaže, prenosi Krstarica.
Šta ako nemam drveni pepeo?
Postoje i druga zimska đubriva za ruže, ali drveni pepeo je najjeftinija i najprirodnija opcija, a uz to i ekološka.
Eto, sad znate malu tajnu za najljepše ruže u komšiluku! Nije komplikovano, nije skupo, a rezultati su zagarantovani. Kad sljedeće godine ugledate svoje ruže prepune cvjetova, sjetićete se ovog savjeta i biće vam drago što ste ga isprobali. Priroda nam često nudi najbolja rješenja, samo treba da ih prepoznamo i iskoristimo.
Otkrivamo 3 cvijeta koja obavezno treba posaditi u oktobru da biste imali najljepšu baštu na proljeće
Oktobar je idealan trenutak da posadite prolećne lukovice i obezbedite cvetanje već od marta, bez mnogo cimanja na proleće
Doboš torta – kraljica među tortama sa čokoladom i karamelom
Doboš torta je jedna od najpoznatijih torti na svetu i najpoznatija mađarska torta. Pravi se od 6–8 tankih kora, filovanih čokoladnim kremom sa glazurom od karamele.
Iako svojim oblikom može da podseti, naziv ne nosi po instrumentu, već po svom tvorcu Jožefu C. Dobošu, čuvenom mađarskom poslastičaru.
U nastavku ti donosimo proveren recept za ovu legendarnu tortu – bogatog ukusa, sa raskošnim kremom i hrskavom karamel dekoracijom.
Sastojci
Kore (za 10 kora, prečnik 20 cm):
-
6 jaja
-
6 kašika šećera
-
6 kašika brašna
-
Po želji: rendana korica limuna
Čokoladni krem:
-
5 jaja
-
200 g šećera
-
1 kesica vanilin šećera
-
200 g čokolade za kuvanje (minimum 40% kakao)
-
250 g putera (sobne temperature)
Karamel glazura:
-
200 g šećera
-
2 kašike limunovog soka
-
2 kašike otopljenog putera
Dekoracija:
-
1 kesica čokoladnog šlag krema
Priprema
Kore:
-
Iscrtajte na papiru 10 krugova prečnika 20 cm (na 4 papira po 2 kruga i na 2 papira po 1).
-
Umutite belanca sa malo soli, postepeno dodajte šećer, pa jedno po jedno žumance. Na kraju dodajte brašno (po porciji – 3 jaja, 3 kašike brašna i šećera).
-
Smesu rasporedite u tanke slojeve unutar krugova i pecite u zagrejanoj rerni na 160 °C oko 2–3 minuta, dok ne porumene.
-
Pečene kore odmah skidajte sa papira i ostavite da se ohlade. Ponovite postupak i sa ostatkom smese (ukupno 10 kora).
Krem:
-
Umutite jaja sa šećerom i vanilin šećerom pa kuvajte na pari 20-ak minuta, dok se ne zgusne.
-
Dodajte čokoladu, promešajte da se otopi i sjedini. Ostavite da se ohladi.
-
Umutite puter, pa mu postepeno dodajte ohlađeni krem, muteći dok ne postane gladak i ujednačen.
Slaganje:
-
Na tanjir stavite prvi biskvit, premažite kremom (2,5–3 kašike po kori), pa ponavljajte dok ne potrošite 9 kora i sav krem.
-
Torta ide u frižider nekoliko sati da se stegne.
Karamel glazura:
-
Otopite šećer na srednjoj vatri dok ne postane zlatno-smeđ. Dodajte limunov sok i otopljeni puter, promešajte.
-
Desetu koru isecite na 12–16 trouglova, prelijte toplim karamelom i brzo razmažite. Pre nego što se potpuno stegne, po linijama dodatno obeležite nožem.
-
Kada se stvrdne, pažljivo odvojite trouglove i poređajte ih dekorativno na vrh torte.
Završnica:
-
Umutite čokoladni šlag krem i premažite bočne strane torte. Dekorišite po želji.
Saveti:
-
Torta je najbolja kada odstoji bar jedan dan.
-
Čuvati u frižideru, a vaditi 15 minuta pre sečenja.
-
Za poseban efekat – dodajte seckane lešnike uz ivice ili čokoladne trake.
Kada i zašto krečiti voćke? Da li je ova mjera uzaludna?
Neki baštovani, posebno početnici, pogrešno vjeruju da je primarna svrha krečenja estetska. U stvari, bijeli sloj na stablu ima više zaštitnih funkcija.
Kada krečiti?
Krečenje drveća se preporučuje dva puta godišnje: u kasnu jesen i rano proljeće. Jesenje krečenje se smatra najvažnijim, jer štiti drveće od opekotina od sunca, pucanja od mraza i štetočina koje prezimljavaju u kori. Postupak se sprovodi nakon što lišće opadne, kada temperature još nisu pale ispod 5°C.
Proljećno krečenje je neophodno da bi se obnovio zaštitni sloj koji je možda isprao kišom ili snijegom tokom zime. Drveće se obično kreči krajem februara ili početkom marta, prije nego što počne da teče sok.
Ako iz nekog razloga nije sprovedeno jesenje krečenje, onda proljećno krečenje treba obaviti što je ranije moguće, čim temperatura vazduha poraste na 5°C, ali svakako prije nego što pupoljci nabubre.
Zašto krečiti?
Glavni neprijatelj drveta zimi i rano u proljeće nije mraz, kako mnogi vjeruju, već sunce. U februaru i martu, sunčeva svjetlost predstavlja značajnu pretnju za baštu.
Prvo, jaka sunčeva svijetlost može izazvati opekotine od sunca. Tamne mrlje, ljuštenje kore i pukotine na deblu i granama su znaci opekotina od sunca. Ovo se najčešće javlja na novozasađenim ili presađenim drvećima.
Drugo, u rano proljeće, prije nego što se listovi pojave, tamna kora debla i skeletnih grana intenzivno apsorbuje sunčevu toplotu. Tokom dana postaje veoma vruća, što pokreće tok soka. Noću, kada temperature naglo padnu ispod nule, sok u kori se smrzava i širi. To dovodi do pucanja tkiva i stvaranja pukotina od mraza – uzdužnih pukotina u kori. Ove rane, poput opekotina od sunca, ne samo da slabe drvo već postaju i otvorena vrata za infekcije i štetočine. Bijela boja efikasno reflektuje sunčeve zrake, sprečavajući pregrijvanje debla, značajno smanjujući rizik od oštećenja.
Druga važna funkcija krečenja je zaštita drveta od štetočina i bolesti. Larve insekata, gljivične spore i patogeni mikroorganizmi prezimljavaju u debeloj staroj kori. Krečenje, posebno uz dodatak posebnih sredstava, dezinfikuje koru, ubijajući ove nepozvane goste.
Dakle, krečenje je sveobuhvatna mjera zaštite od opekotina od sunca, pukotina od mraza, glodara, insekata i bolesti. Recept za smješu koja će zaštititi stabla pročitajte OVDE
5 razloga zašto treba posijati luk u jesen : Evo kako da to uradite što bolje
Kraj septembra i početak oktobra je pravo vreme da posejete luk u čijim plodovima ćete uživati prvih dana proleća
Jesen je savršeno doba za baštovanstvo, jer je zemlja još topla od leta, a prve jesenje kiše će redovno zalivati vaše useve. Svaki baštovan zna da nema ništa lepše od jesenje bašte u kojoj imate zelenu salatu, blitvu, cveklu, dok ste upravo posejali peršun, grašak, šargarepu i luk.
5 razloga zašto treba da sejete luk u jesen
Jesenjem luku je potrebno od 4 do 6 nedelja da učvrsti koren kako mu zima ne bi naudila, stoga je idealno da ga posejete u krajem septembra i početkom oktobra.
Evo zašto treba da sejete luk baš u jesen:
- Topla zemlja = brži rast
- Luk formira jako korenje koje odoleva zimi
- Luk posađen u jesen, na proleće je dosta sočniji
- Odličan je za jelo jer ima bolji ukus od onog posađenog u proleće
- Luk posađen u jesen ranije sazreva – dok drugi seju, vi već uveliko berete
Kako posejati luk?
Seme luka posejte tako što ćete jednu malu glavičicu luka približiti drugoj. Kada stigne mladi luk, tj. u proleće, uvek berite između redova kako biste razredili sadnice. Onaj luk koji ostane, postaće veliki i snažan, a vi ćete pre toga imati mladi luk za jelo.
Uzgajanje sopstvenog luka traje od 60 do 80 dana.
Kako pripremiti zemljište?
Zemljište očistite od korova, pa dobro prekopajte da postane rastresito. Zatim drškom za motiku povucite linije po bašti i pratite tako red sanje.
Luk rukom zabadate u zemlju dubine oko par centimetara, a glavice radvajajte na oko 20 centimetara.
Luk zasađen u jesen se skoro i ne zaliva, jer će kiše učiniti svoje. Samo ako vidite da je sušni period, zalijte svoju bašticu barem jednom u mesec dana.
Kada u jesen posejete luk, možete slobodno da zaboravite na njega do proleća kada će početi da raste, a vi s uživanjem počnete da ga berete i jedete.
Izvor: stil